Da nekompetnenti ljudi nisu istovremeno rasturili tramvajsku mrežu na više mesta, postojala bi alternativa, ovako sad skoro ceo tramvajski sistem (posmatrano sa stanovišta redovnih linija) ima istaknutu "tačku otkaza - single point of failure" kod zgrade vlade, a kakvo je stanje - tamo će svako malo biti "žurka".
Apropo širine novih tramvaja nisam hteo ovde da mračim, ali moj prvi komentar je bio "nadam se da znaju šta rade i da širina neće biti problem". E pa - nada je propala, sad je reality-bites momenat.
Ili će morati tražiti da im prave tramvaje prilagođene za BG (max 2300 mm širine kolskog sanduka i tačno definisano koliko daleko obrtna postolja mogu da budu od početka/kraja tramvaja, jer to određuje koliko će da "izleće" van ose koloseka u krivinama - a to znači da onda nema ništa od brze isporuke, osim ako ih već ne proizvode u tom obliku), ili će, barem u početku, ovo uneti nova kašnjenja i probleme u tramvajski podsistem, jer zamislite da na većini krivina tramvaji više ne mogu istovremeno da uđu u krivinu, već jedan čeka da onaj iz suprotnog smera prođe, pa tek onda kreće.
Pri tome beogradske "lomljene" krivine ne pomažu nimalo, jer na tom "lomu" je radijus krivine najmanji, što znači da baš u toj tački tramvaj najviše "izbacuje" prednji i zadnji deo van ose koloseka. Znači u tim tačkama je "češanje" potencijalno lako moguće.
Davno nekad (1973/74 kad su došli Đuro Đaković TMK 201 - "bik") i posle 1979 - kad su stigli ČKD T4/B4, sličan problem se pojavio u ZG, ali iz različitih razloga.
"Bik" ima jako ukošen prednji i zadnji deo, i s tim nije bilo problema, ali je bio duži od starih modela, pa kako su radijusi krivina u centru bili mali, u sredini luka krivine srednji deo kolskog sanduka je mnogo "visio" izvan koloseka sa unutrašnje strane krivine. T4/B4 je imao drugi problem - malo zakošenje prednjeg i zadnjeg kraja, pa je u krivinama postojala velika verovatnoća da "očeše" tramvaj koji kroz istu krivinu prolazi iz suprotnog smera. I to da očeše primarno drugi T4, ali isto tako da "poškakilja" sredinu bika ako on u tom momentu nailazi sa druge strane.
Da bi bilo jasnije koji tramvaji su problem - svi koji su imali potencijal da izazovu nešto ovako su dobili na prednjoj strani "brkove" - dizajnersko rešenje - šara koja se izdaleka videla, a služila je za ovu signalizaciju - da se izdaleka zna da se sa tim tramvajem "ne kačite" u krivini. Osim toga na nosačima kontaktne mreže su visili posebni znakovi koji su označavali u kojim krivinama je moguće "češanje" - silueta dva tramvaja u krivini sa nacrtanim iskrenjem u "tačkama dodira".
Kako se stvar rešila? - Potrajalo je godinama, pa su ose koloseka u krivinama razmaknute, a radijusi krivina povećani, kako se radila rekonstrukcija određenog dela pruge. To je u centru negde tražilo da se naprave i krivine gde pruga prvo ide jako ulevo, da bi dobila veći luk i onda skrenula udesno oko ugla zgrade.
Ako bi se ovaj idiotski (nemam drugi naziv) propust u tehničkoj specifikaciji zahteva u BG mogao gledati sa neke pozitivne strane, možda ih pojava ovih širih tramvaja natera da rekonsturišu veći deo mreže. Ali kako to rade, bolje da ne diraju ništa - jer njihove rekonstrukcije često dovode do toga da se ostane (dugo)trajno bez celog dela mreže.
Na duže staze - veća dozvoljena širina tramvaja je svakako plus, i sa stanovišta komfora putnika, ali svaka rekonstrukcija pruga pa i one koje su već u toku, morale bi već sada da uzmu u obzir tu činjenicu - što znači da bi se trebale zaustaviti i proveriti usklađenost projekta sa novim zahtevima, ukoliko ovkvi tramvaji ostaju kao izbor.
Ali možda bar ispeglaju "lomljene" krivine da ublaže problem - pa eto nekog poboljšanja.