Šta je novo?

NIS - Naftna industrija Srbije

Dnevna potrošnja u Srbiji je oko 8200 tona dnevno. Za koliko dana može kompozicija da obrne krug do Ploča?
Ako bi deo uvozili a deo išao iz prerade možda bi tako mogao da se premosti jedan period. Koji je kapacitet barži, dal je to uopšte realna priča? To bi bio potencijalni dodatni kanal dopreme nafte do rafinerije?

Treba izbaciti TNG iz računice, nekih 10% i većina je iz uvoxa. Znači dnevna potrošnja dizela i benzina u Srbiji je oko 7400 tona. Podatke sam našao na brzinu pa možda nisu tačni.

Zapravo našao sam podatak ovde https://n1info.rs/biznis/podatak-o-...imamo-nafte-u-rezervi/?utm_source=chatgpt.com:
NIS-u treba otprilike 11 hiljada tona dnevno za normalan rad
 
Poslednja izmena:
Dal zaista postoje ovako naivni ljudi.
Covek koji je dobio orden Aleksandar Nevskog za 20 godina sluzenja ruskoj sluzbi da kaze Rusima NJET 😂
Pa uradili bi mu gore nego onom kucetu sto su mu pokazali kada je bio tamo.
Земљаче, Броз је добио орден Победе 1945 за 20 година служења совјетској служби, па шта би 1948?
 
Deluje kao da je ona informacija od juče sa telegram kanala izvor ove vesti…
I meni se tako čini. Vidim i UAE da su ubacili a mi pisali o tome ovde juče
Vest sa Telegram kanala u ulasku MOL-a u NIS - što podržavam.
1000005662.jpg
 
Neće nama da prodaju jer znaju da nikad vlasništvo ne bi vratili. Ovako im Orban možda i vrati vlasništvo da mogu opet da nas drže kao pse na uzici
 
Znači nisu poslušali amerikance i nastavljaju da donose sirovinu ruskoj firmi čak i po skupljoj ceni.
Šta bi tu moglo poći naopako...
Vidim da je i Federacija krenula uvoz nafte iz hrvatskih Ploča pre neki dan posle 35 godina.
Deluje da je to osposobljavanje železnica federacije i bio plan od početka
 

Može ali neće
 
Овај текст као да је писао Форест, заљубљеник у Бугарске успехе. Овакве анализе са једнаким успехом пласира и непомјаник и онај његов фићфирић када показују успехе економског оригами тигра.

Чак и у овој анализи се види да су Бугари плаћали три године скупље гас него ми, а у будуђности нема шансе да ће они грдни пикови не понове.

Па зар треба да се подсећамо колико смо плаћали електричну енергију кад нам је власник печењаре водио ЕПС?

Осим тога, ми не знамо који фактори ути на цену коју ће Бугарска да плати. Ми нисмо део ЕУ, тако да сва математика одмах пада.
 
А сви знамо да је берза место где се шпекулише. И ту нема никакве шансе да погодиш за коју ћеш цену купити. Данас можда јефтино, али већ сутра и прекосутра скупо. Као и код коцкарских прича, само се чини, да убодеш неку кинту, а заправо трошиш константно.

Тај толико јефтини гас, из неког разлога није спасао на стотине малих и средњих предузећа у Немачког од катанца.


Дакле, ако ниси део картела, паћаћеш ону цену коју ти картел намести.
 
Koji je kapacitet barži, dal je to uopšte realna priča? To bi bio potencijalni dodatni kanal dopreme nafte do rafinerije?

1. Brod samohotka (samohodna barža) klase 5 (110m x 11.40m i gaza 2.5m) oko 3000 tona neto.
Ovo je osnovni tip plovila za plovni put i kanal Rajna -Majna - Dunav)

1000004305.jpg


2. Brod samohotka (samohodna barža) klase 4 (80-85 m x 9-11m, gaza 2-2,5 m) oko 1000 do 1500 tona neto.
Ovo je tip plovila koji može bez ograničenja da kotisti magistralnu kanalsku mrežu sistema Dunav - Tisa - Dunav.

3. Jedna barža potisnica (,,vagon" koji se kombinuje u plovne sastave sa brodom potiskivačem ,,lokomotiva" oko 1000 do 1500 tona

4. Plovni sastavi klase 7, od Beograda do Konstance, bez ograničenja za prolazak kroz prevodnice je plovni sastav sačinjen od potiskivača + 3 x 3 (ukupno 9) barže potisnice. Ukupni kapacitet do oko 12000 tona po sastavu.

Sastav 3x3 u prevodnici Đerdap
1000004300.jpg



5. Plovni sastav klase 5, Dunav od Beograda do Budimpešte: potiskivač + 2 x 3 (ukupno 6) barži potisnica.


Postoje i razne druge kombinacije.
Rekord na Dunavu plovni sastav potiskivača Karlovac (beogradski JRB) sa 20 barži i 29000t tereta.
1000004302.jpg


Kumanovo sa 20000 tona tereta
1000004307.jpg



Naravno za ovakve sastave postoje ograničenja, ne mogu kroz prevodnice bez rastavljanja sastava.
 
А сви знамо да је берза место где се шпекулише. И ту нема никакве шансе да погодиш за коју ћеш цену купити. Данас можда јефтино, али већ сутра и прекосутра скупо. Као и код коцкарских прича, само се чини, да убодеш неку кинту, а заправо трошиш константно.

Тај толико јефтини гас, из неког разлога није спасао на стотине малих и средњих предузећа у Немачког од катанца.


Дакле, ако ниси део картела, паћаћеш ону цену коју ти картел намести.
Ukratko Nemac i Bugarin prop'o a Srbin dogodine u Teksasu
 
Barze bi na duzi rok nekako i funkcionisale za derivate, sirovu naftu za rafineriju bi brzo stopirali.
А сви знамо да је берза место где се шпекулише. И ту нема никакве шансе да погодиш за коју ћеш цену купити. Данас можда јефтино, али већ сутра и прекосутра скупо. Као и код коцкарских прича, само се чини, да убодеш неку кинту, а заправо трошиш константно.

Тај толико јефтини гас, из неког разлога није спасао на стотине малих и средњих предузећа у Немачког од катанца.


Дакле, ако ниси део картела, паћаћеш ону цену коју ти картел намести.
Zato postoje futures. 2022. ce se tesko ponoviti, nema vise iznenadjenja a EU je za 2-3 godine smanjila uvoz ruskog gasa na 11.6% (za 2025. ce biti oko 10%).
Sad Ameri dopremaju vise nego Rusi https://www.rigzone.com/news/us_overtakes_russia_as_eu_no2_gas_source-07-jul-2025-181056-article/ a prosle godine su bili na trecem mestu https://www.consilium.europa.eu/en/infographics/where-does-the-eu-s-gas-come-from/
 
1. Brod samohotka (samohodna barža) klase 5 (110m x 11.40m i gaza 2.5m) oko 3000 tona neto.
Ovo je osnovni tip plovila za plovni put i kanal Rajna -Majna - Dunav)

Pogledajte prilog 258053

2. Brod samohotka (samohodna barža) klase 4 (80-85 m x 9-11m, gaza 2-2,5 m) oko 1000 do 1500 tona neto.
Ovo je tip plovila koji može bez ograničenja da kotisti magistralnu kanalsku mrežu sistema Dunav - Tisa - Dunav.

3. Jedna barža potisnica (,,vagon" koji se kombinuje u plovne sastave sa brodom potiskivačem ,,lokomotiva" oko 1000 do 1500 tona

4. Plovni sastavi klase 7, od Beograda do Konstance, bez ograničenja za prolazak kroz prevodnice je plovni sastav sačinjen od potiskivača + 3 x 3 (ukupno 9) barže potisnice. Ukupni kapacitet do oko 12000 tona po sastavu.

Sastav 3x3 u prevodnici Đerdap
Pogledajte prilog 258054


5. Plovni sastav klase 5, Dunav od Beograda do Budimpešte: potiskivač + 2 x 3 (ukupno 6) barži potisnica.


Postoje i razne druge kombinacije.
Rekord na Dunavu plovni sastav potiskivača Karlovac (beogradski JRB) sa 20 barži i 29000t tereta.
Pogledajte prilog 258055

Kumanovo sa 20000 tona tereta
Pogledajte prilog 258056


Naravno za ovakve sastave postoje ograničenja, ne mogu kroz prevodnice bez rastavljanja sastava.
Hvala na iscrpnom objasnjenju i cestitam na poznavanju materije.

Cini mi se onda da je posve nerealno organizovati dopremanje barzama jer bi trebao po jedan sastav 3x3 svakog dana da pristigne, ispumpa svu naftu koja se onda transportuje do rafinerije i preradi u toku istog dana. Znaci konvoj tih potisnih barzi koje idu u krug bez prestanka svaki dan u godini. Nece se desiti.
 
Čak i kad bi dozvolili (EU) toliko naftnih barži na dunavu, one nisu rešenje. Nema kapaciteta za istovar i pristajanje toliko barži.


Ma čak i da imamo, cena takvog transporta bi bila astronomska.

A tek za gotove derivate je to nemoguća misija.
 
Odakle vam to da nema kapaciteta za pristajanje i pretovar?

Rafinerija Pančevo poseduje svoje pristanište sa cevovodnim sistemom i pumpama, direktno od brodskih tankova do rezervoara rafinerije i samih postrojenja. Nisu mi poznati pravi kapaciteti ali se lako mogu povećati.
U Novom Sadu takođe postoji pristanište za rečne tankere, takođe sa pratećom infrastrukturom. Možda bi mogla nafta i odatle da se naftovodom doprema do Pančeva.

Vojska ima bar dva pristaništa za pretakanje nafte sa brodova sa infrastrukturom cevovoda i tankova.

Kapacitet jednog plovnog sastava na Dunavu koliko je potrebno za dnevnu potrošnju nafte je zanemarljiv s obzirom na kapacitet.

Kapacitet Dunava se koristi samo jednim malim delom, ograničenje je propustna moć đerdapskih prevodnica. Slobodnog prostora ima za višestruko povećanje saobraćaja u odnosu na trenutni obim.

Kapacitet u Konstanci postoji.


Problem sa rečnim transportom je što je on ZANEMAREN!

Veliki, strateški brodar JRB je pušten niz vodu i na kraju privatizovan. Poslednja samohodna barža je izgrađena 2005. godine za JRB u brodogradilištu Beograd, svi ostali brodovi su iz SFRJ. Pre privatizacije su remontovani i remotorizovani perspektivni brodovi, između njih i potiskivači Kumanovo i Karlovac koji su na slici rekordnih sastava. Ne bi me čudilo da je iznos ulaganja bio viši od prodajne cene JRB-a. Modernizaciju je vodila plavuša.

Mali brodari su suviše sitni da bi se država mogla strateški osloniti na njih, mada se poslednjih godina polako bude. Uglavnom kupuju stare brodove iz Evrope i remontuju (ima i bukvalno brodova stogodišnjaka, ali to nije veliki problem ako se remontuju i modernizuju).

I još nešto za napomenu.
Srbija ima u Evropi najgušću mrežu plovnih puteva posle Holandije.
Srbija ima oko 2000 km plovnih puteva.

Za cenu jedne nove višesistemske lokomotive se može izgraditi ceo potiskivsni sastav potiskivač + barže potisnice u domaćim brodogradilištima. Naravno veliki deo opreme, posebno motori bi bili uvozni.


Samohotka Deligrad sa dodatnom baržom
1000004309.jpg


Remontovani rekorder, potiskivač Karlovac
 
Poslednja izmena:
Odakle vam to da nema kapaciteta za pristajanje i pretovar?

Rafinerija Pančevo poseduje svoje pristanište sa cevovodnim sistemom i pumpama, direktno od brodskih tankova do rezervoara rafinerije i samih postrojenja. Nisu mi poznati pravi kapaciteti ali se lako mogu povećati.
U Novom Sadu takođe postoji pristanište za rečne tankere, takođe sa pratećom infrastrukturom. Možda bi mogla nafta i odatle da se naftovodom doprema do Pančeva.

Vojska ima bar dva pristaništa za pretakanje nafte sa brodova sa infrastrukturom cevovoda i tankova.

Kapacitet jednog plovnog sastava na Dunavu koliko je potrebno za dnevnu potrošnju nafte je zanemarljiv s obzirom na kapacitet.

Kapacitet Dunava se koristi samo jednim malim delom, ograničenje je propustna moć đerdapskih prevodnica. Slobodnog prostora ima za višestruko povećanje saobraćaja u odnosu na trenutni obim.

Kapacitet u Konstanci postoji.


Problem sa rečnim transportom je što je on ZANEMAREN!

Veliki, strateški brodar JRB je pušten niz vodu i na kraju privatizovan. Poslednja samohodna barža je izgrađena 2005. godine za JRB u brodogradilištu Beograd, svi ostali brodovi su iz SFRJ. Pre privatizacije su remontovani i remotorizovani perspektivni brodovi, između njih i potiskivači Kumanovo i Karlovac koji su na slici rekordnih sastava. Ne bi me čudilo da je iznos ulaganja bio viši od prodajne cene JRB-a. Modernizaciju je vodila plavuša.

Mali brodari su suviše sitni da bi se država mogla strateški osloniti na njih, mada se poslednjih godina polako bude. Uglavnom kupuju stare brodove iz Evrope i remontuju (ima i bukvalno brodova stogodišnjaka, ali to nije veliki problem ako se remontuju i modernizuju).

I još nešto za napomenu.
Srbija ima u Evropi najgušću mrežu plovnih puteva posle Holandije.
Srbija ima oko 2000 km plovnih puteva.

Za cenu jedne nove višesistemske lokomotive se može izgraditi ceo potiskivsni sastav potiskivač + barže potisnice u domaćim brodogradilištima. Naravno veliki deo opreme, posebno motori bi bili uvozni.


Samohotka Deligrad sa dodatnom baržom
Pogledajte prilog 258071

Remontovani rekorder, potiskivač Karlovac
Da li misliš da trenutno imamo kapacitet da održavamo takav lanac transporta koji bi podrazumevao svakodnevno dopremanje 11000 tona nafte iz recimo Konstance? Koliko dana traje plovidba u jednom smeru tolikog sastava? Ovo naravno sve pod pretpostavkom da postoji kapacitet ili ae može lako dograditi kojim bi se nafta mogla brzo istociti i dopremiti do rafinerije.

Možda bi nas čak zadovoljio i nešto manji dnevni kapacitet dopreme dunavom ako bi se kombinovalo sa transportom prugom
 
Пловидба теретњака Београд-Констанца је 6-7 дана, зависно да ли је низводно или узводно.
 
Brzo bi to bilo zabranjeno (tocenje ili prolaz). 11000t se istoci za 2 sata, to nije problem.
 
Vrh