Šta je novo?

Tramvaji

Čemu ovi Gangulini semafori ovde? Vozim svaki dan i nemam nikakvih problema sa uključenjem u kružni tok. Semafori su potrebni na Slaviji, jedan pravi semafor u Bulevaru Oslobođenja zbog pešačkog prelaza gde ti pešaci iskaču svake sekunde pred auto, kao i ovi semafori ispred kružnih tokova, jer je iz Beogradske jako teško uključiti se u kružni tok.

Tehnički, seamfori će raditi ono što radi saobraćajac sada.
Najavili su i za Slaviju semafore.
 
Ako ostane ovako kako je danas bilo izgleda da tramvaji neće morati da poštuju semafore, odnosno da će imati prednost bez obzira na ostali saobraćaj što je u skladu sa zakonom i kao korisnik tramvaja apsolutno sam zadovoljan što više policajac neće imati uticaja.
No, hajde da sačekamo do kraja, neprijatna iznenađenja su uvek na kraju.


Kako sam sebr ukanalio sa ovom izjavom, tramvaji su dobili 3 semafora,
K A T A S T R O F A ! ! !
1000049927.jpg

1000049928.jpg

1000049930.jpg
 
I Zagreb je u novim končarima tmk 2400 izgleda osuđen na ova užasna i glupa jednodelna sedišta kao sto xe biti na našim turskim bozankajama,takođe mislim da su lagamo mogli dodati dupla sedišta a ne po 1 u redu,Stigao im je prvi gb 2401 od 40 njih kasnije im stiže i 40 petodelnih.
Pogledajte prilog 228281Pogledajte prilog 228282
Boldovano je upravo jedna od mnogo koncepcijskih prednosti Končarevog tramvaja u odnosu na onaj KAF prototip koji je Beograd izabrao 2009. Kod starije verzije je između jednodelnog sedišta i prozora bio neiskorišćen prostor. Ali za milionske gradove Beograd i Zagreb bez metroa je upravo važno omogućiti mnogo mesta za stajanje i što veću širinu prolaza između susednih vrata. Ovde je to 70cm, što je takođe usko i kritikovano u Hrvatskoj, ali sa uskim kolosekom niskopodnog tramvaja to je tehnički maksimum. Pogotovu što iole pismenim kupcima će važno biti da postoji sloboda pokreta manjeg zanošenja da se ublaže bočni udari na šinu u krivinama i skretnicama, i aktivan sistem kontrole zanošenja koje KAF prototip nema. Sa duplim sedištima u KAF su se dobila em mala sedišta za gabaritne Balkance, em skučen prolaz od 45cm.

Krajem 1970-tih i tokom 1980-tih Beograd i Zagreb su namenski kupovali Katice sa jednostrukim redom sedišta, dok su maltene svi drugi kupci kupovali Katice sa duplim sedištima sa leve strane. Namenski razlog su veliki gradovi, sada već oba sa preko milion stanovnika bez metroa. Čak je u Zagrebu bila opravdana kritika što su se kupovali isključivo šestoosovinski sa pet modula, sa zahtevom da najopterećenije linije imaju tramvaj sa 7 modula, dužine 42 metra. KAF i Končar 2200 su 33 odnosno 32 metra dugi, dupla Katica 38, čisto da postoji poređenje broja vrata i korišćenja perona. KAF 10 krila vrata, Končar 2200 12 krila vrata, Katica jednostruka 8 krila vrata, dupla 16 krila vrata, a koliko bi imao i Končar (ili neki drugi standardni tramvaj) od 7 modula tipa Flexity Outlook.

Ta visoka štrčeća budža na postoljima je takođe eksploataciono bolje rešenje sa većim poluprečnikom točka: bezbednije, jeftinije za nabavku i održavanje, udobnija vožnja, veća trajnost vozila. Jedino što je eventualno ružnije. Uopšte, niskopodnost je uvek sistem kompromisa, jer ne možeš baš sve da naguraš na krov.
 
Semafori na ulasku u kružne tokove su sami po sebi glupost, semafori da bi se oduzela prednost šinskom vozilu (a upravo to je cilj, jer inače u križnom toku i prolasku kroz njega ima apsolutnu prednost) je glupost na kvadrat.
 
Boldovano je upravo jedna od mnogo koncepcijskih prednosti Končarevog tramvaja u odnosu na onaj KAF prototip koji je Beograd izabrao 2009. Kod starije verzije je između jednodelnog sedišta i prozora bio neiskorišćen prostor. Ali za milionske gradove Beograd i Zagreb bez metroa je upravo važno omogućiti mnogo mesta za stajanje i što veću širinu prolaza između susednih vrata. Ovde je to 70cm, što je takođe usko i kritikovano u Hrvatskoj, ali sa uskim kolosekom niskopodnog tramvaja to je tehnički maksimum. Pogotovu što iole pismenim kupcima će važno biti da postoji sloboda pokreta manjeg zanošenja da se ublaže bočni udari na šinu u krivinama i skretnicama, i aktivan sistem kontrole zanošenja koje KAF prototip nema. Sa duplim sedištima u KAF su se dobila em mala sedišta za gabaritne Balkance, em skučen prolaz od 45cm.

Krajem 1970-tih i tokom 1980-tih Beograd i Zagreb su namenski kupovali Katice sa jednostrukim redom sedišta, dok su maltene svi drugi kupci kupovali Katice sa duplim sedištima sa leve strane. Namenski razlog su veliki gradovi, sada već oba sa preko milion stanovnika bez metroa. Čak je u Zagrebu bila opravdana kritika što su se kupovali isključivo šestoosovinski sa pet modula, sa zahtevom da najopterećenije linije imaju tramvaj sa 7 modula, dužine 42 metra. KAF i Končar 2200 su 33 odnosno 32 metra dugi, dupla Katica 38, čisto da postoji poređenje broja vrata i korišćenja perona. KAF 10 krila vrata, Končar 2200 12 krila vrata, Katica jednostruka 8 krila vrata, dupla 16 krila vrata, a koliko bi imao i Končar (ili neki drugi standardni tramvaj) od 7 modula tipa Flexity Outlook.

Ta visoka štrčeća budža na postoljima je takođe eksploataciono bolje rešenje sa većim poluprečnikom točka: bezbednije, jeftinije za nabavku i održavanje, udobnija vožnja, veća trajnost vozila. Jedino što je eventualno ružnije. Uopšte, niskopodnost je uvek sistem kompromisa, jer ne možeš baš sve da naguraš na krov.
I baš zbog većeg broja stajaćih mesta u ovoj novoj verziji su u visećem modulu (onom bez postolja) i preklopna, a ne fiksna sedišta između vrata.
Ova budža je kao što Karlo reče zbog relativno velikog prečnika točkova, ali i zato što su postolja poluobrtna, odnosno zakrivljuju se u krivinama do određenog ugla, a to automatski znači da treba "uštinuti" više mesta u unutrašnjosti kada su točkovi u dijagonali na prostor u kome se nalaze. Neki niskopodni to izbegnu tako što su postolja potpuno fiksna ali je to onda nepovoljnije po performanse u zavojima koloseka.
 
Да, да имамо добре нове трамваје потребна нам је само Европска Унија јер не постоји земља која није њена чланица, а има квалитетне трамваје.
Па ни не постоји. Осим ако нису најбогатије земље на свету у питању (Швајцарска, Аустралија).
Ima u Evropskoj uniji dosta i ne tako dobrih tramvajskih sistema, ali ima i dobrih tramvajskih sistema van Evropske unije. Mnogo dobrih tramvajski sistema su napravile Maroko, Alžir, Turska. Kina sve ozbiljnije ulazi u tramvajsku priču, a počeli su simbolično pre 10-tak godina. Rusija je zemlja suprotnosti, ali u svemu imaju nekoliko dobrih tramvajskih gradova. I kolega Prle je skrenuo pažnju na Vitjaze, njihove tramvaje posle 2014. godine. Pomenuta Australija, Švajcarska, treba pomenuti i LRT po SAD i Kanadi, dok su u ostatku sveta uglavnom pojedinačni gradovi.

Za normalni tramvaj nam članstvo u EU ne treba, iako bi bile određene prednosti. Suština je u ispunjavanju zahteva studenata: profesionalna i odgovorna uprava.
 
Možda će biti nagazni.

Kako sam se raspitivao trenutno je jedan jedini semafor ostao u Beogradu nagazni , a to je onaj u Karađorđevoj na prestrojavanju ka Pristaništu.
A on je stavljen u funkciju zato što je ukinuta žuta traka postala vozna, da tramvaji dok čekaju prestrojavanje ne blokiraju ostale učesnike u saobraćaju.
Znači jedini nagazni semafor u Bg ne radi zbog poboljšanja tramvajskog saobraćaja već automobilskog!

I iskreno zbog svega toga ne gajim optimizam da će ovde biti nagazni semafori, naravno, da sačekamo da vidimo, ali su šanse minimalne. Bilo bi prosto iznenađenje.
 
A šta bi sa onim Siemens-ovim tramvajima iz Kragujevca?
Ništa, eto ih rade po Nemačkoj
I Zagreb je u novim končarima tmk 2400 izgleda osuđen na ova užasna i glupa jednodelna sedišta kao sto xe biti na našim turskim bozankajama,takođe mislim da su lagamo mogli dodati dupla sedišta a ne po 1 u redu,Stigao im je prvi gb 2401 od 40 njih kasnije im stiže i 40 petodelnih.
Pogledajte prilog 228281Pogledajte prilog 228282
Au koji užas, ovo je prvo vozilo u Zagrebu bez tapacira posle jedno 40 godina i njihovih starih Katica i Đuro Đaković tramvaja
 
Evo ga taj duži video od 20 minuta od pre 2 meseca o tramvaju u Aleksandriji. Genijalno.


Mislim da su jedini imali dabldeker tramvaje.

Alexandria Tramvaj doubledecker.jpg
 
Evo ga taj duži video od 20 minuta od pre 2 meseca o tramvaju u Aleksandriji. Genijalno.


Mislim da su jedini imali dabldeker tramvaje.

Pogledajte prilog 228641
Uz pomenuti Hong Kong, dabldeker tramvaje ima i Blackpool.
Tramvajska mreža u Aleksandriji, iako povezana, deli se na dve mreže:
Gradska mreža, Al Madina, sa Divazima GT 6, i novim ukrajinskim tramvajima
Prigradska, Al Ramlah, plavo-beli tramvaji Kinki Sharyo tramvajima, od kojih su svega šest dabldekeri. ova mreža je kao u "boljem" stanju.
 
Boldovano je upravo jedna od mnogo koncepcijskih prednosti Končarevog tramvaja u odnosu na onaj KAF prototip koji je Beograd izabrao 2009. Kod starije verzije je između jednodelnog sedišta i prozora bio neiskorišćen prostor. Ali za milionske gradove Beograd i Zagreb bez metroa je upravo važno omogućiti mnogo mesta za stajanje i što veću širinu prolaza između susednih vrata. Ovde je to 70cm, što je takođe usko i kritikovano u Hrvatskoj, ali sa uskim kolosekom niskopodnog tramvaja to je tehnički maksimum. Pogotovu što iole pismenim kupcima će važno biti da postoji sloboda pokreta manjeg zanošenja da se ublaže bočni udari na šinu u krivinama i skretnicama, i aktivan sistem kontrole zanošenja koje KAF prototip nema. Sa duplim sedištima u KAF su se dobila em mala sedišta za gabaritne Balkance, em skučen prolaz od 45cm.

Krajem 1970-tih i tokom 1980-tih Beograd i Zagreb su namenski kupovali Katice sa jednostrukim redom sedišta, dok su maltene svi drugi kupci kupovali Katice sa duplim sedištima sa leve strane. Namenski razlog su veliki gradovi, sada već oba sa preko milion stanovnika bez metroa. Čak je u Zagrebu bila opravdana kritika što su se kupovali isključivo šestoosovinski sa pet modula, sa zahtevom da najopterećenije linije imaju tramvaj sa 7 modula, dužine 42 metra. KAF i Končar 2200 su 33 odnosno 32 metra dugi, dupla Katica 38, čisto da postoji poređenje broja vrata i korišćenja perona. KAF 10 krila vrata, Končar 2200 12 krila vrata, Katica jednostruka 8 krila vrata, dupla 16 krila vrata, a koliko bi imao i Končar (ili neki drugi standardni tramvaj) od 7 modula tipa Flexity Outlook.

Ta visoka štrčeća budža na postoljima je takođe eksploataciono bolje rešenje sa većim poluprečnikom točka: bezbednije, jeftinije za nabavku i održavanje, udobnija vožnja, veća trajnost vozila. Jedino što je eventualno ružnije. Uopšte, niskopodnost je uvek sistem kompromisa, jer ne možeš baš sve da naguraš na krov.
Stvarno ne vidim presdnosti kod končara Beograd je sam tada u cafu birao konfiguraciju i po meni je ok 2+1 ili 2+0 sedista u redu ovako sa jednim baš je čudno nprn na liniji 7 da stojis od Novog bg do Ustaničke nije im bas dobra ideja i ako ima mnogo prostora za stajanje a malo šipki po meni promašaj a budza na točkovima je napred i na kraju je tek katastrofa vertikalno postavljena sedista bez logike caf takodje ima tu uzbočinu kod postolja al ipo meni idalje i bolji i moderniji jedina mana mu je zanušenje mada treba uzeti u obzir da imaju pneumatsko vešanje oa vozač to ni ne oseti...
 
Sutra bi trebalo da puste semafore, radiće od 07h do 10h, odnosno od 14:30h do 18:00h.
Nisam mogao izvući informaciju o tome da li tramvaji imaju prednost.

Ako ovo nije nagazno, neka je bog u pomoći Voždovcu. (i meni na putu do posla)
 
Ako nije nagazni to je apsolutno strateško planiranje - postavljanje semafora koji propušta 1 tramvaj na 3 minuta kako bi se isti ogadili stanarima Voždovca, zatim čupanje dotičnog kraka i skraćenje linija do Autokomande, ako ne i potpuno ukidanje, i uvođenje autobuske linije 33L Birčaninova - Banjica 2 na trasi tramvaja (solo, interval 12 min).
 
Vrh