Šta je novo?

Hram Svetog Save

Kvalitetno zelenilo je skupo, i zahteva konstantno odrzavanje. Mozda na Mediterranu i Asiji imaju smisla za to - nisam to nesto primetio ni na zapadu ako su javne povrsine u pitanju. Izuzetak su mozda Englezi - oni su nerds za gardening i razume se izvrsno i u taksonomiju trave. Trave su jako bitne u mikroklimatologiji grada - dok mi ne stignemo da to ozbilno shvatimo - a izgled je nerealan - ostavio bi to buducim generacijama. Dobar travnjak je izbor dobrih travnih vrsta - mi propustamo prirodi da sama odluci - a najizgled u srpskim gradovima dominiraju jednogodisnje trave (tkzv. terofiti), koje su sve nekvalitetne. I ako svi trave morfolsosko izgledaju dosta slicno - ekolosko se mnogo razlikuju. Poput travnjaka u stdionima - za koje FIFA ima stroge propise - naivno nije. U Svajcarskoj je strog kriterijum za taksonomski izbor u potravnjanju pratecih padina uz autoputeve. Nek neko pokaze da postoji slican dokument za srpske niskogradevinske projekte. Nije Srbija uredena ni za travnjake - pa mislim da je po tom pritanju ovo bolje resenje sto ne podrazumeva novi intelektualni izum.
 
Sumnjiv komentar - sta je tu preslikano kad je ovo razraden plan a doskorasnje stanje platoa je sve sem sredeno. Ko voli travnjake, Vojvodina je stepska regija pa neka povrati prvobitni izgled.Pogledajte prilog 230874

Doskorašnje stanje platoa je odraz ove vlasti i SPC jer dinara nisu uložili da ga održavaju, da bi sada ceo park izbetonirali (i ponavljam opet BEZ DOZVOLA I NEZAKONITO). Samo uređenje tih postojećih površina je odlično i samo je zahtevalo srediti staze i eventualno zamenitu mobilijar, nikada nisam čuo da je taj prostor nekome smetao. Za ovaj naredni post ne vredi ni komentarisati, ti se praktično zalažeš da popločamo sve zelene površine...
 
Kvalitetno zelenilo je skupo, i zahteva konstantno odrzavanje. Mozda na Mediterranu i Asiji imaju smisla za to - nisam to nesto primetio ni na zapadu ako su javne povrsine u pitanju. Izuzetak su mozda Englezi - oni su nerds za gardening i razume se izvrsno i u taksonomiju trave. Trave su jako bitne u mikroklimatologiji grada - dok mi ne stignemo da to ozbilno shvatimo - a izgled je nerealan - ostavio bi to buducim generacijama. Dobar travnjak je izbor dobrih travnih vrsta - mi propustamo prirodi da sama odluci - a najizgled u srpskim gradovima dominiraju jednogodisnje trave (tkzv. terofiti), koje su sve nekvalitetne. I ako svi trave morfolsosko izgledaju dosta slicno - ekolosko se mnogo razlikuju. Poput travnjaka u stdionima - za koje FIFA ima stroge propise - naivno nije. U Svajcarskoj je strog kriterijum za taksonomski izbor u potravnjanju pratecih padina uz autoputeve. Nek neko pokaze da postoji slican dokument za srpske niskogradevinske projekte. Nije Srbija uredena ni za travnjake - pa mislim da je po tom pritanju ovo bolje resenje sto ne podrazumeva novi intelektualni izum.
Значи да баталимо сво зеленило? Да поплочамо скроз порте свох цркава?
Немамо на шумарском факултету пејзажну архитектуру? Немамо ЈКП Зеленило и ЈКП Паркови?
Да ли треба и парк у Београду на води поплочати, као и сво остало зеленило тамо?
 
Izbor vrsta drva i izbor vrsta trave nisu slicni. Drva su maltene slicne sto se odrzavanje tice, trave zbog mehanicne obrade travnjaka i nacina kako se posebne vrste razmoze (pozeljene su one koje imaju podzemni izdanci i stvaraju tepisi poput Poa supina) i kako su izdrzljive na cestu secu zahtevaju veci stepen strucnosti. Sumnjam u kvalitet radnika u JKP Zelenilo i Parkovi. Isto ovde u nemackoj. Za gradsko zelenilo valja imati botanicku struku a ne zanatlijsku.
 
ЈКП Паркови нема раднике, они ангажују приватнике за радове које плаћају.
ЈКП Зеленило има добре раднике али лош менаџмент.
Зашто немамо у круг око платоа храма нпр. живу ограду, па око ње ред лаванде или ред ружа?
Плашим се да се иза оволике поплочане површине крије профит добављача материјала.
 
ЈКП Паркови нема раднике, они ангажују приватнике за радове које плаћају.
ЈКП Зеленило има добре раднике али лош менаџмент.
Зашто немамо у круг око платоа храма нпр. живу ограду, па око ње ред лаванде или ред ружа?
Плашим се да се иза оволике поплочане површине крије профит добављача материјала.
Додао бих од булевара ослобођења према Храму и ред чемпреса са сваке стране.
 
Мени је у целом Светосавском платоу најспорнији део до булевара где имамо по пешаке неповољне и неприродне токове на оном троуглу булевар-Небојшина. Боље да Небојшина скреће у булевар оси Пастерове, а да имамо неиспрекидан плато од Булевара до Боре Станковића.
 
Kratka literatura o platou.
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-001.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-002.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-003.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-004.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-005.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-006.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-007.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-008.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-009.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-010.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-011.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-012.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-013.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-014.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-015.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-016.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-017.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-018.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-019.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-020.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-021.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-022.jpg
241-263Godisnjak grada Beograda 1990-023.jpg
 
Vrh