Šta je novo?

Svemirska istraživanja

Ceo Sunčev sistema na tacni!

SUTRA, 28. februara 2025. godine, noćno nebo pružiće nam redak, veličanstven prizor - poravnanje sedam planeta našeg Sunčevog sistema.

Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Neptun i Uran biće vidljivi istovremeno, poređani u spektakularan, skladan niz koji je poznat kao veliko planetarno poravnanje. Mesec će biti mlad, tek mali srp ispod Saturna nisko na horizontu.

Ovakav događaj je izuzetno redak i neće se ponoviti do 2040. godine. Posebno je retko to što će se planetama pridružiti Merkur koji je često preblizu Suncu ili je ispred ili iza njega, pa ga nije moguće videti. Šta je veliko planetarno poravnanje?

Veliko planetarno poravnanje događa se kada se više planeta našeg Sunčevog sistema nađe na istoj strani Sunca, vidljivo sa Zemlje kao niz sjajnih tačaka na noćnom nebu. Iako planeti nisu doslovno u savršenoj liniji, njihova prividna blizina stvara utisak poravnanja.

Ovakvi događaji daju nam jedinstven uvid u dinamiku našeg planetarnog sistema i pružaju priliku za posmatranje više planeta odjednom.

Naime, poravnanje planeta je moguće jer se svi planeti Sunčevog sistema kreću u sličnoj ravni, što ukazuje na to da su se formirali iz istog protoplanetarnog diska, odnosno oblaka gasa i prašine koji su preostali nakon formiranja Sunca. Taj disk bio je kružna ploha ravnomerno raspoređena oko Sunca, a zbog zakona fizike, tela koja su nastala iz njega nastavila su se kretati u sličnim ravninama.

Ovo je snimljeno 22. februara 2025.

Aiaf64mWB62DMjEqC5mBUn.jpg


 
Slično a moguće i isto poravnanje je korišćeno u misiji Vojađžer 2 za dodatno ubrzanje sonde.
 
The easiest way to see the planetary lineup is to head outside at dusk and find Venus, the brightest and most conspicuous of the planets, shining in the west-southwest sky. From there, you can trace a gentle arc along the ecliptic (the line or plane that all the planets trace through the sky) to locate the other planets. Jupiter will be high in the south, Mars will blaze in the east near the Gemini twins, and Mercury and Saturn will require a clear, unobstructed view of the horizon. For those with binoculars, Uranus and Neptune provide an extra challenge. Uranus, with its faint greenish glow, can sometimes be seen without optical aid under dark skies, while Neptune requires a telescope to distinguish its distant blue disk.

Kako na nebu naći ekliptiku?

1280px-Axialtilt.svg.png


Odnos Venere i Merkura prema liniji ekliptike. Pošto su unutrašnje planete, čitave njihove orbite su potencijalno vidljive pored Sunca.

Nebo u sumrak

merc-ven-sunset-horiz-bc.jpg


Jutarnje nebo

140709-gaherty-mercury2.jpg
 
Poslednja izmena:
Koje su najnovije vesti za 2024 YR4 asteroid? Poslednje što sam čuo je da su šanse za udar duplirane na 2, nešto % pa su rezervisali vreme na Džejms Vebu da bi tačnije odredili putanju i videli da li je pretnja velika.
 
Koje su najnovije vesti za 2024 YR4 asteroid? Poslednje što sam čuo je da su šanse za udar duplirane na 2, nešto % pa su rezervisali vreme na Džejms Vebu da bi tačnije odredili putanju i videli da li je pretnja velika.

Više nije pretnja. Verovatnoća je smanjena sa maksimalne koju je imala, od 2,8%, na samo 0,001%. Skinut sa liste onih koje treba pratiti.

 
Ovo bi moglo biti od koristi. Bez nekih alata skoro je nemoguće "po osećaju" procenjivati koliko su stvarno "razmaknuti" pojedini objekti na nebu. Naprimer skoro niko u prvom pokušaju nema pravi osećaj o vidnom uglu punog Meseca. Ali ovo pomoćno sredstvo može da pomogne. Ako ispružite ruku, ovako se mogu proceniti uglovi.

Mnemonički podsetnik:

Zapamtite sekvencu brojeva 1, 5, 10, 15, 25, dakle za po pet više,
za 1, 3, pesnica(5) i dve konfiguracije raširenih pristuju.

hand-degrees.gif
 
Poslednja izmena:
Danas, Evropska letilica Kliper prolazi pored Marsa na svom putu do Jupitera.
Konačno odredište je njegov mesec Evropa, gde će pokušati da otkrije ima li tragova života u ogromnom vodenom okeanu koji ga pokriva.
Do Jupitera će stići 2030. godine. Za sada sve izgleda u redu.

Osećam se kao u filmu.

 
Mislim da će Kliper sada opet ka Zemlji da iskoristi gravitaciju naše planete pre nego li krene ka Jupiteru. Interesantno je da je Evropa Kliper lansirana kasnije od evropske letelice ( Jupiter Icy Moon Explorer) a stići će ranije. Misije su komplentarne, a evropska će pored Evrope istraživati i Kalisto i Ganimed.

Kliper će mapirati celu površinu Evrope, i potencijalno naći prikladno mesto za sletanje Evropa Lendera (sledeće misije planiranog starta 2027. koja će dalje istražiti potencijalni ćivot analizirajući uzorke do 10 cm dubine površinskog leda).
A možda budemo imali sreće i sa Kliperom jer će preletati iznad gejzira za koje se veruje da postoje na Evropi i analiziratati izbačeni materijal 🤞

Svakako zanimljiva misija, jedva čekam da vidim šta će se dalje dešavati. Nekako verujem da na Evropi ima života, a to saznanje bi bilo nepojmljivo: ako postoji život u neposrednom komšiluku, onda Univerzum gotovo sigurno vrvi od istog.
 
Još jedna zaista izuzetna slika. Letilica HERA, koja je deo buduće svemirske odbrane od asterioda, polako sa udaljava od Zemlje i njenog meseca na putu ka asteroidu Dimorphos. Ovo je serija slika spojena u GIF, snimljena sa sve veće udaljenosti, u intervalu od 1,4 do 3,8 miliona km. Ne sećam se da sam do sada video ovako lep i vizuelno sugestivan prikaz "putovanja u svemir". Ovo je nešto što lično mogu videti samo prvi putnici na Mars, ako ikada tamo odu. Koliko god Zemlja divno izgledala sa orbite, ovakav prizor polaganog opraštanja i "odlaska u mrak" nije nešto što će bilo kome lako pasti. Psihološki problemi takvog putovanja bi lako mogli biti teži od tehničkih.

Moon_waves_goodbye_to_Hera_pillars.gif


 
Ako ne bude odlaganja, večeras oko ponoći počinje živi prenos 8. test leta SpaceX "Starshipa". Po običaju spektakl je zagarantovan. Ako se i ne uspeju sve da odrade do kraja, bar se stvar uvek završava spektakularnim eksplozijama boljim od svih Holivudskih filmova, a prošli put smo dobili ne samo eksploziju nego i pravu veštačku "meteorsku kišu". Ovaj put će pokušati ponovno paljenje novih verzija motora u situaciji gde gorivo u rezervoarima nema težinu pa razdvojeno lebdi umesto da ide kroz cevi gde treba, što je ranije bio problem. Ovo je drugi let nove verzije Starshipa što je važno zato što se ona prvi put raspala zbog curenja i paljenja goriva izvan rezervoara (veliki mehanički naponi cele strukture su oštetili šavove na cevima). Zatim će pokušati prvo izbacivanje makete satelita Starlink serije "PEZ dispenzerom bombona". I na kraju buster ide ka tornju, da se ponovo pokuša hvatanje, a starship mekano "sleće" u okean. Sve bi to trebali da vidimo uživo, u video prenosu, zahvaljujući Maskovoj globalnoj mreži komunikacionih satelita Starlink.

Kraj prošlog pokušaja:

678a8cb54c199.image.jpg


Video prenose možete pratiti na mnogo mesta. Ovo su recimo poluprofesionalni entuzijasti koji počinju sa komentarima, prenosom sa lica mesta i čitavim svojim dodatnim programom bitno ranije, oko pola deset. Inače za ostale zvanični prenos je od oko 23:50 po našem vremenu, a lansiranje bi (bez odlaganja) trebalo da se desi oko 00:30.


Jedan profi časopis ima dobar link sa svojim prenosom


A ovo je dole zvanični SpaceX prenos:

 
Poslednja izmena:
Od "velike parade planeta" večeras sam uspeo da slikam samo ovo. Nažalost u Beogradu smo svetlosno hendikepirani, a još ovo i ne može da se radi objektivom koji nije širokougaoni. Sa običnim foto aparatom i normalnim objektivom (oko 60 stepeni vidnog ugla) u jedan kadar mogu da stanu najviše dve planete, ili tri objekta sa Mesecom. A još i nije bio mrak. Ali bolje išta, pa mogu da kažem da sam bar probao. Ovo je kad se slika u seriji počevši od donjeg desnog dela vidnog polja, ka gornjem levom. Dakle počevši od Venere, pa Meseca ...

2025.03.03_190148_IMG_8228.JPG


.. pa su ovde tri u jasnoj liniji, Venera, Mesec i verovatno Jupiter ...

2025.03.03_191547_IMG_8237.JPG


... i na kraju slika direktno naviše, uz stub osvetljenja i, da bi sledio zakrivljenu liniju projekcije ekliptike na nebesku sferu, uz rotiranje orjentacije kamere u smeru suprotno kazaljci na satu, Jupiter i Mars ?

2025.03.03_191736_IMG_8238.JPG


Golim okom se iz sred Beograda dakle vide četri objekta u liniji. Tri najsvetlije planete Sunčevog sistema i Mesec, pravilno nanizani u jednoj zamišljenoj lučno zakrivljenoj liniji ekliptilke.
 
Poslednja izmena:
Leti, jedan gospodin na zemunskom keju, drzi teleskop i jeftino dozvoljava gledanje kroz isti, a istovremeno objasnjava i pojasnjava. Koga mrzi da ode do osmatracnice, pristojna, usputna alternativa.
 
Ovo bi moglo biti od koristi. Bez nekih alata skoro je nemoguće "po osećaju" procenjivati koliko su stvarno "razmaknuti" pojedini objekti na nebu. Naprimer skoro niko u prvom pokušaju nema pravi osećaj o vidnom uglu punog Meseca. Ali ovo pomoćno sredstvo može da pomogne. Ako ispružite ruku, ovako se mogu proceniti uglovi.

Mnemonički podsetnik:

Zapamtite sekvencu brojeva 1, 5, 10, 15, 25, dakle za po pet više,
za 1, 3, pesnica(5) i dve konfiguracije raširenih pristuju.

Pogledajte prilog 230723
Ova srednja šaka je neverovatno precizan metod da odredite kada će Sunce zaći za horizont jer otprilike toliko pređe na nebu za jedan sat. Provereno u praksi na moru više puta.
 
Ova srednja šaka je neverovatno precizan metod da odredite kada će Sunce zaći za horizont jer otprilike toliko pređe na nebu za jedan sat. Provereno u praksi na moru više puta.

Jedna šaka, ali po kom pravcu? Horizontalno, vertikalno ili ukoso, po Sunčevoj putanji? Za šaku po visini je jasno, vidimo i Sunce i horizont, ali za druga dva pravca nam treba da znamo tačku gde će zaći Sunce, a to se stalno menja.
 
Pa “uputstvo” kaže izmedju Sunca i horizonta. Vrv se misli na putanju Sunca, ali za ovaj nivo preciznosti nije toliko bitno.

Naravno, nećemo u podne meriti, već popodne tipa 4h i manje do zalaska.
 
Jasno. Ovo je zaista korisno da negde u prirodi znate koliko još imate do mraka. Ili recimo za ljude koji se bave fotografijom, bilo gde da su, pošto pri kraju dana počinje da se menja boja i vrsta svetla.
 
Snimci sletanja na Mesec. Ovo nismo videli u direktnom prenosu zato što su morali da čuvaju propusni opseg radio linka sa Meseca za telemetriju i druge osnovne podatke, a sam lender nije baš veliki pa nema ni mnogo energije ni velike antene. Tako da je ovo kasnije izvučeno iz interne memorije lendera. Kad se jednom postave komunikacioni sateliti oko Meseca, ovo više neće biti problem. NASA planira jedan kao deo svog Mesečevog programa, a i Elon Mask ima svoje, daleko ambicioznije planove da koristi Mesec kao test poligon za prvu proveru ličnih planova o Marsu. Dakle neka vrsta redukovanog Mesečevog Starlinka. Sve to međutim za sada čeka da veliki Starship postane operativan i pouzdan. Pre svega zbog potrebne veličine korisnog prostora za ozbiljan transport robe na Mesec, da bi tamo moglo bilo šta da se gradi, ali i zato što su onda potrebni svemirski tankeri za gorivo u obliku specijalizovanih Starship verzija.

Snimak sletanja:

 
Novi pokušaj test leta spomenutog Starshipa je večeras u ponoć po našem vremenu. Linkovi za praćenje su isti.
 
Za ljubitelje nešto širih pogleda na svet, jedna posebna vizija životnih vrednosti ... :)

 
Vrh