Zašto se onda zove "laka železnica" ? On se ni u čemu ne razlikuje od Londonskog Metroa ako ima standardni kolosek i nezavisnu trasu.DLR koristi kolosek normalne širine (1435 mm).
Zašto se onda zove "laka železnica" ? On se ni u čemu ne razlikuje od Londonskog Metroa ako ima standardni kolosek i nezavisnu trasu.DLR koristi kolosek normalne širine (1435 mm).
London ima 9 miliona stanovnika, a Sofija 1,2 milion. Zašto za nju nije bio dovoljan moderni tramvaj, nego je bacila pare na 4 linije metroa? Nije veća od Beograda, pogotovo ako veličinu grada merimo računajući njegova predgrađa koja su sa tim gradom potpuno spojena u funkcionalno-urbanističkom, ali ne i u strogo-administrativnom smislu. Sofija je prilično zbijen grad sa oštrim granicama, u njemu ne postoje gusto naseljena raširena predgrađa kao što su Borča, Leštane, Kaluđerica, Sremčica, Železnik, Surčin, Batajnica, niti satelitski gradovi poput Pančeva i Obrenovca.DLR koristi normalan železnički kolosek... I prevozi 350.000 putnika dnevno. Što će nam jasno reći da je tako nešto dovoljno za Beograd, s obzirom da sofijski metro sa 3 (4) linije i 50% većom dužinom trasa od DLR-a ukupno ima isto toliko putnika. Zapravo, jasno je da je za nas dovoljan i sistem nešto nižeg standarda (više tramvaj, manje 'laki metro'), pogotovu što nam to omogućava da uradimo mnogo više za mnogo kraće vreme. Al mi oćemo da Francuzi i Kinezi uzmu više para - pa će tako i biti.
Ja sam za to da se štedi, tako što će sve stanice M2 i M3 na Novom Beogradu biti nadzemno-mostovske kao čikaška L železnica, osim stanice Ušće. Možda bi čak i trasa M3 između Trošarine i Dušanovca mogla da se uglavi na vijadukt.E, pa, njih je izašlo jeftino i uspeli su.
Prvu liniju su gradili od 1988. do 1998. a drugu do 2005. godine, u EU su ušli 2007. ne verujem da je sve to sagrađeno iz IPA fondova. Pre će biti da je Sofija izgradnju metroa započela još pre pada komunizma, jer za razliku od Beograda nije prethodna pola veka bila prisiljena da razvija Zagreb i Kumrovec, i zato je u svakom vidu infrastrukture danas ispred Beograda, ajd što ni u oba svetska rata nije bila razarana ni približno koliko Beograd.Bili su štedljivi, i jednu čitavu liniju su napravili evropskim parama.
Meni je prosto fascinantno da svi milionski gradovi Evroazije imaju isto rešenje za saobraćajno-ekološki kolaps, jedino mi ovde izmišljamo toplu vodu, "kako tramvajem postići efekat metroa u 21. veku, jer je pravi metro za nas preskup". Bitno da nije preskup za Ulan Bator, Daku, Pjongjang, Manilu. pa čak ni za afričku metropolu Abudžu koja ga je otvorila 2018. i za Abidžan(Obala Slonovače), koji ga otvara 2025.Ipak, korak po korak... 2070. Leto Gospodnje nije daleko - i 1970. kao da je juče bila. Ali to je OK, jer mi volimo da imamo 'vizije' i da živimo u budućnosti. Dogodine u metrou!
In 14 years, Sofia’s metro project has taken up nearly €1 billion from EU funds...Prvu liniju su gradili od 1988. do 1998. a drugu do 2005. godine, u EU su ušli 2007. ne verujem da je sve to sagrađeno iz IPA fondova. Pre će biti da je Sofija izgradnju metroa započela još pre pada komunizma, jer za razliku od Beograda nije prethodna pola veka bila prisiljena da razvija Zagreb i Kumrovec, i zato je u svakom vidu infrastrukture danas ispred Beograda, ajd što ni u oba svetska rata nije bila razarana ni približno koliko Beograd.
Nama iz Brisela neće dati ni žute banke za metro, jer za razliku od panevropskih koridora on ne služi za prevoz robe koju odande uvozimo. Metro treba da prevozi ljude koji u Beogradu žive, a briselskim birokratama je do njih stalo koliko i do lanjskog snega.
za razliku od Beograda nije prethodna pola veka bila prisiljena da razvija Zagreb i Kumrovec
Pa verovatno zbog sastava i izgleda samih kompozicija, a po ličnom iskustvu rekao bih i zbog manje brzine kretanja (ali to je moj subjektivni utisak - baš sam namerno išao da probam i taj vid prevoza u Londonu - da vidim zašto je to zaseban sistem). Od londonskog metroa se razlikuje po tome što je skoro 100% nadzemna (osim tunela ispod Temze) i po tome što koristi treću šinu za napajanje koja ostvaruje kontakt sa donje strane (kao recimo berlinski S-Bahn). Londonski metro na većini linija zbog specifičnosti gradnje tunela sa čeličnim oblogama krajem 19. i početkom 20. veka, koristi ukupno 4 šine, 2 po kojima vozi i dodatne dve za + i - napajanja. Jer zbog problema galvanizacije koja bi dovela do brzog propadanja metalne obloge tunela, kolosek po kom se vozi koji je u kontaktu sa konstrukcijom tunela nije mogao da igra ulogu povratnog voda. Izuzetak je danas i Elizabeth line koja realno i nije linija metroa već posebna železnička linija, sa dugim novim kompozicijama i napajenjem preko gornjeg voda). DLR Koristi koridore koji su nastali prilikom uklanjanja bivših lučkih magacina (otud Dockland u nazivu).Zašto se onda zove "laka železnica" ? On se ni u čemu ne razlikuje od Londonskog Metroa ako ima standardni kolosek i nezavisnu trasu.
Kumrovec sam spomenuo u figurativnom smislu; zbog Broza je Srbija morala da razvija lijepu njegovu, činjenica je da su u vreme Branka Pešića 1970-tih bile najbolje šanse da Jovinov gradski i regionalni metro bude izgrađen iz sovjetskog kredita, ali se od toga moralo odustati iz straha šta će reći Ljubljana i Zagreb. Vesna Pešić je još tada kukala kako bi "ekonomski razvoj SR Srbije mogao kod drugih naroda i narodnosti izazvati strah od buđenja velikosrpskog hegemonizma". Činjenica je i da su u Brozovo vreme ukinuti tramvaji u Nišu, Novom Sadu i Subotici, ali ne i u Osijeku koji je manji grad od njih.@Užice,
Reci mi, molim te, kako se to razvijao Kumrovec? Je si ikada bio tamo? To je jedna najobičnija selendara. A Zagreb ti nije nešto bolje razvijeniji od Beograda.
Kada čitam mišljenja zašto Beograd nema metro, nailazim često razlog da je "Zagreb kriv"!
Na hrvatskim člancima o zagrebačkom metrou nailazim na komentare kako je "Beograd kriv" što Zagreb nema metro.
Balkancima je uvek neko drugi kriv za sopstvene neuspehe!
BINGO!Zaboravljate da je pored novca (koji bismo pored 76. plana za metro, 311. memoranduma o _______________ (upiši po želji) i 100. godine iščekivanja skupili), problem i vreme. Beogradu treba rešenje za problem saobraćaja sada, a ne u nekoj 2038. ili čak 2042. godini, kada bi potencijalno bila završena treća fantom linija, pritom i tada cela leva obala ostaje na autobusu i BG: vozu.
Za prve dve rečenice je @miki_ns sve lepo odgovorio. Samo da dodam koji sam rođen u Zagrebu i živeo tamo, da Hrvatska nije ništa bolje razvijenija od Srbije, tako da su to sve izmišljotine. U Brozovo vreme su tramvaji ukinuti i u Ljubljani, Rijeci i Dubrovniku, kao kasnije trolejbusi u Ljubljani, Rijeci i Splitu.Kumrovec sam spomenuo u figurativnom smislu; zbog Broza je Srbija morala da razvija lijepu njegovu, činjenica je da su u vreme Branka Pešića 1970-tih bile najbolje šanse da Jovinov gradski i regionalni metro bude izgrađen iz sovjetskog kredita, ali se od toga moralo odustati iz straha šta će reći Ljubljana i Zagreb. Vesna Pešić je još tada kukala kako bi "ekonomski razvoj SR Srbije mogao kod drugih naroda i narodnosti izazvati strah od buđenja velikosrpskog hegemonizma". Činjenica je i da su u Brozovo vreme ukinuti tramvaji u Nišu, Novom Sadu i Subotici, ali ne i u Osijeku koji je manji grad od njih.
Zagreb i danas ima veću i moderniju tramvajsku mrežu od Beograda, čak ima i razvijeniju prigradsku železnicu, a metro nikada pre raspada SFRJ nije ni razmatrao, tako da BG logično ne može biti kriv što ga nema. Taj grad je danas 2 do 3 puta manji od Beograda, tačno je da postoje i neki gradovi od nepunih 200.000 stanovnika sa metroom, ali ne na Balkanu.
Ovo za Niš i jeste istina, jer pruga bila jednokolosečna, a vozni park debelo zastareo. Nišu bi legla mreža trola, jer ima vrlo razgranatu mrežu ali kraćih linija. Vraćanje šina do banje nema nikakav smisao, jer se de facto gradska zona završava Stop šopom i Medijanom....a koliko znam Novi Sad i Niš su promovisali ideju da je mreža zastarela i preskupa za održavanje i da treba ići u korak sa svetom i preći na "fleksibilnije" autobuse...
Veci tesko, razvijeniji isto koliko i danas sto je. Mozda se bg ispraznio tokom rata pa je imao manji br ljudi, ali je 1914 imao isti broj ljudi kao zg, oko 100k.У тренутку уједињења Загреб је био већи и развијенији од Београда.
Последњи попис пре рата (1910): Загреб - 109029, Београд - 82498Veci tesko, razvijeniji isto koliko i danas sto je. Mozda se bg ispraznio tokom rata pa je imao manji br ljudi, ali je 1914 imao isti broj ljudi kao zg, oko 100k.