Šta je novo?

Regionalna infrastruktura i autoputevi

Po nekoj logici stvari, trebalo bi napraviti autoput od Novog Sada preko Rume do Sapca, gde bi se kasnije povezao do Obrenovca i na autoput BG-Pozega. Na taj nacin NS bi dobio direktnu vezu sa Zapadnom Srbijom.
 
^^ Novi Sad vec ima (imace uskoro) direktnu vezu sa zapadnom Srbijom jer ce biti povezan sa njom preko autoputa Juzni Jadran-Beograd-Ostruznica-Obilaznica-Dobanovci-Batajnica-Novi Sad.
Sa druge strane, autoput preko Sapca bi isao samo do Iriga jer preko Fruske gore nije dozvoljena gradnja (tj. valjda nije s obzirom da je nacionalni park).

Ovaj autoput do Loznice je pre svega bitan da skrati vezu Beograd-Sarajevo i naravno poveze sve opstine Zapadne Srbije sa BG i NS i Koridorom X.
 
Posto sam iz Sapca i stalno prolazim tim putem koji je u prilicno losem stanju mislim da je analiza koja predvidja autoput opravdana.Frekvencija na tom pravcu je svake godine sve veca,poceli su sa rasciscavanjem tj. prosirivanjem terena na odredjenim deonicama,ali mislim da ce glavni problem biti prolazak kroz naseljena mesta koji je vec sada haotican!
 
Evo da se nadovezem

Италијани граде магистралу

Ресорно министарство окончало спор између компаније „Адиђе битуми импреса” и локалне самоуправе у општини Владимирци

Шабац – Министарство за инфраструктуру Републике Србије издало је италијанској компанији дозволу за обављање радова на првом делу магистралног пута М21 (Шабац–Ваљево) у дужини од 34 километра (до Коцељеве). Овим је коначно почела реконструкција виталног саобраћајног правца између Мачванског и Колубарског округа, који се финансира кредитом Светске банке, али и окончан помало чудан спор између страног извођача и локалних власти у општини Владимирци.

Наш лист је већ писао да је посао вредан 5,5 милиона евра компанија из околине Торина добила на тендеру као најповољнији понуђач. Ова фирма у Србији је радила на реконструкцији путева Владимировац–Вршац и Београд–Панчево и оба завршила у предвиђеном року. Други део магистрале (од Коцељеве до Ваљева) у дужини од 33 километра припао је на тендеру Предузећу за путеве „Ваљево”.

Рок за завршетак радова од 18 месеци почео је да тече 1. јануара ове године....
Izvor: Politika Online
Link: http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=35559
 
Neka grade Italijani, oni bar znaju sta su drumovi. Cela severna Italija je prospartana autoputevima gde je koriscen asfalt sa avionskih pista :cool:
 
^^ Pricao mi je prijatelj koji stalno putuje na relaciji Beograd-Vrsac da su Italijani taj put uradili perfektno, sa nekoliko, veoma debelih, slojeva asfalta (a ne kao na ostalim putevima, tipa, skinu 2mm i onda nesto zamazu bezveze).
Tako da je ovo dobra vest! :)
 
Ovo je novi Tunel Sitina u Bratislavi, deo takozvane "male obilaznice".




Slike nisu najnovije, jer sada je u tunelu puni saobraćaj. Ovo je slikano kratko vreme pre otvaranja. Inače, tunel je oficijalno otvoren od 23. juna.
 
RockerSVK":1dn0wrdh je napisao(la):
Ovo je novi Tunel Sitina u Bratislavi, deo takozvane "male obilaznice".
[url]http://img234.imageshack.us/img234/1009/sitina53rw4.th.jpg[/url]
[url]http://img74.imageshack.us/img74/9403/sitina48zg6.th.jpg[/url]
[url]http://img490.imageshack.us/img490/6290/sitina52xt7.th.jpg[/url]
[url]http://img490.imageshack.us/img490/569/sitina56de6.th.jpg[/url]
Slike nisu najnovije, jer sada je u tunelu puni saobraćaj. Ovo je slikano kratko vreme pre otvaranja. Inače, tunel je oficijalno otvoren od 23. juna.
wow impresivno. Da li možeš da nam nabaciš više detalja o toj obilaznici u BA?
 
Steva":23k3tnwu je napisao(la):
RockerSVK":23k3tnwu je napisao(la):
Ovo je novi Tunel Sitina u Bratislavi, deo takozvane "male obilaznice".
[url]http://img234.imageshack.us/img234/1009/sitina53rw4.th.jpg[/url]
[url]http://img74.imageshack.us/img74/9403/sitina48zg6.th.jpg[/url]
[url]http://img490.imageshack.us/img490/6290/sitina52xt7.th.jpg[/url]
[url]http://img490.imageshack.us/img490/569/sitina56de6.th.jpg[/url]
Slike nisu najnovije, jer sada je u tunelu puni saobraćaj. Ovo je slikano kratko vreme pre otvaranja. Inače, tunel je oficijalno otvoren od 23. juna.
wow impresivno. Da li možeš da nam nabaciš više detalja o toj obilaznici u BA?
Ja sam redovan na toj relaciji i tunel stvarno izgleda jako lepo ... Gradili su ga ko Skadar na Bojani, ali valjda je to ok za tunel od preko jedan kilometar. Skratio je put za par kilometara jer sada više ne mora da se silazi u grad već se direktno izlazi na most.

Medjutim, može li neko da mi objasni u čemu je fazon sa korišćenjem betona umesto asfalta po autoputevima ?!
Čak je i u ovom novom tunelu postavljen beton, bučno, klizavo i neudobno...
 
Cini mi se da je slican ulazak u tunel predvidjen i za ulazno izlazne portale umpa kod hipodroma
 
^^ Eeee... to bi bilo super da bude onako picnut i moderno obelezen :D Jel si to video kao nacrt ili kao idejno resenje? Je li bilo po novinama?
 
Da vam sve objasnim. Prvo, tunel je duži od jednog kilometra., tačnije 1,4 kilometara. Drugo, što se tiče betona, ne samo da je lakši za održavanje, ali već ispod tunela je vrlo nežno i osteljivo zemljište, tako da su morali graditi beton na kolovozu. U prvom planu je bio asfalt, ali posle dubokih analiza zemljišta ispod i u okolini tunela se moralo odlučiti za beton. Znam da asfalt je više konfortan nego beton, ali hiljade auta i kamiona dnevno bi taj asfalt uništile za kratko vreme. Često prolazim kolom kroz tunel i mogu da kažem da sve je gradjeno najsavremenijim tehnologijama. U tunelu jeste kompletna infrastruktura, od "emergency exita" do SOS telefona. Ventilacija jeste veoma kvalitetna, tako da nikakav smog ili smradovi od vozila. Signalizacija i označenje je prva liga. Iako nije najduži, sve u svemu, najsavremeniji i najbolji tunel u Slovačkoj. Ako vas nešto zanima u vezi sa Sitinom, pitajte. Probaću da odgovorim...
 
Koridor gazi jug
Tender za izgradnju autoputa od Leskovca do makedonske granice biće raspisan u septembru, a dva meseca kasnije sa najboljim ponuđačem trebalo bi da bude potpisan ugovor, najavljuje Miodrag Jocić, državni sekretar u Ministarstvu za infrastrukturu. Ministarstvo je uputilo predlog da se za 2007. godinu iz Nacionalnog investicionog plana za radove na ovom delu Koridora 10 izdvoji 800 miliona dinara.

Od Vladičinog Hana do Levosoja u dužini od 42,5 kilometara radovi će krenuti ove godine, novac je obezbeđen iz "Helenik plana" u iznosu od 100 miliona evra, a dodatnih 7,5 miliona je obaveza Srbije. Deonica će biti završena 2010. godine. Takođe, mašine će zabrujati i na delu od Levosoja do makedonske granice, a radove na ovih 22,1 kilometar finansiraće Srbija sa ukupno 53,6 miliona evra. Deonica će biti puštena u saobraćaj 2009. godine.

Jocić kaže da će posao na najtežoj deonici kroz Grdeličku klisuru odnosno od Grabovnice do Vladičinog Hana krenuti naredne godine. Za ovih 32 kilometra, naša zemlja treba da obezbedi čak 293,3 miliona evra, jer je reč o veoma teškoj konfiguraciji terena. Izgradnja bi trebalo da bude završena 2011. godine.

- Tendersku dokumentaciju na osnovu ugovora sa Vladom Srbije priprema državna grčka konsultantska kuća "Ignatija odos", koja je već uradila studiju izvodljivosti - navodi Jocić. - U toku je revizija idejnih projekata, a ministarstva finansija i infrastrukture odlukom o javnom interesu treba da sprovedu postupak eksproprijacije, i to u fazama. Firma kojoj bude poveren posao na izgradnji ovog putnog pravca imaće obavezu da uradi i izvođački projekat.

Kroz Grdeličku klisuru gradiće se autoput punog profila i to potpuno novom trasom, jer postojeća magistrala ima projektovanu brzinu od 80 kilometara na čas, što za autoput nije dovoljno. Na svim ostalim deonicama maksimalno će se koristiti postojeća trasa magistralnog puta, kao jedna, pa ostaje da se izgradi i druga kolovozna traka sa dve saobraćajne i jednom zaustavnom trakom.
http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=106516&datum=2007-07-26
 
INTERVJU : Branko Jocić, generalni direktor JP "Putevi Srbije"
Putevi u Srbiji za pet milijardi evra

Radove finansiramo iz međunarodnih kredita, naplate putarine i komercijalnih naknada. Neophodno je povećati naknadu za puteve prilikom registracije automobila. Na primer, za registraciju "juga" naknada za puteve je 140 dinara. Ona mora da se poveća i da novac ide "Putevima Srbije", a ne lokalnim samoupravama kao do sada.

Srbija je i sada veliko gradilište, ali da bismo uposlili još 100.000 radnika, potrebno je obezbediti investicije da se koridor 10 završi u svim pravcima - prema makedonskoj granici, deo od Niša do Dimitrovgrada, obilaznica oko Beograda, jadranska magistrala, kao i horizontalni magistralni putevi. Da bismo u potpunosti uspeli da izgradimo sve puteve u Srbiji, da budu na nivou evropskih, potrebno nam je oko pet milijardi evra, kaže u razgovoru za Glas Branko Jocić, generalni direktor Javnog preduzeća "Putevi Srbije".

PONOSAN SAM ŠTO SMO ZAUSTAVILI KRAĐE NA AUTOPUTU

Osećate li ličnu odgovornost zbog afere koja je izbila kada su uhapšeni osumnjičeni za krađu putarine na autoputu?
- Za mene bi bilo logično pitanje da li sam srećan što smo posle 15 godina uspeli da prekinemo lanac krađa. Naravno da jesam. Poznato je da su pojedini optuženi imali po 20-30 stanova. Protiv njih 27 pokretan je disciplinski postupak, a 15 je bilo otpušteno zbog krađe. Međutim, sud ih je vraćao na posao. Pa, nisu mogli toliku imovinu da steknu za vreme mog mandata, već su to činili u dugom vremenskom periodu.

Ali i vremenu kada ste vi bili na čelu "Puteva Srbije"?
- Ne znam, to će se dokazati na sudu. Ja sam srećan čovek što sam razbio tu organizaciju i konačno eliminisao sve krađe na autoputu. Ponosan sam na sve što sam uradio. Ako sam zaradio 200 miliona evra, pokazao sam da sam uspešan menadžer koji je ovoj državi napravio novac.
On ističe da je za obilaznicu oko Beograda potrebno obezbediti 450 miliona evra, za završetak puta ka makedonskoj granici 638 miliona, za deonicu Niš-Dimitrovgrad 565 miliona, a za deonicu "Južni Jadran" "najmanje" 1,6 milijardi evra. Podsećajući da su Hrvati u obnovu kompletne putne mreže uložili 15 milijardi evra, Jocić, međutim, tvrdi da su oni to mogli da učine jer su "postigli konsenzus, dok će kod nas to ići malo teže".
- Mi nemamo konsenzus i, za razliku od Hrvata, ne znamo šta hoćemo. Napravili smo Nacionalni investicioni plan, što je glupost. Najveći problem predstavlja nam ono što je činilo problem već hiljadu godina - srpska nesloga.

Kako mislite da dođete do novca za puteve?
- Samo neka nas puste da radimo. Znate li koliko smo ove godine dobili novca iz budžeta? Nula dinara. Pet milijardi dinara dobijamo od akciza na gorivo, a šest milijardi plaćamo PDV. Mi praktično finansiramo državu, a ne ona nas. Prihod od putarine 2002. godine je bio 42 miliona evra, dok smo mi ove godine zaradili 200 miliona, a optužuju nas za malverzacije. Direkcija za puteve je tokom 2001, 2002. i 2003. iz budžeta dobijala oko osam milijardi dinara, a tada PDV-a nije bilo. Mi sada sa 100 miliona evra manje, zarađujemo 300 odsto više.

Planirate li da taj novac uložite u izgradnju autoputeva? Imate li podatak koliko je kilometara autoputa u Srbiji izgrađeno od 2000. godine?
- Presvučeno je više od 200 kilometara, trenutno radimo deonicu Novi Sad - Beograd, 68 kilometara. Urađeno je 30 kilometara novog autoputa na deonici Niš-Leskovac, 32 kilometra na deonici Beograd - Novi Sad, Niš - Dimitrovgrad šest, a za još osam na istoj deonici čeka se upotrebna dozvola. To je oko 70 kilometara, a uskoro se završava deo od makedonske granice ka Levosoju i devet kilometara prema Vranju. To je sve ukupno oko 100 kilometara.

Da li je to, po vašem mišljenju, malo ili mnogo?
- Mislim da je malo. Moglo je da bude i više kada bi se finansijska sredstva opredelila za autoputeve, ali prioritet je održavanje, jer autoputna mreža 12 godina nije održavana. Kada sam ja došao na ovo mesto 2003. godine, nije bilo bele linije, smerokaza... Tvrdim da sada ni na jednoj deonici autoputa ili na magistralnim putevima nema nijedne udarne rupe.

Kada će u Srbiji prestati da se grade poluatoputevi?
- Mi već sada gradimo samo pun profil autoputa. Tako je i sa trasama ka Dimitrovgradu i ka makedonskoj granici. Bilo je, doduše, predloga da se zbog manjeg prometa suzi put, ali nismo se složili sa tim.

Rokovi za izgradnju obilaznice oko Beograda stalno se pomeraju. Sada se kao termin završetka pominje 2012. godina. Kada će biti okončani radovi i koliko novca je potrebno?
- Najveći problem je NIP. Prošle godine smo postigli dogovor sa pojedinim bankama da finansiraju pojedine trase. Sa 1,1 milijardu zatvorili bismo finansijsku konstrukciju. Govorili smo da bi deo oko Straževice mogao da se završi do proleća, samo je potrebno 42 miliona evra. Sve može da se završi lako i brzo samo da nam daju novac. Tražio sam da nam iz NIP daju 50 miliona evra i do kraja ove godine bilo bi završeno 70 odsto posla. Ali, ponavljam, mi više plaćamo državi nego što od nje dobijamo.

Najavili ste izgradnju pet novih mostova na Dunavu. Na šta ste mislili?
- To su dva mosta kod Beške, izgradnja novog i rehabilitacija starog. Zatim, most između Vinče i Starčeva, Pančevački most, most Zemun - Borča i Žeželjev most u Novom Sadu. Retke su zemlje koje rade takve poslove na Dunavu.

Premijer Koštunica je nedavno izjavio da će "novim, modernim putevima biti premrežena Srbija". Na šta je konkretno mislio?
- Sigurno je mislio na izgradnju koridora 10, koji je i Svetska saobraćajna federacija proglasila prioritetom. Ali, premrežiti Srbiju znači napraviti mnoštvo horizontalnih veza sa EU. Za početak, neophodno je izgraditi granične prelaze. Mi već sad planiramo krupne projekte, poput oblasti Mačva - Kolubara.

Odakle ćete finansirati projekte, kada kažete da od države ne dobijate "ni dinara"?
- Iz međunarodnih kredita, naplate putarine i komercijalnih naknada. Povećali smo naknade i formirali službu koja ispostavlja rešenja svima koji u putnom pojasu imaju objekte. Takođe, neophodno je povećati naknadu za puteve prilikom registracije automobila. Na primer, za registraciju "juga" naknada za puteve je 140 dinara. Ona mora da se poveća i da novac ide "Putevima Srbije", a ne lokalnim samoupravama kao do sada. Tražićemo da se ovo promeni po hitnom postupku.

Koliki su trenutno prihodi od putarine? Da li su veći nego u vreme kada se, prema optužnici, kralo na naplatnim rampama?
- Od početka godine do danas od putarine je zarađeno oko 7,4 milijarde dinara. Međutim, i u prvih šest meseci smo imali velike gubitke zbog onih koji su na određenim mestima na autoputevima sekli žicu i prolazili bez plaćanja putarine. To smo sada rešili, postavili smo i video-nadzor na svim potezima i pregradama, tako da do kraja ove godine očekujemo mnogo veće prihode.
Izvor: Glas Javnosti
 
RockerSVK":23c0rjzk je napisao(la):
Steva, njihov forum ima phpBB critical error... Ne mogu da uključim na taj sajt.
Pokusaj opet. Sajt je mozda bio privremeno zatvoren kao SSC. Cesto tamo dobijam "critical error"...
 
dGoran":3pk85mhv je napisao(la):
Medjutim, može li neko da mi objasni u čemu je fazon sa korišćenjem betona umesto asfalta po autoputevima ?!
Čak je i u ovom novom tunelu postavljen beton, bučno, klizavo i neudobno...
Da tacno objasnim zasto se beton na putevima koristi ne mogu, ali u Nemackoj se beton postavlja na mnogim autoputevima, i to uglavnom na onim najopterecenijim. Ceo novi autoput od bivse granice sa Istocnom Nemackom pa do Berlina je od belog betona. Izgleda lepo, super se vozi, i jedini asfalt koji moze da mu parira je asfalt koji "upija" vodu, tj. kisu. Po betonu moze po jakoj kisi da se vozi i 250 km/h bez problema.
Drugo, beton je mnogo skuplja varijanta od asfalta i traje mnogo duze da se put presvuce (potrebna je drugacija izolacija, vise slojeva betona, odvodi za vodu itd.) tako da ta tehnologija sigurno ne bi bila primenjivana da njene visestruke prednosti nisu u pitanju.
 
7,5 mlrd. RSD od putarine u 2007.
Beograd -- Srpskim autoputevima u prvoj polovini godine prošlo oko 14,6 miliona vozila koji su platili putarinu oko 7,5 milijardi dinara.

Prihodi od putarine u tom periodu povećani su za 10,28 odsto u odnosu na prvu polovinu prošle godine, naveli su predstavnici Puteva Srbije i izrazili očekivanje da će do kraja godine prihod od naplate putarine dostići 200 miliona evra.

Ostvareni prihodi od putarina ukazuju na to da se, posle smanjenog obima saobraćaja u prva dva meseca ove godine, stanje na srpskim putevima znatno popravilo.

Poređenja radi, prema podacima Hrvatskog udruženja koncesionara za autoputeve s naplatom putarine (HUKA), putevima Hrvatske je od početka godine prošlo 25,15 miliona automobila, što je porast od 15,26 odsto u odnosu na isti lanjski period.

Hrvatska je na osnovu toga u prvoj polovini ove godine od putarina zaradila 111,4 miliona evra, podaci su HUKA objavljenim u njihovom najnovijem biltenu.
Izvor: B92
link: http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=07&dd=30&nav_id=257306
 
Napokon usvojen Regulacioni plan Zlatibora
Nema više divlje gradnje
vojvodina1_2.jpg

Bolji ikakav, nego nikakav plan: Zlatibor
Čajetina - Nakon skoro pet godina, čajetinska skupština usvojila je prekjuče Regulacioni plan Zlatibora, za koji su veliki investitori i građevinski lobiji veoma zainteresovani.

Protiv Regulacionog plana, koji bi trebalo da spreči divlju gradnju i ublaži urbanistički haos na ovoj planini, glasali su odbornici DS. Proteklih pet godina predlog ovog dokumenta bio je povod za mnoge stranačke svađe i prebege iz jednog u drugi odbornički klub. S druge strane, javna je tajna da su zbog tog dokumenta, kojim je predviđeno gde se i kakvi objekti mogu graditi, nadležni u Čajetini bili pod pritiscima raznih građevinskih lobija i investitora.

- Opstrukcija i pritisaka je bilo, jer se građevinska mafija jednostavno nije mirila s onim što smo mi predlagali tim dokumentom. Primera radi, kvadrat stambeno-poslovnog prostora na najboljim lokacijama košta 3.000 evra, a cena izgradnje po kvadratu je 500 evra - rekao je predsednik opštine Milan Stamatović (DSS).

Prema njegovim rečima, plan kojim je obuhvaćeno 1.500 hektara, predstavlja preduslov za plansku gradnju na Zlatiboru, jednoj od najposećenijih turističkih destinacija u Srbiji. Taj dokument trebalo bi da potvrdi Vlada Srbije, a procena je da bi nakon toga mogao da se primenjuje od septembra .
Regulacioni plan prednost daje izgradnji hotela visoke kategorije, malih pansiona i rekonstrukciji postojećih hotela, ali ubuduće neće biti moguće graditi apartmanska naselja.

- Ovo je samo predstava, a "režiseri" su veoma moćni ljudi i sada je sve spremno za unovčavanje Zlatibora - rekao je tokom skupštinske rasprave, Mlađo Vesović, odbornik nezavisne odborničke grupe.
On je dodao da se nadao da će taj plan "vratiti zakonitost na Zlatiboru, ali da je u njegovoj konačnoj verziji "ostalo veoma malo od zakonitosti", poručujući da će ipak glasati za takav plan, jer je "bolje i takav, nego nikakav plan".

Odbornici DS bili su sumnjičavi, pošto skupštinskoj sednici nisu prisustvovali predstavnici kragujevačke Direkcije za izgradnju, koji su autori regulacionog plana. Iz ovog odborničkog kluba protivili su se da se gradnja dozvoli i na parcelama koje su planirane kao zelene površine. Pored toga, izražena je i sumnja da će usvojeni Regulacioni plan dobro doći onima koji su pre nekoliko godina, za male iznose, doparcelizacijom došli do velikih parcela, pa su sada u mogućnosti da ih podele i tako zarade veliki novac.

Bilo je primedbi da je plan zakasneo, jer je, dok se čekalo njegovo usvajanje, prodato na hiljade kvadrata, ali i kritika da njime nisu određene lokacije za biciklističku stazu i groblje, niti su se autori tog plana izjasnili o najavi gradnje aerodroma na Zlatiboru.
N. Kovačević
izvor Danas
link http://www.danas.co.yu/20070803/vojvodina1.html#4
 
Ponovo odloženo objavljivanje Ugovora o koncesiji autoputa Horgoš-Požega

KOSTREŠ: Da li je Velimir Ilić važniji od građana Srbije
Novi Sad - Predsednik Skupštine AP Vojvodine Bojan Kostreš najoštrije je osudio najnovije odlaganje objavljivanja Ugovora o koncesiji za izgradnju, korišćenje i održavanje autoputa Horgoš-Požega.
- Zapanjen sam informacijom da su se predstavnici Vlade Republike Srbije ponovo oglušili o legitimne zahteve pokrajinske administracije da se javnosti, građanima Vojvodine i Srbije, predoči ugovor koji se, u krajnjoj liniji, ponajviše i tiče njihove budućnosti - rekao je Kostreš i dodao "ponovo zahtevam od Vlade Srbije i premijera Vojislava Koštunice da konačno obelodane Ugovor o koncesiji, za šta su postigli saglasnost na sednici Vlade".
On je istakao da od Vlade i premijera očekuje da odmah reaguju ili da odgovore na pitanje da li je ministar Velimir Ilić važniji od istine i interesa građana ove zemlje.
- Nemam nameru da odustanem od zahteva da se javno stavi na uvid ugovor o koncesiji. Svestan sam da ministar Ilić želi da po svaku cenu, iz samo njemu poznatih razloga, sakrije detalje ovog ugovora ali isto tako moja obaveza je da se u ime građana Vojvodine, takođe po svaku cenu, borim protiv takvog vida političkog nasilja nad istinom - naglasio je Kostreš.
Predsednik Kostreš je pismenim putem u nekoliko navrata, a poslednji put 13. juna 2007. od Vlade Republike Srbije tražio na uvid Ugovor o koncesiji za izgradnju, korišćenje i održavanje autoputa Horgoš-Požega. G. D. Noni
Izvor: Danas
Link: danas.co.yu
 
Rodoljub Šabić o ugovoru o koncesijama
Tajnost ugovora suprotna Ustavu
Autor: Željka Jevtić | 07.08.2007 - 08:36

Ni posle dve nedelje od kako je najavljeno da će ugovor o koncesijama za autoput Horgoš-Požega biti javan, to još uvek nije učinjeno. Naime, po navodima iz Vlade, javnost jedne od najvećih investicija u zemlji trenutno je onemogućena zbog člana 24 koji kaže da se ugovor ne može objavljivati. Ta odredba daje koncesionarima prostor da tuže Vladu ukoliko ugovor bude objavljen. Vlada je odložila za sada njegovo prezentovanje javnosti, a potpredsednik Božidar Đelić zadužen je da stupi u kontakt sa koncesionarima i pokuša da od njih dobije garancije da Vlada neće imati probleme ako se ugovor objavi. Sada se čeka odgovor koncesionara na pismo koje im je Đelić uputio.

Međutim, poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić ističe „da isti član predviđa mogućnost da se od poverljivosti odstupi ako to traže propisi, a naš zakon to predviđa“.
Dok se čeka i odgovor koncesionara - španske „FCC Construcion“ i austrijske „Alpine Mayreden Bau“ na treći zahtev po redu upućen iz Vlade Srbije, sporno je, međutim, kako je Vlada, koja je i jedna od ugovornih strana, uopšte potpisala ugovor koji ima odredbu o tajnosti, a stvar je od javnog značaja?
- Komercijalni ugovori sa stranim kompanijama ne mogu dezavuisati pravne odredbe u našoj državi da primena naših zakona ne može se stavljati u ravan da zavisi od dobre volje stranih partnera. Zadatak Vlade je da štiti naše interese, a ne interese stranih kompanija“, kaže Šabić.

Velimir Ilić, ministar za infrastrukturu, nekoliko puta do sada je ponovio da „nema ništa protiv da se objavi i ceo ugovor“ i da je njegovo Ministarstvo pripremilo dokument za prezentovanje. Međutim, problem je nastao zbog toga što bi koncesionari, ukoliko bi ugovor bio objavljen, mogli da pribegnu nekim merama od kojih je jedan i materijalna nadoknada. Otuda je, po navodima, Ministarstvo za infrastrukturu prosledilo do sada dva dopisa koncesionarima da se izjasne. Kako navode u Vladi, u oba odgovora koji su stigli od koncesionara navedeno je da, ako Vlada namerava da objavi ugovor, oni to ne mogu sprečiti. Ali Vlada nije dobila i garancije od koncesionara da neće povlačiti neke poteze, a s druge strane niko ne može garantovati da koncesionari neće imati neke štetne posledice. Sada se čeka i treći odgovor na pismo Đelića.

- Nesporno je da ugovor treba objaviti i nije u pitanju nikakvo prolongiranje. Vlada može objaviti ugovor, ali i rizikovati da je koncesionar tuži. Otuda dokument nije odmah objavljen jer se mora obezbediti da Vlada ne trpi nikakvu štetu. Na poslednjoj sednici zadužen je potpredsednik Đelić da stupi u kontakt sa koncesionarima. On je napisao pismo i čekamo njihov odgovor - kaže šef vladine kancelarije za medije Milivoje Mihajlović.

Ministar Velimir Ilić rekao je da odluka o objavljivanju nije na njemu nego na Vladi. Međutim, kako su prozivke nastavljene na njegovo ime, on je upitao zašto nisu dostupni ranije potpisani ugovori o „Ju-Es stilu“, prodaji Duvanske industrije u Nišu ili Vranju.

Rodoljub Šabić podseća da Srbija ima ustavne i zakonske garancije na slobodan pristup informacijama, „a to podrazumeva pravo javnosti da zna sve informacije o radu vlasti, a razume se pre svega i one najkrupnije kakva je ova o koncesijama“. On dodaje da je, međutim, činjenica da je dvostruko interesantno to što je ugovorena poverljivost doslovno svih informacija - i tehničkih i komercijalnih i finansijskih.
- Prvo, takav stepen poverljivosti je nepotreban, a drugo, to je u očiglednoj suprotnosti sa odredbama Ustava i zakona. Dakle, hipotetički u ovom i svakom drugom pravnom poslu slične vrste mogle bi postojati informacije koje zaslužuju karakter poverljivosti, i to mogu biti one koje donosi stranac (ko ga kreditira, njegova finansijska konstrukcija...), ali, to ne mogu biti sve informacije. Posebno ne informacije koje se tiču kvaliteta pravnog posla - ističe Šabić.

Takođe, domaći zakon predviđa mogućnost da se ograniči pristup javnosti određenim informacijama koje imaju takvu poverljivost, ali ne i automatski.
- Po našem zakonu, činjenica da je neka informacija dobila status poverljive informacije ne znači da je ona automatski nedostupna javnosti. Zakon traži i poseban dodatni uslov, a to je da bi zbog davanja takve informacije nastupila teška pravna ili druga šteta. Ali mi se čini potpuno nemogućim da bi davanjem neke informacije iz ugovora nastupila takva šteta - kaže Šabić.

Iz vladajućih stranaka i dalje stižu obećanja da će ugovor biti objavljen.
- Nema problema oko tog ugovora. On će biti objavljen, ako ne danas, onda sutra, prekosutra - rekao je portparol DSS Branislav Ristivojević.
izvor Blic
link http://www.blic.co.yu/politika.php?id=10044

Nemanja Nenadić o ugovoru o koncesijama za autoput Horgoš-Požega
Vlada nije smela da pristane na tajnost ugovora
Autor: Ž.J. | 08.08.2007 - 08:29

Koncesionari za autoput Horgoš-Požega odgovorili su na dopis Ministarstva za infrastrukturu da ugovor o koncesijama ne može da se objavi zbog njihovih prava, inače će tužiti Vladu Srbije. Sada će potpredsednik Vlade Božidar Đelić iznova sa njima da razgovara, pa ako njemu kažu da može, ugovor će se objaviti - kaže za „Blic“ ministar za infrastrukturu Velimir Ilić.

Božidar Đelić potvrdio nam je da je stupio u kontakt sa koncesionarima - španskom firmom FCC i austrijskim preduzećem „Alpine“, i čeka njihov odgovor.
- Očekujem odgovor koncesionara i to je jedino što sada mogu da kažem - kratko je za „Blic“ rekao Đelić, ne želeći dalje da komentariše ugovor o koncesijama. Ministar Ilić, međutim, ističe da odluka o tome da li će ugovor biti objavljen ili neće, nije na njemu, već je to pitanje procene Vlade.

- To je na Vladi da odluči. Što se mene tiče, nisam imao ništa protiv, ali sada, posle svih ovih neosnovanih prozivki koje traju danima, iz inata ga ne bih objavio. Ali, ako koncesionari drugačije odgovore potpredsedniku Đeliću nego što su Ministarstvu za infrastrukturu, dokument će biti javan - kaže Ilić. On dodaje da je ugovor dostupan svim ministrima, kao što je bio i onima u prethodnom sazivu.
- Svi koji upravljaju ovom državom mogu da ga vide, pročitaju, analiziraju. Zbog toga ću, od sada, na svaki netačan navod i prozivke angažovati advokata. Pa dokle više da se oko trenutno najznačajnijeg projekta u državi igramo. Znači, ministri neka odu u Vladu i pogledaju ugovor - ističe Ilić.

Da podsetimo, među spekulacijama oko koncesionog ugovora za autoput Horgoš-Požega bila je i ta da je razlog njegovoj poverljivosti u tome što su koncesionari sa Vladom sklopili sporazum po kojem novcem koji dobiju od koncesija na delu puta od Horgoša do Beograda grade i nastavak puta od Beograda do Požege. Međutim, Ilić kaže da to nije tačno.
- Koncesije su date za celu trasu autoputa od Horgoša do Požege - tvrdi on.

U Vladi je ranije potvrđeno „Blicu“ da je ugovor dostupan ministrima. Procedura je da se obrate Sekretarijatu Vlade i iz arhive im se na zahtev daje ugovor. Nije moguće dobiti pouzdane informacije da li je, međutim, ijedan ministar otišao da uzme i pročita ugovor od 1.300 strana. Ministarstvo za infrastrukturu je na zahtev Vlade pre dve nedelje napravilo bilten ugovora i to onih delova koji se mogu prezentovati javno. Kao i svaki, i ovaj ima poverljiv deo koji se tiče samih koncesionara, to jest njihovih finansija, ko su im kreditori... I to ne bi bilo sporno da, po navodima iz Vlade, ovaj ugovor nema pod članom 24 odredbu da je ceo poverljiv. Time su i delovi koji se mogu prezentovati od ukupno 1.300 strana osnove ugovora, zaštićeni od uvida javnosti. Tako se pristanak koncesionara mora dobiti i za neke delove koji bi inače mogli biti prezentovani. Sada se postavlja pitanje kako je Vlada uopšte smela da pristane da ugovor sadrži klauzulu o potpunoj tajnosti, ako se zna da je reč o jednom od najvažnijih poslova u zemlji. Prema rečima Rodoljuba Šabića, poverenika za informacije, ovakav pristup protivan je Ustavu.

Izvršni direktor „Transparentnosti Srbija“ Nemanja Nenadić kaže za „Blic“ da Vlada nije smela da sklapa ugovor koji sadrži klauzulu o tajnosti.
- I to je pre svega propust ljudi koji su razmatrali pravne aspekte sadržaja ugovora. A to znači da je trebalo da ukažu da su neke njegove odredbe suprotne propisima Srbije - kaže Nenadić i dodaje da govori uz ogradu jer nije imao priliku da vidi ugovor.

Međutim, dodaje da je potrebno ukazati na činjenicu da „bez obzira šta u tom ugovoru postoji klauzula o tajnosti, uvid bi morao da bude omogućen na osnovu domaćih propisa“.
- Tako, svako ko sprečava uvid u dokument, krši Zakon o slobodnom pristupu informacijama - kaže on.
U ranijim izjavama iz Ministarstva za infrastrukturu navođeno je da u ugovoru postoji odrednica da može biti dostupan javnosti, „ali pod uslovom da ne dovodi u pitanje državne interese i da ne može da izazove štetu“. Međutim, navedeno je i da koncesionar može da insistira na tome da onaj koji traži ugovor na uvid dokaže da su odredbe zaista bitne za javnost kako bi bio u potpunosti dostupan.

Kostreš: Nije važno da ja vidim ugovor, već građani
- Nije važno da li ću ja videti ovaj ugovor, važno je da li će njega videti građani Srbije, čijim se novcem raspolaže. Da li će meni neko lično dati primerak nije sporno jer ja imam u Vladi dovoljno prijatelja koji će poželeti da mi ga pokažu. Ovo je pitanje principa jer niko ne može da jedan ugovor koji raspolaže budžetskim sredstvima, novcem građana, proglasi poslovnom tajnom. Takav ugovor mora biti javan i dostupan svim građanima. Kada se dogodi suprotno, uvek postoji sumnja i mogućnost da se iza toga krije neka ozbiljna malverzacija koja će oštetiti i državu i njene građane - kaže Bojan Kostreš, predsednik Skupštine Vojvodine. H.D.
izvor Blic
link http://www.blic.co.yu/politika.php?id=10138
 
Vrh