Šta je novo?

Metro

Da li neko zna koji je razlog zašto se u BG metro nije izgradio u decenijama u kojima se gradio u istočnoj Evropi u gradovima i državama koje su tada bile znatno ispod Jugoslavije.

70ih i 80 ih i Budimpešta i Prag i Bukurešt i Sofija su već imali metro, a to je vreme koje se mnogi danas spominju kao vreme kada se najbolje živelo
Znam ja: zato što te zemlje nisu bile 'daleko ispod Jugoslavije', nego smo se mi tešili koka-kolom i dozvolom da izađemo iz zemlje da bismo švercovali farmerke.
 
Da li je bila razvijenija sedamdesetih i osamdesetih, pošto je Bukurešt tada svoj metro već gradio punom parom, a to je nastavio i nakon pada komunizma 1989. sve do danas ? Najnovija stanica na liniji 2 Tudor Argezi je otvorena pre par meseci, sve sa Park & Ride garažom, usred polja južno od grada slično kao planirani Železnik kod nas. Trenutno se gradi linija 6 do aerodroma, kao i proširenje linije 5 koja još nije dostigla uži centar grada.
Nijedna velika evropska prestonica osim Beograda nije tramvajem ušla i u 20. i u 21. vek, a neki smatraju da bi trebala ući i u 22. i 23.
Eto vidiš, tad kad su gradili metro, Rumuni su grcali u siromaštvu...
 
Da li neko zna koji je razlog zašto se u BG metro nije izgradio u decenijama u kojima se gradio u istočnoj Evropi u gradovima i državama koje su tada bile znatno ispod Jugoslavije.

70ih i 80 ih i Budimpešta i Prag i Bukurešt i Sofija su već imali metro, a to je vreme koje se mnogi danas spominju kao vreme kada se najbolje živelo

Zato što Truloslavija nikada nije bila ekonomski snažna, zavisila je od međunarodnih zajmova i otkidanja plata sopstvenih građana za sve bitnije projekte i na kraju se zamalo ugušila od dugovanja.
U većini slučajeva i ti veći projekti koji su nekako započeti nikada nisu ni okončani, i to se može videti na svakom koraku.

Zato su Slovenci prvi hteli da beže.
 
Znam ja: zato što te zemlje nisu bile 'daleko ispod Jugoslavije', nego smo se mi tešili koka-kolom i dozvolom da izađemo iz zemlje da bismo švercovali farmerke.
Hvala i tebi i Užicu i Jelenchi na odgovorima.

Jasno mi je da je sve to u Jugoslaviji bilo štap kanap i baš sam skoro sedeo sa ćaletom, đedom i stričevima pričali smo vremenu od drugog svetskog rata do danas bilo 4 ključna perioda: vladavina Tita, devedesete, žute, i ove sadašnje. I za period Tita smo jednoglasno složili da je bio ubedljivo najgori period od 1945 pa do danas.
 
Muvao sam se po Parizu ovih dana, koristio najviše metro liniju 4. Ako sam dobro ukapirao, taj sistem će da se radi u Beogradu, zar ne? Nešto mi je skučen bio osećaj unutra, nije to 'teški metro', da vam kažem! :D

Pogledajte prilog 195956
MP 14 (Paris Métro)

S obzirom da se radi o vozilu malog gabarita (uz to "gumenjaku" koji neće biti korišćen kod nas, bar ne na prive tri linije preko Male Krsne oko Prokopa) ni ne čudi što si stekao takav utisak, mada na subjektivan osećaj zavisno od osobe (koja nije klaustrofobična u nekoj meri) može uticati i prethodna izloženost vozilima većeg gabarita pored naravno rešenja samog enterijera. Francuzi su uprskali s 2+1 transverzalnim prigradskim rasporedom, što se ne može baš reći i za Špance:
8733278412_d81f3968fd_b.jpg


U malom prostoru i 20cm može napraviti veliku razliku, mada u pogledu vizuelne percepcije prostora i kolorit igra bitnu ulogu. Imajući to u vidu moglo bi se reći da su Francuzi ne baš neprimetno "ocrnili" enterijer oko vrata, iznad prozora i na naslonima, dok su Španci prateći frugalnost išli na krem i velike osvetljene ppovršine, pri čemu ni pod nije previše taman. Osim toga, veštije projektovana vozila manjeg gabarita mogu ponuditi i bolju ergonomiju, u smislu manjih razmaka između vertikalnih šipki što se na španskom modelu iz Santjaga može videti po položaju šipki oko vrata, odnosno pored sedišta u odnosu na račvaste na sredini ulazišta. Horizontalne su niske, više ka sredini, nisu isprekidane, pri čemu mestimično imaju i viseće rukohvate. Kod takvih vozila potencijalni problem može predstavljati uzan prolaz između nogu putnika koji sede podužno, mada ništa više nego u našim autobusima (recimo u Parizu i Santjagu je gabarit veći nego u Berlinu).

Ako ćemo prema najsvežijim renderima (ako išta znači u slučaju promene) reklo bi se da model predviđen za nas predstavlja vozilo gabarita planirane flote linije C tuluškog metroa, sa trodelnom maskom i enterijerom sličnom Alstom Metrpolisu Saint-Laurent izrađenom za montrealški REM. Vagoni su uži za 10cm od pariskih većih (MR3V/MR6V), širi za 20cm od pariskih manjih (MRV), napajaju se putem treće šine pod istim naponom (1,5kV) kao ti manji, a zadržavaju dužinu od 18m i širinu ulazišta (3x1,65m po strani) većih. Za razliku od pariskih stranice su ravne kao kod montrealškog (ili briselskog CAF-a Innea M7 širine tuluškog/beogradskog, ali samo pola metra dužeg od kraćeg pariskog tj. 15,5m umesto 15m. Inneo M7 je praktično 20cm šira, 50cm duža varijanta (sa čeličnim točkovima i izbačajnim pomičnim vratima) gumenjaka NS2012 iz Santjaga sa gornje slike (enterijera).

Inače, kad već pomenu CAF i širinu ulazišta, M7 nudi prostranost enterijera tuluškog/beogradskog većeg gabarita, a veću širinu ulazišta (31% umesto 27,5%) u odnosu na pomenuti budući da ima isti broj vrata približne širine (1,6 umesto 1,65m) na cca 2,5m kraćim vagonima. S tim u vezi ako bi Alstom mogao da ponudi za 20cm širi MRV (2,7 umesto 2,5m)/kraći MR3V onda bi na 75m stao jedan vagon i troja vrata više što bi ostavilo rezervu kapaciteta bez povećanja planiranog zadržavanja na stanicama, čak i u slučaju ozbiljnijih poremećaja. U slučaju "ne daj bože" mogao bi da primi 825 putnika pri povećanoj gustini sa 4 na 5p/m2 ili 105 više od MR3V+1 (720 pri 4p/m2), i to uz par sekundi kraće zadržavane (55 po ulazištu širine cca 1,6m umesto 60). Alternativa bi bila da traže veći sa nepromenjenim dimenzijama vagona, ali sa povećanom širinom vrata (1,65>min1,95m poput ovih s RER A) pre raspisivanja tendera za peronska vrata, ili pak sa jednim vratima više, a standardne širine (1,3-1,4m) kao što je to bio slučaj sa prvim renderom baziranom na hanojskom tipu (sličnom budimpeštanskom/instanbulskom/amsterdamskom, samo sa izbačajnim vratima umesto spoljnih).

Да, занимљиво је да су у Лиону пре две године одустали од нове метро линије, и да ће уместо ње градити експресни трамвај.
Ovi naši ni najsporiji tramvaj nisu u stanju da iskoriste (kao što ni brzi autobus nisu bili u stanju da pokrenu posle više decenija odsustva), pa se ne bi ponadao da bi im i ekspresni uspeo umesto metroa. U ovoj ludoj zemlji uslovno dobre ideje uvek idu u paru sa prefiksom "fiks". Ko zna šta bi još kompromitovali u odnosu na lionski (rolerkoster, šatro prvenstvo prlaza s džipovima u podvožnjacima/na nadvožnjacima). Na periferiji možda, u gradu na glavnim osama umesto metroa teško, eventualno jako dobro umrežen s metroizovanim BG vozom (znači ne bilo kakvim).

S tim u vezi mislim da bi kapacitetniji, frekventniji tramvaji sprovedeni premetro deonicama, svakako dobro umreženi s krštenim BG vozom i sa minimalnim brojem metro linija ograničenog kapaciteta obezbedili prevoz dostojan čoveka.

Vezano za bus, neke od preostalih linija su same po sebi ekspres (511, 706E i sl.), međutim grad su lišili pravih ekspresa na trasama pokrivenim sporim lokalima koje teraju u materinu (poput 23, 56). Takve linije bi najviše značile presedačima s poteza, uzevši u obzir da već se jedva dovlače ako ne krivudavim kozjim stazicama onda svakako stroadima načičkanim raskrsnicama (u poslednje vreme kružnim tokićima) do perifernih terminusa, nekim bogu iza nogu od centra. Suprotan kraj grada i da ne pominjem. Sve to bez BG voza koji odgovara taktu autobusa (u slučaju Grocke na cca 15min), neće moći lako bez duplikacija centralnog dela novog čvora (daleko skuplje jer uklčjučuje 2/3 podzemno vođene trase) ili pak reaktivacije delova starog za potrebe gradskog prevoza (neuporedivo jeftinije, brže i u svakom pogledu racionalnije rešenje).
 
I onda pogledaš Bukurešt koji ima uličnu matricu kao neki afrički nerazvijeni grad i shvatiš da je Beograd svetlosnim godinama ispred Bukurešta po pitanju urbanizma.

Medjutim bukurešt je miljama iza Beograda po pitanju urbanizma.

Pogledajte prilog 196520Pogledajte prilog 196521
Ovakva ulična matrica je dosta slična Vračaru, Zvezdari, Voždovcu, Čukarici, mada je blagi plus za Beograd to što su njegove centralne i istočne opštine mahom brežuljkasto-brdovite, a Bukurešt je glatki ravničarski grad koliko Zrenjanin ili Pančevo, pa ničim izazvan ima ovakvu urbanističku katastrofu. Doduše, i neki mali gradovi na istoku Srbije su ravni, ali sa pravim lavirintom uzanih sokačića: Požarevac, Negotin, Zaječar.

Preuske i krivudave ulice koje spajaju gradsko jezgro sa u zadnjih 60 godina izgrađenim velikim spavaonicama na obodu su glavni razlog zašto se Bukurešt guši u saobraćaju i pored opsežnog sistema metroa kakav ćemo mi ovde sanjati još ko zna koliko dugo.
 
Poslednja izmena:
je. I za period Tita smo jednoglasno složili da je bio ubedljivo najgori period od 1945 pa do danas.
Ako je 88 u nicku godiste vase kako si zivese sa Titom pa znas kako je bilo. A po konstantaciji od 1945. do danas rekao bih da ste veteran ovde jer recimo da ste 1930. I neko godiste sto je stvarno za pohvalu da tako iskusan gospodin pise mada neke vase poruke.

Danas videh u kraju da neki premeri su u toku na mestima gde su planirane stanice metroa kod Juznog bulevara snimali izmedju ostalog i taxi stanicu na uglu sa Maksima Gorkog.
 
Dr Mali u tekstu reče da sve vezano za metro mora biti u skladu sa rokovima. Kojim rokovima, jel možda ovim? Nešto baš nisam primetio da se već godinu dana grade pristupne saobraćajnice, da se već 7 meseci kopaju prve stanice, a 5 meseci krticom buše tuneli između njih. Od svih ovih šarenih laža je jedino ugovor o izgradnji depoa iz februara 2022. potpisan, ali u septembru 2023.
1305432560618302bf688f6099490594_640.jpg
 
Poslednja izmena:
Sta ce se graditi na Makiskom polju kada tamo vec toliko insistiraju da grade metro?
Pricalo se neki poslovni centri.
 
Oni već imaju plan da tu naprave megalomansko naselje, ali čekaju sa time jer je bilo dosta buke i podela oko toga. Pa će da premeštaju šljunak i ravnaju pesak još 5 godina i onda će odjednom da kažu da odustaju od metroa jer nema para i uslova (a želeli su da ga naprave, stvarno), a da će umesto toga da naprave veliki stambeno-poslovni kompleks, "da ne propadne zemljište".
 
Oni već imaju plan da tu naprave megalomansko naselje, ali čekaju sa time jer je bilo dosta buke i podela oko toga. Pa će da premeštaju šljunak i ravnaju pesak još 5 godina i onda će odjednom da kažu da odustaju od metroa jer nema para i uslova (a želeli su da ga naprave, stvarno), a da će umesto toga da naprave veliki stambeno-poslovni kompleks, "da ne propadne zemljište".

Grešiš neće biti tako, već se vide obrisi skretničkih lira i mesta gde će se položiti koloseci za razne hale depoa.
A što se tiče naselja, izgradiće ga svakako pored depoa za metro to nije upitno.
 
Grešiš neće biti tako, već se vide obrisi skretničkih lira i mesta gde će se položiti koloseci za razne hale depoa.
A što se tiče naselja, izgradiće ga svakako pored depoa za metro to nije upitno.
Pre par godina si bio u pravu kad si rekao da će Srbija imati brze pruge -i svaka čast na tome, ja tada nisam verovao i pogrešio sam, očigledno, a Srbija ladno dobi svoju brzu prugu, koju pozdravljam i koristio sam je. Tako da ostavljam mogućnost da si u pravu i za ovo. Ali ipak ostavljam mogućnost i da bude ovako kako sam opisao. Jer na kraju krajeva, za rekonstrukciju i reformu želenznice više inostranih igrača ima interese, a u slučaju BG metroa samo Srbija odnosno samo Beograd.

Pored toga što im ne verujem i mislim da imaju lošije namere nego što iznose, ima još jedna stvar koja nema veze sa politikom i mojim ili bilo čijim mišljenjem o njima - ja zaista verujem da ako oni do 2030. (koja godina gore dole) ne krenu da prave metro, da ga na kraju neće nikad ni napraviti. Zato čak i ako su još uvek "ozbiljni" u nameri da grade metro, ja za sada zadržavam pravo da sumnjam da će za 5 godina oni i dalje želeti, ili moći, da ga grade. Neću da odbacim nijednu mogućnost, ali neću ni da se nadam previše. Jer em što sumnjam u njihove sposobnosti, em što je to jedan projekat koji se odlaže već skoro 100 godina, em što su trenutno jako pipave okolnosti za takav projekat, i u Srbiji i u svetu. Ali ok, mogu da se složim da je sve moguće, pa ćemo videti kako će da ispadne.
 
Da li zna neko zašto Cirih, Dablin i Bratislava kao i glavni gradovi Baltika (Talin, Riga i Vilinus) kao i glavni grad Islanda Rejkjavik nemaju metro, a u pitanju su glavni gradovi bogatijih zemalja od Srbije?

Za ex yu mi je jasno zašto ni jedan grad nema metro, ali za ovih 8 glavnih gradova evrope nije mi jasno kako su ostali bez metroa, naročito gradovi na Baltiku koji su bili u sastavu SSSR-a
 
Što se tiče Ciriha, plodovi direktne demokratije, prvi planovi su odbijeni još 70tih na referendumu.
Kako su morali da stopiraju, postojeće tunele su prilagodili tramvajima te ih sada oni koriste.

Na kraju razvili su ogromnu S-Bahn mrežu i odlučili da tako generišu stanovništvo oko stanica S-Bahn-a u okolini Grada.
 
Vrh