Šta je novo?

Deponija i spalionica u Vinči

[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=711562#p711562:2judi6rc je napisao(la):
boca-ica » Tue Feb 25, 2020 12:28 am[/url]":2judi6rc]
Ne treba nama modernizacija stare deponije, Nama treba nova moderna deponija

koji je tačno razlog za ovakvo tvrđenje?

što se kapaciteta tiče, 1 500 tona dnevno za 1 500 000 stanovnika je kilogram po stanovniku dnevno. šveđani deponuju 2 kg godišnje po stanovniku. ako se ne bi deponovalo ono što ne mora, ne bih rekao da je kapacitet problem, pogotovo kada se sada sanira i zatrpa ono što se unazad gomilalo.

ako je nešto drugo u pitanju, zaista bih voleo da čujem.

---

meni se "javlja" (nemam nikakve dokaze za ovakvo tvrđenje osim višedecenijskog iskustva života u srbiji) da požari - uz dim koji se širi beogradom leti - nisu potpuno spontani. zamislite da ste privatna firma koja u zemlji trećeg sveta pregovara sa vesićem i njemu sličnima o izgradnji ovakvog postrojenja i dobije fiksnu cenu za sanaciju deponije i da svaki požar može da smanji tu količinu za nekoliko hiljada tona...

---

apropo cene, zaista sam mišljenja da je vinča morala da se reši pod hitno i da cena nije glavno pitanje, jer je efekat po životnu okolinu nemerljiv. međutim, zanima me da li neko zna, da li je dogovorena količina električne energije koja će biti isporučivana gradu uračunata u cenu ugovora, ili će se plaćati dodatno?

fusnotu o napumpavanju ne bih komentarisao.
 
Vinča je rešena, ali očigledno neko koči da se radovi ubrzaju.

Već sam pisao da mi je "insajder" rekao da Vesić minira Malog jer je ljubomoran (ukratko)
 
Imaće kapacitet za tretman oko 340.000 tona komunalnog otpada godišnje, dok će postrojenje za preradu građevinskog otpada tretirati 200.000 tona godišnje.

Nova sanitarna deponija (kapaciteta 170.000 tona godišnje) će biti završena do kraja ove godine, dok se kompletan završetak projekta i početak operativnih aktivnosti očekuje 2022. godine, naveli su iz EBRD.

EBRD: Uspešno zatvorena finansijska konstrukcija za novu deponiju u Vinči
 
Evo iz ,, Ljepe njihove,, nesto dobro i pametno :kk:

... 8.4. Spaljivanje otpada
8.4.1. Povrat/proizvodnja energije kao produkt spaljivanja
Glavni argument za spaljivanje otpada jest energija koja se dobiva u postrojenju za termičku
obradu otpada te se plasira u obliku električne ili toplinske energije za grijanje kućanstava. zbog
toga se spalionice često želi prikazati kao veliki potencijal za borbu protiv klimatskih promjena
te ih se želi postaviti što više u hijerarhiji gospodarenja otpadom, gdje se čak i izjednačavaju s
recikliranjem. takve tvrdnje jednostavno nisu logične jer se energija ne može reciklirati.
energija prolazi kroz sustav i samo jedan dio nje možemo iskoristiti (ovisno o tome kolika nam
je iskoristivost sustava koji tu energiju »provlači« kroz sebe) i nakon toga ju ponovno gubimo
u okolišu i povećavamo entropiju. Neizravni pokazatelj povećavanja entropije je emitiranje sta-
kleničkih plinova (Co # ) u atmosferu i njezino zagrijavanje. Spaljivanje gorive komponente ko-
munalnog otpada dovodi nas do daljnjeg povećavanja emisija Co # u atmosferi.
Stupanj učinkovitosti spalionica je relativno nizak
uzrok tome je što neki dijelovi otpada zapravo nemaju kaloričnu vrijednost (kamen, staklo,
prašina...), dok je većina organskog otpada koji dolazi u postrojenja vlažna te samim time ima
i nisku kaloričnu vrijednost. prema dostupnim istraživanjima, efikasnosti spalionica u Nje-
mačkoj variraju, no prosjek im je svega 10% povrata uložene energije za električnu energiju
te 30% za toplinsku energiju. Kada se takvi koeficijenti iskorištenosti uspoređuju s ostalim
energetskim postrojenjima poput elektrana na plin, ugljen ili naftu, 74 vidljivo je kako spalio-
nice imaju izrazito mali povrat energije.
74
iskoristivost u pojedinim godišnjim razdobljima za plinsku termoelektranu može iznositi do 90%.
73Pravi udio energije
pri spaljivanju otpada računa se samo jedan dio udjela energije i to je kalorična vrijednost ot-
pada. Kako bismo dobili pravu sliku o (ne)učinkovitosti spalionica, nije bitna samo kalorična
vrijednost otpada, nego se mora sagledavati i energija potrebna da se neki materijali zamijene
novima (LCa).
iskorištavanjem materijala iz otpada se štedi energija, jer će tako udio energije potrebne
za reciklažu biti niži od energije potrebne za proizvodnju novih proizvoda.
Uštede energije na primjeru papira
Kalorična vrijednost papira je otprilike 15 mj/kg. osim toga, udio od 15mj/kg je potreban za
proizvodnju 1 kg celuloznog papira, stoga je zajednički udio energije (kalorična vrijednost +
početna energija za proizvodnju) 30 mj/kg. Spaljivanjem papira možemo uhvatiti maksimalno
7 mj/kg uložene energije. Čisti gubitak energije prilikom spaljivanja je oko #3 mj/kg od pri-
marnih 30 mj/kg. za recikliranje jednog kilograma papira potrebno nam je dodatnih 8 mj/kg,
a dio energije u cijelom procesu ostaje isti, pa na kraju imamo gubitak od 8 mj/kg za recikli-
ranje u odnosu na #3 mj/kg za spaljivanje. zaključak je da se recikliranjem papira štedi 15
mj/kg u odnosu na spaljivanje. 75
Tablica: Ušteda energije recikliranje / spaljivanje (ICF) 76
Ušteda energije po toni
recikliranog materijala GJ Energija dobivena spaljivanjem
tone materijala GJ
Novinski papir 17,83 2,68
Glatki papir 10,76 2,25
Karton 16,56 2,33
HDPE 54,22 7,03
PET 56,34 3,65
LDPE 59,61 7,03
Materijal
8.4.2. Kvarovi u spalionicama
zbog kemijskih i termičkih operacija potrebnih za obradu otpada, u spalionicama (nastaju
kiseli plinovi kao što su dušikovi oksidi te temperature čak i do 1000 °C) može doći do teh-
ničkih nepravilnosti. prilikom nepravilnosti u radu spalionica zaustavljanje rada je ekonomski
iznimno skupo jer zahtijeva gašenje sustava te nove energetske gubitke. požari u spremnicima
otpada su posebno opasni jer zaustavljaju rad spalionica te u okoliš emitiraju znatne količine
75
76
»Koch/seeberger« Ökologische müllverwertung, 1986.
Choate, a., et all iCF Consulting and Ferland, H., u.S. environmental protection agency,
»Waste management and energy savings: benefits by the numbers«, Washington dC
74postojanih organskih onečišćujućih tvari poput dioksina, furana i polikloriranih bifenila. iako
posljednjih godina postoji određeni napredak u smanjivanju emisija iz spalionica, još uvijek
ne postoji dokaz koji tvrdi da su spalionice odjednom postale sigurne. u svibnju #008. godine
35.000 doktora medicine je potpisalo apel europskom parlamentu 77 da se odustane od pro-
mocije spaljivanja otpada. ovi liječnici tvrde da spalionice imaju izrazito negativni utjecaj na
zdravlje te citiraju brojne studije koje potkrepljuju u tvrdnju.
• Najopasniji zagađivači, dioksini i furani, mjere se samo dvaput godišnje 78 s tim da
se spalionice o tome unaprijed obavještavaju. istraživanja provedena u Velikoj
Britaniji potvrđuju da kontinuirano praćenje razina dioksina pokazuje osam
puta veće razine od najavljenih mjerenja. 79
• emisija nanočestica se još uvijek ne mjeri nigdje u europi, iako je opasnost od
njih itekako poznata. 80
• Redovito se krše zakonski dozvoljeni limiti.
• dioksini koji se filtrima odvajaju od ispušnih plinova završavaju u letećem pepelu
ili u ostacima filtara koji predstavljaju prijetnju podzemnim vodama.
uzmimo za primjer »drugu« bečku spalionicu Flötzersteig, koja je samo u rujnu #004. go-
dine 81 ispustila 1# puta veću količinu sumpor-dioksida od dopuštene. osim toga, ta je spa-
lionica do sada imala nekoliko kvarova i požara koji su uzrokovali velika ekološka zagađenja.
Velike razine teških metala zabilježene su na voću i povrću uzgajanom u njezinoj blizini.
mit – beč ima spalionicu otpada u samom gradu, što dokazuje da su spalionice sigurne.
činjenica: Beč trenutno ima više spalionica otpada u gradu: jedna od njih je Spittelau, poz-
natu po tome što služi kao primjer zagovaračima spaljivanja, druga je Flötzersteig koja je ne-
gativan primjer koji se često taji.
Spalionica otpada Spittelau renovirana je nakon što je požar 1987. godine oštetio spalionicu
koja se nalazila na istom mjestu. Lokalno stanovništvo se oštro protivilo obnovi spalionice, te
su zahtijevali da se u potpunosti prekine sa spaljivanjem otpada u gradu. Lokalne vlasti su po-
dijelile protivnike atraktivnim dizajnom nove spalionice. usprkos obnovi, 4. srpnja #00#. 8# u
spalionici izbija požar te se okolica opet onečišćuje.
77
78
79
80
81
8#
appeal from the health and healthcare sector against the reclassification of incineration in the
WFd, 11. lipnja 2008.
Studija utjecaja na okoliš za »postrojenje za termičku obradu otpada grada zagreba«, #006.
environmental data Service (eNdS): dioxin emissions higher than expected, eNdS Report 375,
travanj #006., str. 5-6
antonietta m. Gatti, a. Gambarelli, d. Gazzolo, a. Gaetti, F.Capitani, evidence of environmental
pollution traslocation from mother to foetus, inches, Beč, #007.
müllplatform Österreich: »dioxin über Wien: 40 jahre mVa Flötzersteig, 1963-#003«, #003., str. 17.
ibid, pstr. #8
75u sklopu obnove postrojenja instalirana je skupa oprema za monitoring kontrole kvalitete
zraka, no sve što filtri i zaustave završava u letećem pepelu i ostacima iz filtara, tako da je pepeo
iz Spittelaua iznimno toksičan (koncentracija dioksina je #160 ng teQ /kg). pepeo dobiven u
spalionici Spittaleu miješa se s cementom te se potom odlaže na odlagališta. toksični ostaci
iz filtara odvoze se u stari rudnik u Njemačkoj, zbog čega negoduje tamošnje lokalno stanov-
ništvo. odlaganje letećeg pepela na odlagališta rizično je jer nakon nekog vremena zaštitni
slojevi ispod odlagališta počinju propuštati. u tom slučaju odlagališta postaju vremenske bom-
be dioksina za lokalne izvore vode. 83
ako ni tradicionalno pažljivi austrijanci nisu uspjeli zaštititi svoje stanovnike od posljedica
spaljivanja otpada, teško je zamisliti što se sve može dogoditi u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni ili bilo
kojoj drugoj zemlji u kojoj se ne zna gdje nestaje gotovo polovica opasnog otpada.
Znati što se spaljuje je važno
Spalionica za ispravan rad treba konstantne količine otpada slične ogrjevne vrijednosti. ono
što se ne uzima u obzir je činjenica da se morfološka bilanca otpada rijetko izrađuje. zbog
čega je takvo što obavezno? Svaka komponenta otpada ima svoju energetsku vrijednost, a
otpad je izrazito nehomogene strukture i mijenja se gotovo iz sata u sat – od dana do dana.
Veći udio biorazgradivog kuhinjskog otpada znači da je ukupna energetska vrijednost otpada
manja, odnosno za ispravno i potpuno spaljivanje treba dodavati veće količine fosilnih goriva
poput loživog ulja. Veće količine plastike, pogotovo pVC-a, pak mogu donijeti probleme poput
visoko temperaturne korozije te može doći čak i do uništenja vitalnih dijelova spalionice.
Kada su izvođači radova spalionice novije povijesti u pokrajini Kent u Velikoj Britaniji početkom
#003. godine dobili sva dopuštenja za izgradnju postrojenja, nisu ni sumnjali kakva će sudbina
dočekati ovo postrojenje koje je trebalo spaljivati ukupno 500.000 tona otpada godišnje.
posljednja vijest na internetskim stranicama ovog postrojenja tada je glasila:
The facility is currently under going testing and commissioning and will be fully operational later
in the year. (u prijevodu – postrojenje je trenutno u fazi testiranja i očekuje se da će u punom
pogonu biti kasnije tijekom godine). posljednji izvještaj o stanju emisija ove spalionice javno
je objavljen ranije te godine i bio je prihvatljiv po okoliš. ono što je na internetskim strani-
cama tvrtke Kent enviropower (http://www.kentenviropower.co.uk) tada nedostajalo jest činjenica
da je pogon zatvoren na neodređeno vrijeme, nakon što je radio tek čitavih godinu dana.
postrojenje za termičku obradu otpada koje se nalazi blizu grada allingtona zatvoreno je zato
što izolacijska obloga u pećima nije bila sposobna nositi se s temperaturama koje se pojavljuju
uslijed spaljivanja otpada. tvrtka Kent enviropower koja upravlja spalionicom priznala je kako
ima ozbiljnih problema s izolacijom peći te je ista morala biti u potpunosti zamijenjena. do
ovakvih problema dolazi upravo zbog toga što je otpad izrazito nehomogene strukture i izra-
zito je teško kontrolirati stalnu temperaturu i sastav otpada. paul andrews, operativni direktor
83
Greenpeace: opening pandora’s Box – a catalogue of 50 pops hotspots worldwide, rujan 1999.,
http://archive.greenpeace.org/toxics/re ... tspots.pdf
76Kent enviropowera tvrdio je kako je pogon prolazio kroz proces testiranja i poboljšanja same
obrade, te dodaje kako vjeruje da će peći opet biti upotrebljive ako dođe do ponovnog otva-
ranja pogona, ali postrojenje sigurno neće proizvoditi električnu energiju dulje razdoblje. in-
vesticija u spalionicu iznosila je oko #50 milijuna eura, no ako spalionica ne funkcionira, ne
dobiva ni naknadu za količinu spaljenog otpada te ne može računati ni na prihode od gene-
rirane energije.
8.4.3. Neisplativost spalionica
postoji velika ekonomska potreba za 100% napunjenošću spalionica. Glavni dio investicije
(70-80%) spalionica je fiksni i odvojen je od kalkulacija samog rada postrojenja. otplata kre-
dita za najskuplji dio spalionice – samo postrojenje – otplaćuje se amortizacijom tijekom 10
godina. Fiksna cijena obrade otpada u spalionicama je u europi 75 – ##0 eura po toni te se taj
novac spalionici isplaćuje od komunalne naknade koju građani isplaćuju tvrtci koja prikuplja
i/ili zbrinjava otpad. Ako na određenom području nema dovoljnog dotoka otpada za finan-
ciranje rada spalionice, odnosno njezino ispravno funkcioniranje dolazimo do različitih,
po građane, nepovoljnih situacija:
1) podižu se naknade za odvoz otpada za građanstvo.
#) Gubici se pokrivaju od novca poreznih obveznika kroz gradske proračune.
upotrebom ovakve tehnologije, svako smanjenje količine otpada bit će financijski kažnjeno
te naplaćeno od samih građana, što je neodgovorno i nedopustivo.
Primjer:
Nenaplaćeni
troškovi
77pogreška od 10% ukupne količine u odnosu na planirane količine iznesene u projektnim do-
kumentacijama može građane oštetiti za gotovo tri milijuna eura godišnje. Koliko je to škola,
vrtića, radnih mjesta? mnogo, moglo bi se jednostavno zaključiti.
argument koji govori protiv spalionica je i taj da je iskorištavanje otpada na druge načine puno
jeftinije od spaljivanja i to posebno za biootpad, stari papir, staklo, metale, industrijsku pla-
stiku.
8.4.3.1. socio-ekonomska analiza spaljivanja otpada
međunarodna nevladina organizacija Greenpeace je javnost više puta upozoravala na štetnost
spalionica, međutim valja izdvojiti njihov izvještaj »Spaljivanje otpada u brojkama: socio-eko-
nomska analiza spalionica u Španjolskoj« koja prikazuje visoke ekonomske troškove i eko-
lošku neefikasnost spaljivanja otpada.
Greenpeace je prezentirao informacije svih spalionica u Španjolskoj i dijagnozu o pravim tro-
škovima spaljivanja otpada, odnosno cijenu koju plaćaju općine i građani te premije prodane
električne energije. uz to, evaluirani su i okolišni troškovi te aktivnosti kao što su uništavanje
neobnovljivih prirodnih resursa i zagađenja koje proizvode.
izvještaj iznosi kako u 10 španjolskih spalionica radi ukupno 568 radnika (#5 na 100.000 tona
spaljenog otpada), dok se sustavi bazirani na reciklaži mogu pohvaliti s ukupno 7 do 39 puta
više zaposlenih. Spalionice također imaju negativne učinke na lokalnu ekonomiju jer utječu
na stočarstvo, poljoprivredu i turizam. prosječna cijena spaljivanja otpada u Španjolskoj je
63,#0 eura po toni, međutim ta cijena može biti i gotovo 140 eura, a to je gotovo 30% više od
bilo koje druge tehnologije zbrinjavanja otpada. Sa svim prezentiranim podacima, Greenpeace
se s razlogom zapitao koji su pravi razlozi za izgradnju spalionica u ovom trenutku i tko od
toga profitira.
Primjer iz prakse: Spalionica Zubieta – Španjolska
Regija Gipuzkoa je nedavno bila u fazi javne debate oko budućnosti spaljivanja otpada u svojoj
regiji. investicija planirane spalionice i povezanih postrojenja iznosila je #63,6 milijuna eura,
te dodatno 50 milijuna eura za operativne troškove početnih 5 godina rada (kasniji iznos ope-
rativnih troškova tek se trebao odrediti). Spalionica zubieta bi spaljivala #15.000 tona otpada
godišnje. međutim, cijela regija proizvodi #61.000 tona otpada, što znači da bi ukupno 83%
otpada u toj regiji već unaprijed bilo ugovoreno za spaljivanje. taj podatak jasno prikazuje da
Gipuzkoa i neke političke struje žele da spalionica bude jedina sastavnica sustava gospoda-
renja otpadom. Slični su se scenariji odigravali u Krakowu (poljska), Vilniusu (Litva), zagrebu
i svim drugim gradovima koji su planirali spalionicu – ta postrojenja jednostavno vape za fi-
ksnim visokim količinama otpada – jer drugačije ne bi mogla egzistirati. preostaje nam je-
dino nadati se kako će nova europska direktiva i ciljevi recikliranja od 50% u budućnosti moći
zaustavljati ovakve sulude projekte.
788.4.4. Prljavo rublje
Online monitoring 84
automobilske gume, filtri, opasne kemikalije, azbest i druge otrovne tvari spaljivane su kao
komunalni otpad u spalionici blizu Rima. Nepoznati materijal, često opasnog karaktera, u spa-
lionici je zapriman kao komunalni otpad, što je osiguravalo značajne uštede u gospodarenju
opasnim otpadom, ali nauštrb zdravlja stanovnika naselja Colleferro. ovim zaključcima zavr-
šena je istraga nad #5 optuženih, te je protiv 13-ero pokrenut kazneni postupak, od čega ih je
10 zaposleno u tijelima javne vlasti. Što se točno dogodilo u Collferru? Kontrola emisija ispu-
šnih plinova zaobilažena je lažnim certifikatima i analizama koji su bili produkt manipulacije
softverom koji bi u normalnim slučajevima morao aktivirati alarmiranje svaki put kada bi za-
gađenje prelazilo zakonom propisane maksimalne dozvoljene granice. Stvar je još bizarnija
zbog činjenice da su zaposlenici spalionice bili pod stalnim prijetnjama otkazom ako bi odali
mračne tajne, odnosno prave rezultate zagađenja uzrokovanog spalionicom.
Na koji se način to zapravo radi? informatičke tvrtke koje programiraju softver za kontrolu
kvalitete zraka izrađuju takozvane premosnice u programu, koje za vremenske periode kada
je zagađenje iznad dopuštenih granica nasumice simuliraju rezultate koji odgovaraju onima
koji vode postrojenja. Vrijednost ovakvog podmuklog projekta u italiji iznosila je 43 milijuna,
698 tisuća i 903 eura, a za taj izračun talijanska se policija koristila razlikom cijene spaljivanja
komunalnog otpada u odnosu na cijene spaljivanja opasnog otpada.
međutim, onečišćenje okoliša i narušavanje zdravlja ljudi nisu jedini dokaz nepoštenja spa-
lioničarske industrije. Čitava javnost koja prati problematiku spaljivanja otpada ostala je šo-
kirana slučajem iz Velike Britanije odakle je procurila prijateljska novogodišnja poruka »šefa
smjene spalionice« ljudima koji su Novu godinu proveli u spalionici. izvještaj je bio objavljen
u časopisu environmental data Services, 85 na temelju svjedočanstva zviždača patricka Sud-
lowa. uz prilog su objavljene i upute radnicima spalionice u Boltonu kako se isključuje sustav
za kontinuirano praćenje emisija (CemS – continous emissions monitoring), na način da se
javnosti čini kako sustav i dalje radi.
Kultura lošeg menadžmenta u toj spalionici je zapravo bila rutinirana falsifikacija podataka o
mjerenjima emisija, ispuštanja tekućina u kanalizaciju te inženjerskih malverzacija koje su
ugrozile zdravlje radnika spalionice. patrick Sudlow je bio kontrolor procesa u spalionici više
od sedam godina. Do sada su me obiteljski problemi sprečavali da iznesem prljavo rublje spa-
lionice, ali sada više jednostavno nisam mogao trpjeti mnoga kršenja zakona i trovanja ljudi –
rekao je patrick i zapravo potvrdio da radnici u spalionicama moraju čuvati ovakve prljave taj-
ne zbog straha da ne izgube posao. patrick koji je stručnjak za ova postrojenja je pojasnio:U
početku karijere sam podržavao spaljivanje otpada jer sam mislio da se emisije u zrak konstantno
kontroliraju, ali ponašanje Agencije za zaštitu okoliša i tvrtke Greater Manchester Waste su mi
dokazali da su ljudi nesposobni u potpunosti nadzirati rad spalionice otpada. jedna od najtežih
84
85
m. mosca, C. picozza, L’inceneritore dei veleni: 13 in manette, La Republica, 10. 3. #009.
eNdS Report 411, travanj #009., str. #1-## © #009 Haymarket Business media
79optužbi gospodina Sudlowa je bila ta da se monitoring štetnih emisija redovito isključuje pri-
likom pokretanja i gašenja spalionice, kada je nastanak dioksina najizgledniji, ali i svaki put
kada je spaljivanje bilo loše provođeno. Laički gledano, spalionica u Boltonu je u tim trenuci-
ma neometano ispuštala razne štetne plinove i organske zagađivače poput dioksina. Način na
koji se to radilo je upravo softversko rješenje, slično talijanskom, koje omogućuje maskiranje
istinitih rezultata.
»Dioksin i vatromet« hoax 86
Svi oni koji se bave kampanjama protiv spaljivanja otpada u svojim zajednicama ili globalno
barem su jednom čuli citat:
Tijekom milenijskoga londonskog vatrometa u trajanju od 15 minuta potrošilo se 35 tona piroteh-
ničkih sredstava, pri čemu je emitirana količina dioksina jednaka onoj koju ispusti jedna energana
na otpad tijekom 120 godina što je 4 milijuna puta jači intenzitet onečišćenja...
tu je informaciju originalno izdala Britanska agencija za zaštitu okoliša, a koristio ju je i go-
spodin Bettina kroz citat u svojoj prezentaciji:
UK EPA: Millennial celebrations in London the emissions from 15 minutes (35 ton firework)
equalled 120 years of dioxin emissions from one single WtE plant 87
Gospodin Bettina je zaposlenik tvrtke Ramboll, jedne od eminentnijih konzultantskih tvrtki
u sektoru gospodarenja otpadom. iako svjestan kako je citat originalno objavila agencija za
zaštitu okoliša Velike Britanije – vrlo sam brzo pronašao informacije o tome kako je isti po-
datak agencija vrlo brzo povukla jer se radilo o sasvim krivim kalkulacijama autora tog rada.
Nažalost, taj se citat i dalje koristi od strane industrije kao hoax za demistificiranje spalionica
diljem svijeta – pa je na taj način došao i u više od stotinjak znanstvenih radova diljem svi-
jeta. john Ferguson, jedan od vodećih ljudi agencije u to vrijeme, objasnio je da su statistički
podaci vezani uz taj zaključak pogrešno interpretirani iz radova koji nisu vezani za vatromet,
već za spaljivanje na otvorenom, ali su i tu višestruko pogrešno interpretirani.
Greenpeace za spaljivanje – Hoax
jedan od najnovijih trikova spalioničarske lobističke industrije je i indirektno napadanje
Greenpeacea kroz nepostojeće izjave njihovih znanstvenika. prilikom promoviranja spalio-
nice u Kanadi, novine su počele izvrtati izjave čelnika Greenpeacea po pitanju spaljivanja ot-
pada tako da je u konačnici izjava izgledala ovako:
Velik je dio zabrinutosti oko utjecaja spalionica na zdravlje izumro – rekao je paul johnson,
glavni znanstvenik u istraživačkom laboratoriju Greenpeacea. Konvencijalna mudrost je u kon-
troli emisija, spalionice su sigurne kao i kuće.
86
87
Eng. Hoax – lukavstvo, prijevara, obmana
http://www.metrovancouver.org/services/ ... ective.pdf
80ta je izjava isto često korištena kao vjetar u leđa spalioničarskom lobiju, međutim i ona se po-
kazala netočnom. paul johnson je u trenutku objave tog teksta bio na godišnjem odmoru i
nije davao izjave tog tipa, te je njegov demanti objavljen u istim novinama nekoliko dana nakon
izvornog članka. Naravno, ovaj će se citat još neko vrijeme vrtjeti po prezentacijama »spalio-
ničara« bez obzira na činjenicu da ipak nije točan, čak dapače lažan je.
kapaciteti spalionica – previše i nedovoljno
Kako objasniti činjenicu da spalionice imaju i previše i nedovoljno kapaciteta na teritoriju eu-
ropske unije? to je definitivno pitanje na koje lobisti za spalionice otpada nikada ne vole da-
vati odgovor. u proteklih nekoliko godina evidentirane su sljedeće transakcije: Nizozemska
je dio svog otpada poslala na spaljivanje u Belgiju, Belgija u Francusku, London je 500.000
tona spalio u Njemačkoj, Norvežani tradicionalno svoj otpad spaljuju u Švedskoj, iz Napulja
su kamioni otpada odvezeni na spaljivanje u Njemačku... otpad postaje trgovina, međutim
vrlo opasna trgovina, jer prvi put u povijesti izvoznik/proizvođač plaća robu uvozniku od-
nosno kupcu. opasna se igra oko funkcionalnosti spalionica odigrava posebice u Njemačkoj
gdje su lokalne vlasti odbile povisiti standard za reciklažu zbog činjenice da će lokalne spa-
lionice ostati bez prihoda. takva je kalkulantska politika u vezi otpada definitivno nešto čemu
će u budućnosti sve više vlada težiti s ciljem zaštite ekonomičnosti spalionica. je li takva po-
litika poštena? .....

izvor: zelena akciija - razumeti otpad https://zelena-akcija.hr/hr/programi/ot ... jeti_otpad



:sesir:
 
Izgradnja spalionice bez prethodne reciklaze ce samo poveacti koncentraciju otrovnih materija u vazduhu.
Beogradski projekat je upravo takav.
Brze, jace i bolje ce nas trovati.
 
NOVO POSTROJENjE, REŠIĆE EKOLOŠKI PROBLEM KOJI SE GODINAMA TALOŽI U VINČI: Toplotna energija i struja sa deponije

RADOVE na budućem postrojenju za preradu komunalnog otpada u Vinči, koje je jedno od najvrednijih i najvećih gradilišta u Beogradu, juče su obišli zamenik gradonačelnika Goran Vesić i predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić.
U ovaj projekat uložiće se 370 miliona evra i izvodi se u skladu sa svim evropskim standardima, a nakon završetka radova, koji se očekuju do kraja godine, kvalitet života u prestonici biće unapređen. "Divlje" deponije postaće prošlost, a novo postrojenje služiće i za proizvodnju struje i toplotne energije u prestonici.

https://www.novosti.rs/beograd/vesti/91 ... a-deponije
 
Danas smo isli da hranimo vrapce i galebove pa usput evo i slicica sa gradilista al ih nismo nasli
gledali smo i svuda i gore i dole da nisu se negde sakrili al ih nismo nasli ni oni nas..... valjda se nismo videli.... :lol:
 

Prilozi

  • 32.jpg
    32.jpg
    369,4 KB · Pregleda: 2.570
  • 51.jpg
    51.jpg
    258,9 KB · Pregleda: 2.573
  • 25.jpg
    25.jpg
    476,5 KB · Pregleda: 2.570
  • 20.jpg
    20.jpg
    488,2 KB · Pregleda: 2.599
  • 20.jpg
    20.jpg
    488,2 KB · Pregleda: 2.566
  • 6.jpg
    6.jpg
    304,5 KB · Pregleda: 2.572
  • 88.jpg
    88.jpg
    531,9 KB · Pregleda: 2.574
  • 9.jpg
    9.jpg
    487,3 KB · Pregleda: 2.576
  • 10.jpg
    10.jpg
    635,4 KB · Pregleda: 2.563
  • 11.jpg
    11.jpg
    467,3 KB · Pregleda: 2.583
Sve ce da se pusi kad krenemo da spaljujemo evropski otpad kod nas.
Ima lova da kane patriotama!
 
To je mega gradilište
vece od Bgd na vodi
i desava se u Beogradu :!:
Podeljeno je na razne ogromne povrsine sa pratecim objektima u odnosu na vrstu i mega masina za obradu
Takodje imace sijaset bazena za skladistenje sirovina i polufabrikata, vece od olimpiskih bazena , kakve još nismo videli.... :o

Ukratko , toliko veliki projekat - gradiliste
Beograd je video poslednji put kada se gradio Novi Beograd
i ko zna kada cemo jopet imati tako nešto stvarno veliko da vidimo , nove tehnike pa i materijale narocito za onaj deo oko termo obrade :roll:


Stoga za pracenje razvitka dobro došla je svaka slicica i info....
Vrapci vam je nece sami doneti....

E...da... i o tajnosti da reknem koju
- ,, U cara Trojana, kozije uši ,, - :lol:

I ako mi se ne dopada to što prave iz raznih razloga... po obimu, vrednosti . mašinerijama i dr. teh. i tehnološkim resenjima
zaslužno je ispratiti projekat pa i zbog samih ekoloških rešenja koja lako mogu biti i dobra i pogubna.

Dajte malo truda ( ko god dodje do kakve info i sličice ) da se kači ovdi....da ovako mega projekat ne prodje ne zapaženo...
a posle o tome da citamo u stranim medijima a naš BB postane neka III razredna škrabo tabla. a ima ih koj bi to voleli

:sesir:
 
Nova budalaština, to mu dodje isto kao kad
kupiš i platiš burek a na računu piše i burek i jogurt
Pa tako svi trgovci mogu da citav arsenal artikala koje nisi kupio ispišu na računima
koje daju mušterijama....

Ko izmišlja budalaštine ?
Pa jednostavno , budale
:sesir:
 
To im sad samo otvara put da jednog dana u budućnosti povećaju tu taksu.
Inače, sad malo razmišljam. Možda ima neki smisleni odgovor, samo moj mozak ne razume trenutno. Ako se plaća odnošenje smeća iz domaćinstava, koje će se onda koristiti za spaljivanje, proizvodnju energije i onda tu energiju koriste opet ista domaćinstva, koju će opet platiti. Ima li to ikakvog realnog smisla? Ti platiš drugome da odnese tvoje smeće, da bi on to smeće iskoristio da ti proda energiju. Ili će to biti uređeno drugačije? Ja koliko znam, spalionice koje koriste energiju, valjda kupuju smeće od drugih? Ili ne?
 
Вероватно ће се у спалионицу у Винчи довозити и смеће из Панчева, Смедерева, Пожаревца, Инђије, Пазова. Могу чак да се развију по другим градовима и општинама трансфер центри где би се смеће разврставало, сабијало и паковало у велике контејнере, па исти после на шлепере или возове па правац Винча. Из технолошког угла, каква ће бити спалионица у Винчи у поређењу са спалионицом у Бечу, поготову по питању загађења?
 
Ja lično ne vidim koji je ekološki problem spalionice. Onako laički, sve se svodi na dobre filtere. Ko ne zna, energija dobijena spaljivanjem ide do toplane na Konjarniku.

Koja je razlika između naše buduće i te u Beču spalionice?
 
To bih iskreno morao da istražim, koje tehnologije koristi Špitelau i buduća spalionica u Vinči. Svakako moraju da postoje filteri i sva druga tehnologija koja će da spreči izbacivanje veoma štetnih materija. Istovremeno mora i otpad da se sortira i da se koristi "ono što valja" takoreći. Ne može se uzeti tek bilo šta, bilo kakav otpad. Ne znam kako ovde u Beču to rade, jer nema obaveze domaćinstava da sortiraju otpad, ali na javnim mestima uglavnom ima posebnih kanti za različite vrste otpada. Pre jedno 6-7 godina sam na Green Festu gledao neki kratki film koji se bavio ovom temom spalionice i bezbednosti okoline, ali ne mogu da se setim ni godine ni naziva filma a ni tačne lokacije te spalionice. Ako dobijem odgovor od prijatelja, javljam, poučan je film.
 
astrodule":3htf8h1j je napisao(la):
Ja lično ne vidim koji je ekološki problem spalionice. Onako laički, sve se svodi na dobre filtere. Ko ne zna, energija dobijena spaljivanjem ide do toplane na Konjarniku.

Koja je razlika između naše buduće i te u Beču spalionice?
Veliki problem spalionica je ostatak sagorevanja (pepeo) i filterski materijal koji se menja. Pepeo je po pravilu opasan otpad i mora se odlagati po strogim propisima u posebno projektovane kasete na deponijama opasnog otpada ili npr. u napuštenim podzemnim rudnicima. Takvih deponija u Srbiji nema. Odlaganje ovog pepela skupo i ne znam šta su za to predvideli.

Послато са SM-A202F помоћу Тапатока
 
Mislim da je ugovor javan i da se to može saznati.

Što se tiče sortiranja - novi rukovodilac deponije će samo odvajati građevinski šut, a sve ostalo spaljivati. Koliko se sećam, oni nemaju ništa sa reciklažom u samom pogonu. Što se tiče reciklažnih kontejnera po gradu, mislim da to neće ići u ovo novo postrojenje.

Najveći posao im je saniranje postojeće deponije i sprečavanje oticanja u Dunav. Sve će se prekriti nekim super materijalom i zatrpati i ostaviti nekoj naprednoj civilizaciji da proučava navike Beograđana sa kraja 20-og veka i početka 21. veka.
 
Od drugara nažalost nikakve koristi :laugh:
Za film ću morati da pročešljam sajt Green FEST-a.
Evo jedan link gde piše koje su opasnosti od sagorevanja otpada koje nije regulisano, bilo legalno ili ilegalno. Ako ne postoje filteri, skruberi i druge tehnologije, izbacuju se opasne materije u atmosferu, kao npr. dioksini, furani, itd. Ako je regulisano, korišćenjem pravilne tehnologije, izbacivanje ovih opasnih materija u atmosferu se potpuno uklanja, ili barem u veoma maloj koncentraciji koja nije opasna. Sad sam se i setio da je bilo priče o ovim materijama u tom filmu, pa ću ga potražiti.

https://ensia.com/features/burning-tras ... l-justice/
 
Vrh