Šta je novo?

Tramvaji

Kaže lik da na metarskom koloseku ne može LRT, a ja mogu sad da krenem da mu nabrajam samo LRT sisteme na metarskom koloseku kojima sam se vozio i neće mi biti dosta prsti obe ruke. Verovatno ti isti rade i studije za trolejbuse, po dobrom starom dokazanom sovjetskom sistemu iz 60-ih jer ni za šta novije nisu čuli. Kakva nam je struka, dobro smo živi svi ovde.

Nesrećna izjava, još gore ispada, jer su karakteristike CAF Urbosa 3 u Beogradu praktično za LRT trasu.

Da bi se uspešno realizovalo ovo što kaže, nije dovoljno da druga vozila ne idu tramvajskom bašticom (kao što ne idu npr u ulici J. Gagarina i oko BAS-a, ali i na Bulevaru), već da tramvaj ne bude najsporiji vid prevoza (sa samo 11 km/h u Beogradu). Dovoljno je da se ode u Budimpeštu da se vidi kako tramvaji mogu da imaju prioritet na raskrsnicama i prosek od 30 km/h

Kod Jurija Gagarina treba u potpunosti denivelisati raskrsnice sa Gandijevom i Omladinskim brigadama, uopšteno ne zbog tramvajskog već i ostalog saobraćaja, te 2 raskrsnice su krivci za 90% čepova na tom pravcu. Čudi me da mentolcu sa Bežanije već nije bilo na pamet palo da ih pretvori u kružne raskrsnice, no možda bi trebalo da čutim.
 
Haos ceo dan sa tramvajima,Crkla je i jutros u Nemanjinoj 2403+2404 bas su posustali...godine ih stigle,Idalje ne znamo zašto nemaju kamion za vuče tramvaja kao u svakoj normalnoj zemlji a ne vozači da spajaju tramvaje.
Kamioni za vuču tramvaja se primenjuju u Zagrebu na primer, ali to ne znači da je to dobro rešenje.

Vrlo zanimljiv detalj vezan za Beograd je da ne pamtim da sam tokom turističkih poseta bilo kom gradu, pa i života van Srbije, desilo da sam uopšte video tramvaj u kvaru. U Holandiji su jedina vozila javnog prevoza koja sam ikada video u kvaru, elektrobusi (i to su se često kvarili).

U Belorusiji, gde nižerazredna ekonomska klasa domaćeg proizvođača ima monopol, i gde je mnogo autobusa i trolejbusa starih po 20 godina, dešavalo se da vidim vozilo u kvaru, ali mi se nikada nije desilo da zbog kvara stane vozilo u kojem se nalazim. Tipa dešava se, ali daleko ređe nego u Srbiji.

A vuča kuplovanjem šinskog vozila umesto drumske vuče ima sledeće prednosti:
1) Minimalan prostor za kretanje.
2) Veća realizovana vučna sila vezana za pogon na minimum 4 osovine
3) Mogućnost kretanja po svim tipovima koloseka, uključujući i one koji su pakao za drumska vozila, koja potencijalno u uslovima saobraćajne nekulture odvraćaju vozače kola od upada u tramvajsku bašticu
4) Brza dostupnost pomoćnog transportnog sredstva. Pokvareni tramvaj gura prvi sledeći.

Glavni nedostaci su:
1) Umesto jednog dva vozila se isključuju iz saobraćaja.
2) Vučni tramvaj je iza, a u uslovima mešovitog drumskog saobraćaja.

Postoje drugi oprativni problemi vezani za nepismenokratiju, koja je bila i pre SNS, a sa istim postala samo gora. Recimo, pokvari se Katica ispred Švajcarca, a prvi švajcarac nema prelaznu kulpu. Nema ni drugi, tek treći, i formira se zastoj sat vremena. Drugo, manjak servisnih koloseka. Na primer, linija 9 od Bloka 42 do Trošarine nema ni jedan servisni kolosek koji može da primi pokvarenu duplu Katicu ili Švajcarac sa prikolicom. Na Savskom trgu SNS ukinuo, a i do toga je bila nefunkcionalna. Na Slaviji nema posle rekonstrukcije. Na Autokomandi, štedelo se na 20 metara koloseka da se uključenje sa kruga pomoćnog terminala pomeri malo dalje ka Slaviji da stane ceo "duplak".
 
Ali ima veze sa kapacitetom, a jedna od karakteristika LRT je upravo viši kapacitet od tramvaja. LRT nije samo prosečna komercijalna brzina.
Generalno je granica između tramvaja i LRTa mutna.
Tačno. Kao što ima veze i sa tipom trase, ali metarski kolosek ne predstavlja problem za to. Jedan od odličnih primera za LRT na metarskom koloseku je Valencia. Metro u Bilbaou ima metarski kolosek, vozovi širine 2800 mm, dužine 72120 mm i max. brzine 80 km/h. Vozio sam se u gradsko-prigradskoj železnici Perta, B serije, trodelne kompozicije širine 2900 mm, dužine 60000 mm, nije na metrarskom koloseku, ali takođe uskom, širine 1067 mm. Odlična popunjenost i max. brzina 130 km/h.
Ako bi u Beogradu gradio potpuno novi LRT, nezavisno od postojeće tramvasjke mreže, koristio bi standardni kolosek. Ali ako bi postojeću tramvasjku mrežu pretvarao u LRT, zadržao bi metarski kolosek.
I naravno, apsolutno se slažem da je granica između tramvaja i LRT-a mutna. I rastezljiva. Ali i između LRT-a i metroa (Rotterdam, RandstadtRail), između LRT-a i prigradske železnice (gotovo svi tram-train modeli, posebno Saarbrücken), LRT-a i interurbana (Los Angeles metro line A).
 
Ово професор на саобраћајном факултету?!

Мајко мила добро је да ми имао струју по кућама и какву-такву воду обзиром да су нам најугледнији инжењери потпуни дилетанти.

Замисли студираш на факултету чији професори на катедрама али и на јавним наступима константно причају тоталне неистине и глупости.
 
Zanimljivo je i da po informacijama iz Rumunije, postoji dodatna porudžbina za grad Iasi za 18 istih ovih kratkih tramvaja ali po dosta nižoj ceni. Međutim ovu nabavku finansira Evropska komisija
 
Imamo li cene ostalih proizvodjaca tramvaja?
Ja se dobro secam da su nasi petodelni CAFovi placeni 2 miliona evra po komadu a to je bilo na tenderu iz 2010te. 15 godina kasnije koja je prava cena za takvo neko slicno vozilo?
 
Ne sporim da je CAF bolji, samo se pitam koja je prava realna cena trebala da bude za Bozankayu a da se ne priča da smo ih preplatili?
Očigledno se ti tramvaji prodaju na evropskom tržištu dakle nisu baš toliki kante.
 
  • Sviđa mi se
Reagovanja: 10k
20251024_090720.jpg

20251024_090743.jpg

20251020_095217.jpg
 
Ugrađuju ovaj model sedišta španskog proizvođača
Najnovija nabavka Siemens Avenio tramvaja za Nirnberg iznosi 67 miliona evra za 14 jedinica što izađe ozbiljnih 4,78 miliona po komadu
 
А знамо и да има бофл климу.

У одбрану Турака, колико су они лоши у производњи толико смо ми корумпирани и сигуран сам да је толико уграђивање наших лоповчина на власти утицало додатно на лош квалитет трамваја.

Могу замислим први састанак пројект менаџера у фабрици након што је сазнао колико су наши дрипци уграђују. Па брате онда би тек они у фабрици лапали и ошљарили када знају да испоручују робу криминалцима који се уграђују једно 30-40% у цену.

Било је нешто типа: Гизен! Зови ми Мурата из БМЦ-а, требаће нам њиова седишта, електроника, подови, рукохвати, рампе...Ће налепимо аутобус на трамвајску шасију и терамо то у Сирбистан!
 
Imamo li cene ostalih proizvodjaca tramvaja?
Ja se dobro secam da su nasi petodelni CAFovi placeni 2 miliona evra po komadu a to je bilo na tenderu iz 2010te. 15 godina kasnije koja je prava cena za takvo neko slicno vozilo?
Rim je 40 CAF Urbos tramvaja platio 130+ miliona, oko 3,3 miliona po komadu. Na tenderu su učestvovali još Hitachi, Stadler i Škoda. Prema nekim izvorima, cena je naknadno porasla.
 
Vozio se danas prvi put turcinom, Banjica - Trosarina.
Pored svih onih komentara oko samog tramvaja koje znamo, ima jos par stvari.
U krivini gde prelazi avalski drum, krce tockovi. Bas se cuje i sporo se prolazi. Vozac mili dok ceo tramvaj ne prodje krivinu. A ko se vozio tuda, zna kako prolaze tramvaju, pogotovu katice - pun gas, samo sto ne ispadnu. I ni jedan ne krci.
I primetio sam ta tramvaj kaci dosta granja od drveca. Il ce biti izgrebani, il ce se polomiti neko staklo, il ce morati da potkresu.
 
Ne sporim da je CAF bolji, samo se pitam koja je prava realna cena trebala da bude za Bozankayu a da se ne priča da smo ih preplatili?
Očigledno se ti tramvaji prodaju na evropskom tržištu dakle nisu baš toliki kante.
Prodaje se sve i svasta i po Evropi,jelte cena+mito. Kako prodje Bognastaja sa trolejbusima u Pragu pored SOR-a i Skode?
 
Vozio se danas prvi put turcinom, Banjica - Trosarina.
Pored svih onih komentara oko samog tramvaja koje znamo, ima jos par stvari.
U krivini gde prelazi avalski drum, krce tockovi. Bas se cuje i sporo se prolazi. Vozac mili dok ceo tramvaj ne prodje krivinu. A ko se vozio tuda, zna kako prolaze tramvaju, pogotovu katice - pun gas, samo sto ne ispadnu. I ni jedan ne krci.
I primetio sam ta tramvaj kaci dosta granja od drveca. Il ce biti izgrebani, il ce se polomiti neko staklo, il ce morati da potkresu.
Moraće da podkrešu.
 
Ja sam se vozio samo jednom ovim novim tramvajem, na liniji od 5, od Braće Baruh do Batutove, i moj glavni utisak je, pored jeftine plastike i mirisa unutra, koliko je tramvaj bio kilav i spor. Čini mi se da sam putovao oko 35 min, možda i 40. Bas se sporo kretao tramvaj, ne vozim se cisto na toj trasi, ali ranije kad sam imao obaveze na Dorćolu, stizao sam za nekih 25 min do kuce. I to je bilo u 8 uveče kad nije bilo nikakve gužve
 
Vrh