Šta je novo?

Savski amfiteatar (Beograd na vodi)

Koliko je Beograd stvarno "zelen"? Evo na kom se mestu u Evropi ZAISTA nalazimo. Čisto da procenite pravi nivo konkurentnosti grada u ovoj oblasti, ali i koliko smemo sebi dozvoliti da propuštamo bilo koju priliku da stvari popravimo, ili bar da steknemo neku posebnu prednost, distinkciju, neku prepoznatljivost koja bi ipak privlačila ljude. Mislite li da se to može postići tako što se abortirana verzija Dubaija ili Stepe napravi u samom srcu starog grada? U srcu koje nema čak ni pošten centralni trg, do koga vodi JEDAN pravi most, i to BEZ metroa, gde se, uzevši u obzir odnos budućeg broja potencijalnih korisnika i ostavljenog javnog prostora, pešačka i biciklistika staza uz Savu praktično UKIDA? Evo na kom smo mestu ...

Europian%20Green%20City%20Index%201.jpg

Europian%20Green%20City%20Index%202.jpg


... a evo šta nas čeka:

p2p2-lg.jpg


European Green City Index
Assessing the environmental impact of Europe’s major cities
A research project conducted by the Economist Intelligence Unit, sponsored by Siemens

http://www.siemens.com/press/pool/de/ev ... _Index.pdf
 
Cudo kako su ovu delovi severnog Balkana pod ovolikom merom toplotnih udara, kao da smo juzna tacka mediterana, a ne kontinentalna oblast izmedju planinskih venaca. Proleca ove godine priroda je ekplodirala u svojoj raskosi i zelenilu, kao da joj je, ne daj boze, poslednje, dok se vec negde od sredine do kraja leta trava i rastinje potpuno osusilo, bas kao da smo mediteran.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=362204#p362204:329pof2w je napisao(la):
Zuma » Pet Dec 11, 2015 10:43 pm[/url]":329pof2w]Iz jedne finansijske analize projekta objavljene u Politici tokom marta.


Велики рат око „Београда на води”
http://www.politika.rs/scc/clanak/32244 ... da-na-vodi
Али, док усаглашавају уговор са фирмом „Игл хилс” Мухамеда ел Абара, наши државници сигурно размишљају о томе како да будуће приходе ускладе са претходним трошковима. Како се наводи у Просторном плану подручја посебне намене (ПППН) „Београд на води”, наши приходи на основу накнада и партиципација које би инвеститор платио за добијено земљиште могли би износити око 470 милиона евра. Трошкови за опремање земљишта инфраструктуром достижу 400 милиона евра.

Да би се градило, неопходно је из Савског амфитеатра изместити пругу, главну железничку и аутобуску станицу, пребацити саобраћај на друмско-железничку обилазницу коју деценијама никако да завршимо. Обилазница обухвата и изградњу новог моста код Винче, а потребно је и подићи нову главну железничку станицу у Прокопу и аутобуску у Новом Београду. Све то је од шире користи и урбанистичким плановима је било предвиђено и пре „Београда на води”, али никада није довршено због огромних трошкова. Према рачуници из ПППН-а, железничка постројења неопходна за градњу „Београда на води” могла би коштати 392 милиона евра. Све заједно, то наше трошкове подиже на готово 800 милиона евра.

Од тога можемо одузети 275 милиона евра. Толико, како је објављено када је сачињен предлог „лекс специјалиса”, кошта изградња инфраструктуре унутар комплекса, што је уобичајено да инвеститор преузме на себе. На нас би пало 125 милиона – разлика до оних 400 милиона евра трошкова – за изградњу топлотних, гасних и енергетских постројења широм града и развлачење њихових водова до границе „Београда на води”. У тој варијанти, наши трошкови се, уз довршетак обилазнице и осталих железничких постројења, снижавају на око 510 милиона евра. Али, ако инвеститор сам прави део инфраструктуре, не можемо наплатити неке од партиципација, па нам то знатно умањује и очекивани приход од 470 милиона евра. Према ПППН-у, планирани профит инвеститора, по стопи од 30 одсто од производне цене, износи око 930 милиона евра.
Pokusavam da razucim i rasclanim, nije bas jasan ovaj tekst.

O kakvim participacijama prica autor? (prvo boldovanao)
Drugo boldovano- bi trebalo da pripadne RS u delu od 32%

Uvek volim ovakve tekstove da procitam, ali cesto analize koje rade, rade toliko sturo da recimo u poluozbiljijoj diskusiji ovde vise ozbiljnosti ima.
 
Meni takodje nije jasno zašto se pominju nekakve participacije,kada su naknade,doprinosi za opremanje gradjevinskog zemljišta UKINUTI po pitanju BNV.

Ranije sam postavljao na temi troškovi koje će imati RS:
1.Završetak Prokopa i pristupnih saobraćajnica - 115 miliona evra
2.TPS Zemun i Kijevo- 26milona evra
3.Most na Dunavu kod Vinče (pristupni putevi i pruga)- 470miliona evra
4.izgradnja infrastrukture do granica SA - 125 miliona evra
5.izgradnja infrastrukture unutar granica SA-275 miliona evra
izvori:
http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/5384 ... u-Beogradu
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ek ... iti-Prokop
http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/ ... ra.lt.html
troškovi bi bili cca MILIJARDU EVRA

Da su ostale naknade za gradjevinsko zemljište prihod bi bio:
Ako bi uzeli u obzir da bi se gradilo 1.000.000 kvadrata stambenog i 750.000 kvadrata poslovno-komercijalnog prostora onda bi PRIHOD OD NAKNADI ZA UREDJENJE GRADJEVINSKOG ZEMLJIŠTA IZNOSIO po naknadama iz februara 2015g - 755 MILIONA EVRA,ODN. 780 MILIONA EVRA(po naknadama iz oktobra ove godine). Takodje treba dodati i prihode od poreza na imovinu,pdv-a itd.
viewtopic.php?f=21&t=197&start=12275

S obzirom da RS učestvuje u zajedničkoj kompaniji sa 32% profit RS bi iznosio 300 MILIONA EVRA nakon završenih i izgradjenih svih 2 miliona kvadrata u SA.

Profit Srbije od "Beograda na vodi" 300 mil EUR
- Zemljište smo izdali u zakup bez naknade i za to dobili 32% vlasništva u kompaniji "Beograd na vodi". Na taj način Republika Srbija dobija deo profita koji će ova kompanija ostvariti - rekao je Mali.
http://www.ekapija.com/website/sr/compa ... 270614.jpg (ceo tekst)
 
@Zuma,

Jos je gora situacija kada bi se uzeli stvarni podaci kvaliteta vazduha, voda i zemljista. Beograd je kombinacija postindustrijskog i bliskoistocnog smetlista. Merne stanice ne mere parametre na najvaznijim mestima. Donirane automatske stanice vise ( slucajno ili namerno ) ne mere PM 2.5/10, NOX, verovatno vise nisu ni u funkicji. Beograd je pokriven jastukom smoga skoro cele godine i pored toga sto vise nema industrije. Grad je u fizickom i socijalnom raspadu bez povratka. Jedan pogled na Savu, Dunav i njihove obale govori sve. Ako iskljucimo culo vida, tu je culo mirisa. I u sred te lepote nice BnV, gde ce djet-set u svom novom Kazahstanu da pravi novi imidz grada. Nije mi jasno ko ce da bude kupac tih stanova. Pogotovo ako taj neko ima kesh, ima decu, i bio je negde izvan Srbije, barem par stotina kilometra u bilo kom pravcu. Jedini kupci koji bi bili motivisani da dodju ovde su mozda Sirijci , Kinezi, po neki Rus, i to ako uz stan dobiju i pasos.
Jos jednom, u Sr. nisu problem ni pare, ni Amerikanci ni Albanci-vec srpsko upravljanje.
 
Kad god se u Londonu zidala neka grdosija Londonci su negodovali i protestovali, uglavnom preko stampe i na radiju, ali tim svojim grdosijama na kraju nisu dali pogrdna imena poput patke i dildoa.

Tako imaju Gherkin (krastavac iz tursije), Cheese Grater (rende za sir), Walkie Talkie, i Shard (parce stakla).

Mozda bi nas "krastavac" mogli da nazovemo Lolipop ili Lizaljaka.


https://www.google.co.uk/imgres?img...d=0ahUKEwjdod_3vtvJAhXFtBoKHWQ4CzMQMwg-KAkwCQ
 
А можда да ипак буде дилдо, али са префиксом анални, јер је сад то глобални тренд? А и фекалије теку ту, низ Саву...
 
Imamo mi bogatstvo narodnih izraza, samo ovaj forum posećuju i ženske osobe a i ja baš nisam u fazonu da pravim od sebe prostaka....
 
evo ga opet...


Govoreći o projektu Beograd na vodi, Vesić je rekao da je to krucijalni projekt :?: koji će potpuno promeniti imidž grada i shvatanja o njemu u svetu, a doneće i ubrzan razvoj industrije, time i otvaranje novih radnih mesta.

Beograd na vodi je, naglasio je, prelomna tačka posle koje se Beograd i Srbija razvijaju u drugom pravcu, a projekat će doneti bolju budućnost svim građanima Beograda, "bez obzira da li ga danas podržavaju ili osporavaju".

Prema njegovim rečima, izgradnja 1,8 miliona kvadrata stambenog i poslovnog prostora na prostoru Savskog amfiteatra, više od 20.000 :?: novih radnih mesta i posao za celokupnu gradjevinsku industriju zemlje, predstavljaju pozitivne efekte.

Kako je istakao, najvažnija posledica realizacije projekta je što će Beograd postati poslovni i turistički centar Balkana, :?: :!: što će predstavljati uverljiv poziv drugim investitorima da dodju u srpsku prestonicu i ulože novac u druge projekte.

Projektom Beograd na vodi, naglasio je, grad će se koristiti i nekim zagrebačkim iskustvima kada su u pitanju povlačenje novca iz EU fondova, ali i rešavanje pitanja gradske kanalizacije.

Govoreći o protivnicima Beograda na vodi, Vesić je podvukao da postoje projekti koji su iznad politike, navodeći da je, kada se gradio Ajfelov toranj u Parizu ili neboder Šard u Londonu, bilo prigovora kako će narušiti vizuru grada, a danas su neizbežni brendovi i zaštitni znak tih gradova.

:violina:

http://www.b92.net/biz/vesti/region.php ... id=1074338
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=362528#p362528:yk48hqof je napisao(la):
lepi » 14 Dec 2015 09:47 am[/url]":yk48hqof]
Drugo boldovano- bi trebalo da pripadne RS u delu od 32%
Da, trebalo bi, ali je poželjno uvek imati na umu par veoma bitnih stvari o tom našem potencijalnom prihodu od zajedničkog preduzeća:

1. Da će se prvi prihod pojaviti tek za (minimalno) 30 godina jer se u međuvremenu sav profit preduzeća mora reinvestirati u gradnju BNV-a. Izračunaj kamate (tj naš gubitak) na pare koje su vezane i neupotrebljive minimalno 30 godina (jer bi ih recimo drugačijom sistemom prodaje i razvoja SA mogli dobiti mnogo ranije).

2. Da će tog prihoda u tom iznosu biti tek ako se bnv prvo SAV IZGRADI izgradi, a onda I SAV PRODA, dok su naši troškovi bezuslovni, u punom iznosu, i praktično trenutni, tj moraju se platiti za maksimalno 4 godine (sada je to već bliže cifri od tri godine).

3. Da, čak ako i kada se desi sve pod 1. i 2., zajedničko preduzeće mora sve to vreme (bar 30 godina) poslovati USPEŠNO da bi se na kraju pojavio neki novac koji se akcionarima, tj Srbiji, može isplatiti kao dividenda. To znači bez pogrešnih poslovnih poteza koji proizvode gubitke, i sa savršeno efikasnim, poštenim i produktivim rukovodstvom. Dakle bez većih kriza na svetskom i lokalnom tržištu nekretnina u kojima novac obično nestaje kao u rupu bez dna. Bez pogrešnih odluka u kojima je recimo materijal iznenada mnogo skuplji nego što se računalo da će biti, bez većih izgubljenih sudskih sporova sa pod izvođačima. Zatim bez namerno precenjenih troškova i loših ugovora po kojima se novac zajedničkog preduzeća polako preliva drugim Abarovim firmama. I na kraju da se svi kompenzacioni poslovi sa državom Srbijom koji su predviđeni ugovorom (recimo uređenje javnih površina umesto doprinosa) ostvaruju tako da se vrednost ovih kompenzacija realno procenjuje, a ne na našu štetu.

Ovo je veoma dugačak spisak raznih pretpostavki, od kojih nažalost mnoge nisu naročito verovatne. A kolika je verovatnoća da se SVE one dese, i sve bude idealno, jer će mo tek tada jednog dana videti "naš" novac koji se gore pominje, to možete sami proceniti.

I još je sve ovo sasvim nezavisno od kalkulacije koja određuje naše ukupne troškove i računa da li nam se ceo posao pod ovakvim uslovima i u ovakvom ekonomskom trenutku uopšte isplati, čak i pod pretpostavkom da nam zajedničko preduzeće posle 30+ godina isplati dividendu u spomenutom iznosu, tj da se sve sto je ovde nabrojano završi kako treba.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=362515#p362515:10wykf5n je napisao(la):
Drakche » 14 Dec 2015 06:24 am[/url]":10wykf5n]Cudo kako su ovu delovi severnog Balkana pod ovolikom merom toplotnih udara, kao da smo juzna tacka mediterana, a ne kontinentalna oblast izmedju planinskih venaca. Proleca ove godine priroda je ekplodirala u svojoj raskosi i zelenilu, kao da joj je, ne daj boze, poslednje, dok se vec negde od sredine do kraja leta trava i rastinje potpuno osusilo, bas kao da smo mediteran.
To je zato što smo daleko od mora. Okean ima ogromni toplotni kapacitet, tj sposobnost akomulacje toplotne energije, i zato drastično ublažava temperaturne promene. Zbog toga se kontinentalne klima odlikuje velikim ekstremima. Još je gore ako je neka oblast okružena visokim planinama. One predstavljaju branu slobodnom strujanju morskog vazduha koji je bogat vlagom i uvek umerene temperature, tj leti hladan, a zimi topao. Tako se sprečava slobodna razmena energije, pa nema šta da "ubija" ekstreme, tj ili prima na sebe ili emituje toplotu. Panonska nizija je upravo takva, daleko u kopnu i okružena planinama, i zato se zbog klimatskih promena Beogradu crno piše ako se na vreme ne pripremi.

Nama ustvari treba kompletna revizija urbanističkih planova samo zbog ovoga, tj dugoročne strategije razvoja grada (pod pretpostavkom da tako nešto uopšte postoji čak i u naznakama). Naučnici su tek poslednjih godina postali sigurniji u svom razumevanju mehanizama klimatskih promena, pa je tek sada postalo jasno koliko će to biti opasno i koliko će se brzo desiti. Beograd i zato MORA da posveti posebnu pažnju ekologiji i ekološkom urbanizmu, pošto će klimatskim promenama biti pogođen VIŠE od ostalih, a ima daleko lošiju počenu poziciju (vidi rang listu), a MNOGO manje para od njih. Novi urbanizam i njegovo dosledno poštovanje u svim novim projektima je jeftin i nama verovatno jedini raspoloživ način da to uradimo.

To znači posvetiti posebnu pažnju vodama, zelenilu, eliminisanju ispuštanja toplote i svih drugih zagađenja. Po svaku cenu moramo smanjiti efekat toplotnog ostrva. To znači da nam treba MNOGO više zelenila nego ostalima, i ono mora biti mnogo bolje raspoređeno. Moraju se uvesti ozbiljni standardi koji će precizno definisati minimalne ukupne površine i karakteristike zelenih delova svake nove gradnje (recimo minimalne dimenzije svake pojedine zelene površine i njihovu međusobnu povezanost, itd).

Dalje, saobraćaj se mora rešiti. To smo već mnogo puta spominjali: novi mostovi, metro i drugi masovni transport, nekoliko strateških tunela, obavezne biciklističke staze u svakoj novoj, iole većoj ulici, na svim obalama, i uz par većih biciklističkih magistrala.

Zatim, reke su od posebne važnosti. To pre svega znači da pored reke ne sme postojati barjera, zid od zgrada, tj rashlađeni letnji i topli zimski vazduh MORA SLOBODNO strujati ka ostatku grada i tako ga hladiti/grejati i uopšte popravljati mu kvalitet (unošenjem vlage, itd). "Beograd na vodi" bi već i samo po ovom kriterijumu morao da bude zabranjen u trenutnom obliku. Takođe, centar dešavanja u gradu se mora preseliti na obale reka zbog daleko prijatnije klime na njima. To znači da se mora ostaviti mnogo slobodnog prostora, ali i omogućiti veoma dobru pešačku povezanost obala reke sa ostatkom grada (dakle projekti poput Terazijske Terase, pokretne staze-lifta na Kalemegdanu, velikih trgova ili platformi na obalama reka, širokih i JAVNIH staza za rekreaciju, zadržavanje, odmaranje, za mnoštvo fleksibilnih, promenljivih komercijalnih aktivnosti na otvorenom prostoru, za razne priredbe, izložbe i koncerte manjih i većih razmera). Apsolutni je zločin trajno otuđiti ovako potencijalno živ, krucijalni i neponovljivi gradski resurs kao što je uža obalska zona centra Beograda, prodati je privatnicima za nekakav hotel ili stambenu zgradu koju koristi 100 umesto 100.000 ljudi, i tako izgubiti svaku kontrolu i mogućnost da se iskoristi za nešto od čega će direktno zavisiti buduća uspešnost ovog grada.
 
@relja + :kk:

e onda to postaje sasvim realna definicija projekta :D
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=362579#p362579:1aekfh1a je napisao(la):
Пантограф » Mon Dec 14, 2015 2:56 pm[/url]":1aekfh1a]А можда да ипак буде дилдо, али са префиксом анални, јер је сад то глобални тренд? А и фекалије теку ту, низ Саву...

Београдска деца ће то тешко схватити. Мислим да је важнији тренд ка пристојности, шале су много боље кад су суптилније и вишесмислене. Осим тога ни један град није више фекалија и смећа избацио у реку него Лондон (осим можда Рима, Москве и Париза), а да не спомињемо Средоземно море као један од најстаријих резевоара људских и животињских фекалија па се ипак купамо у тој дивној смеши...
 
Посматрач, хвала на сликама, забележен плус.

Да ли ти није проблем да на гугл мапи прикажеш где се налазе (боље речено, где су се налазили) објекти са задње слике?
 
Na zadnjoj slici sa desne strane bi trebao da bude zid od zgrade Zadruge,srušili su kafanicu poznatu po dobrom roštilju i pivu. :(
 
Милоше, тако је. Последње две слике приказују тренутно стање на простору поред и иза зграде Задруге.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=362536#p362536:3clcg8mz je napisao(la):
milos.tro » Pon Dec 14, 2015 12:03 pm[/url]":3clcg8mz]Meni takodje nije jasno zašto se pominju nekakve participacije,kada su naknade,doprinosi za opremanje gradjevinskog zemljišta UKINUTI po pitanju BNV.

Ranije sam postavljao na temi troškovi koje će imati RS:
1.Završetak Prokopa i pristupnih saobraćajnica - 115 miliona evra
2.TPS Zemun i Kijevo- 26milona evra
3.Most na Dunavu kod Vinče (pristupni putevi i pruga)- 470miliona evra
4.izgradnja infrastrukture do granica SA - 125 miliona evra
5.izgradnja infrastrukture unutar granica SA-275 miliona evra
izvori:
http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/5384 ... u-Beogradu
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ek ... iti-Prokop
http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/ ... ra.lt.html
troškovi bi bili cca MILIJARDU EVRA

Da su ostale naknade za gradjevinsko zemljište prihod bi bio:
Ako bi uzeli u obzir da bi se gradilo 1.000.000 kvadrata stambenog i 750.000 kvadrata poslovno-komercijalnog prostora onda bi PRIHOD OD NAKNADI ZA UREDJENJE GRADJEVINSKOG ZEMLJIŠTA IZNOSIO po naknadama iz februara 2015g - 755 MILIONA EVRA,ODN. 780 MILIONA EVRA(po naknadama iz oktobra ove godine). Takodje treba dodati i prihode od poreza na imovinu,pdv-a itd.
viewtopic.php?f=21&t=197&start=12275

S obzirom da RS učestvuje u zajedničkoj kompaniji sa 32% profit RS bi iznosio 300 MILIONA EVRA nakon završenih i izgradjenih svih 2 miliona kvadrata u SA.

Profit Srbije od "Beograda na vodi" 300 mil EUR
- Zemljište smo izdali u zakup bez naknade i za to dobili 32% vlasništva u kompaniji "Beograd na vodi". Na taj način Republika Srbija dobija deo profita koji će ova kompanija ostvariti - rekao je Mali.
http://www.ekapija.com/website/sr/compa ... 270614.jpg (ceo tekst)
Boldovano je trosak d.o.o.-a.

Moja racunica je ovakva bila tada i sada:
Nije mi prihvatljivo da troskove prokopa i mosta stavljam u racunicu BNV-a jer je i tako potrebno to izgraditi.

Ako bi racunali naknadu i doprinose za gradjevinsko zemljiste za sve kvadrate od 750 miliona umanjene za infrastrukturu u SA od 275 milona DOlazimo do cifre 475 milona evra izgubljene dobiti.
Na to dodati vrednost 42% zemljiste SA (od 98ha) znaci nekih 40ha zemljsita koje bi trebali da naplatimo. Po ceni kvadrata od 700 evra, za 40ha dobijamo oko 280miliona evra -kao cenu zemlje. (izvor je Neshaoct, poziva se na Belku)
Sve skupa dolazimo do uloga RS od 755 milona evra. (OGRADJUJEM SE, INFORMACIJE SU SA FORUMA SAKUPLJENE)

RS za uzvrat dobija 62.000 kvadrata objekata javnih namena, 24ha parkova, i 32% profita od prodaje izgradjenih objekata.
To je neka stura racunica.
 
Ministarka je danas izjavila da ce kula biti 162m i da takvog objekta nema nigde u regiou.

Ocito nije cula za Avaz Twist Tower u Sarajevu od 172m.

TWIST-danju-1-FF.jpg
 
To je visina sa antenom dok je visina objekta 150m. Naravno to ne menja stvar da slicni objekti ne postoje u okruzenju. Uz pristojnu arhitekturu mozda se i provucemo sa objektom te visine na pogresnom mestu.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=362632#p362632:1guaa0hc je napisao(la):
laki72 » 14 Dec 2015 08:14 pm[/url]":1guaa0hc]@relja + :kk:

e onda to postaje sasvim realna definicija projekta :D

Dildoizacija u toku.
 
Vrh