Evo ja kažem za slučaj gde su dobili stan, u drugom slučaju živeli besplatno i nisam siguran za stan, dok je treći u procesu.Ima takvih slucajeva ali je to toliko retko da je na nivou glasinaSalu na stranu, pise se ugovor o dozivotnom izdrzavanju lepo to advokati spakuju i to je to. Tu sad moze da nastane mali problemcic jer ako stara osoba precuti da ima nekoga (iz raznoraznih razloga) ili su potpisnici ugovora svesni da ta osoba postoji, taj neko moze putem suda da potrazuje deo imovine (ili celu) a sve na osnovu obaranja ugovora. Naslednici mogu pokusati da ospore ugovor, ako dokazu da je zakljucen pod pretnjom, prinudom, obmanom ili ako ako dokazu da je davalac izdrzavanja nije ispunjavao obaveze (nije pruzao izdrzavanje) ili ako je ugovor fiktivan (nema stvarnog izdrzavanja, služi samo za prenos imovine). Ti procesi mogu da traju godinama a strana u ugovoru nema pravo da raspolaze predmetnom imovinom do okoncanja postupka.
Najlakse se dolazi do stana preko politike, bilo i ostalo![]()
Polovinu od onog što bi inače bez testamenta nasledili.Naslednici imaju pravo da naslede neki deo bez obzira na taj ugovor, još jedna stvar koju je bitno imati u vidu.
Znam i ja za par situacija, ono sto sam nacuo ili su mi prepricali. Nije nemoguce, moze i tako ... samo je retko i ne moze da pokrije sve kojima treba stan ... Pre sam za neko sistemsko resenje koje ce resiti problem vecini ljudiEvo ja kažem za slučaj gde su dobili stan, u drugom slučaju živeli besplatno i nisam siguran za stan, dok je treći u procesu.
I to je sasvim slučajno došlo do mene, čak se i ne trudim da to saznam, verujem da ima još toga u mojoj okolini.
Dobro dajem rešenja neka, ili nek se skupe ljudi pa sami izgrade, pa barem i dvojne kuće(jeftinije je kada se udruže ljudi)Znam i ja za par situacija, ono sto sam nacuo ili su mi prepricali. Nije nemoguce, moze i tako ... samo je retko i ne moze da pokrije sve kojima treba stan ... Pre sam za neko sistemsko resenje koje ce resiti problem vecini ljudi
Stvarno kako to ide da se napravi zajednicki poduhvat pa da se gradi nesto? Da li je do sada radio neko tako, i kako se resavaju problemi kad neko hoce da odustane ili zafali novca ili ... MIslim lako bi se skupili ljudi ali niko nece da se bakce sa izgradnjom i birokratijom (a i ne ume u vecini slucajeva).Dobro dajem rešenja neka, ili nek se skupe ljudi pa sami izgrade, pa barem i dvojne kuće(jeftinije je kada se udruže ljudi)![]()
Nedavno smo završili projekat koji je realizovano od strane više Investitora, dve-tri zgradice od par spratova sa nekoliko stanova po zgradi( niti se sećam niti bih delio detalje, bitna je suština).Stvarno kako to ide da se napravi zajednicki poduhvat pa da se gradi nesto? Da li je do sada radio neko tako, i kako se resavaju problemi kad neko hoce da odustane ili zafali novca ili ... MIslim lako bi se skupili ljudi ali niko nece da se bakce sa izgradnjom i birokratijom (a i ne ume u vecini slucajeva).
Ok, znaci nije nemoguca misija za obicne smrtnike. Sto bi rekao Boldrik: "I have a cunning plan..."Nedavno smo završili projekat koji je realizovano od strane više Investitora, dve-tri zgradice od par spratova sa nekoliko stanova po zgradi( niti se sećam niti bih delio detalje, bitna je suština).
...
Што се званичне процене тиче, морам рећи да сам био врло незадовољан начином на који је урађена: шаблонски, гледајући само квадратуру куће и земљишта, не и материјале и неке остале објекте (бунар, ограда, подрум и слично). За ту вредност коју су они дали можда би се могла направити та кућа по тада важећим ценама. А куде још и плац?Sarkastično si ga preterao za uigrane Investitore.
Sa druge strane nekog novog Investitora bi moglo toliko da izadje ako hoće svakog da plati i unajmi za šta mu je rečeno da treba, pa može čak i u minus da ode.
Koliko se u procentima razlikovalo od oglašene cene te vikendice?
I ako hoćeš da podeliš na koji iznos ste se dogovorili ili bi bilo dogovoreno od procenjene/oglašene cene?
Može se tako reći.Da li onda centralne banke u stvari generisu buducu inflaciju na ovaj nacin, tj. uzimaju iz buducnosti "vrednost" nadajuci se boljim vremenima - boljoj ekonomiji koja moze da apsorbuje tu buducu inflaciju?
Hteo sam da ti lajkujem dok nisi završio sa "a kod nas 10 puta gori".Lako je pricati o ulaganju kad imas para. Ulazi ti sa platom od 700 evra koliko zaradjuje prosecan (medijalan) stanovnik Srbije. Sa tom platom ne mozes da skupis ni za ucesce za stan jer ti inflacija jede cak i vrednost te ustedjevine. Prosecan stanovnik Srbije uzima kes kredit da bi preziveo do sledeceg meseca, nema mogucnosti da razmislja o ulaganju. Znam, sad ce neko reci "pa neka promeni posao, neka radi dodatni posao, neka se obrazuje, neka nauci novu vestinu",... ali nije to poenta price i time se malo ignorisu realne stvari u zivotu poput cinjenice da u nekim mestima nema posla, da neko nema vremena i mogucnosti da se dodatno obrazuje ako cuva stare roditelje i decu i sl. Poenta price je da je sistem svuda u svetu los, a kod nas 10 puta gori.
I ja mislim da je među Zapadnim elitama popularna ideja o neofeudalizmu i višim i nižim staležima.Vidim da su bila i neka istraživanja, eksperimenti i da se sada polako sve više priča o ideji da se u budućnosti odredi i dodeljuje univerzalni dohodak.
Ukoliko toga bude u budućnosti očekujem još veću asseta.![]()
Da li svi treba da primaju univerzalni osnovni dohodak - BBC News na srpskom
Pozitivni efekti univerzalnog osnovnog dohotka naročito su vidljivi u društvima gde postoje velike razlike u prihodima.www.bbc.com
I kao što sam i postovao ovde mnogo puta, da se ide na to da se ne poseduje ništa i da neće biti potrebno da se poseduje kako bi se moglo lepo živeti.
Samo u ovom slučaju kao i uvek imaćemo sloj bogatih poput faraona i plebs, kojem će ipak biti omogućen bolji život od ovog po tim nekim egzistencijalnim pitanjima.
Jel si cuo nekad za hiperbolu?Hteo sam da ti lajkujem dok nisi završio sa "a kod nas 10 puta gori".
Da si rekao "gori od evropskog proseka zbog sticaja istorijskih okolnosti", pa ajde.
S obzirom da sam čitao Marksova i Engelsova dela, i polagao ispit u vezi toga i dobro poznajem istoriju, mogu slobodno da kažem da prema marksističkoj teoriji i praksi u stvarnosti država ima kontrolu nad sredstvima za proizvodnju i zabranjena je privatna imovina, što u velikoj meri liči na današnje "nećeš imati ništa a bićeš srećan".Marks bukvalno nikad nije pričao o takvim glupostima kao što je univerzalni dohodak. Marksističke ideje su ideje o revoluciji i o radničkoj, a ne državnoj kontroli.
Valjalo bi uzdržati se od pominjanja marksizma onima koji sa tom literaturom nisu upoznati.
S obzirom na tvoje dosadašnje izjave, teško je uočiti šta je doslovno a šta ne.Jel si cuo nekad za hiperbolu?
Takav sistem je u startu osudjen na propast. Mozes da se nametne, moze da se forsira ali njegov najveci problem je sto je odvojen od sustine coveka kao takvog. Marksizam tj. ekonomija bazirana na Marksizmu zanemaruje coveka kao individuu i svodi ga na prosek (to bi mozda moglo da radi u mravinjaku ili kosnici ali u normalnom drustvu ne). S druge strane imamo antipod, liberalni kapitalizam i korporativni neo kapitalizam koji opet crpe sve ono najgore iz coveka, namecu norme kroz neokolonijalizam, gde korporacije postaju jace od drzave i politicara a samim time i naroda koji ih je izavrao na tu funkciju. Oba sistema imaju sistemske greske koje ako ne mogu da se uklone mogfu da se drze u razumnim granicama i da budu predmet kontrole. Sama marksisticka ekonomija je neprimenjiva na moderno drustvo i nije neka ideja koju treba zagovarati kao i neobuzdani neokapitalizam. Treba nam sistem koji bi bilo negde u sredini i drustvo socijalne pravde sa vracanjem moci onima koji je fakticki i poseduju - narodu.Marks je tvrdio da će sledeće revolucija osloboditi radnike, kao što su buržoaske oslobodile srednju klasu. I da je to nužno.
Tom konačnom revolucijom će svi biti jednaki a sredstva za proizvodnju će biti zajednička, to jest u manje utopijskoj stvarnoj izvedbi svuda na svetu- državna, sa izuzetkom SFRJ gde su bila i društvena.
Naravno, ko je čitao Marksova dela, a ima iole klasične liberalne nazore kao ja tipa- sloboda mišljenja, govora, kretanja, pretpostavka nevinosti, sloboda udruživanja i privređivanja- video je marksizam kao pakao na zemlji, što je u stvarnosti i bio.
Hvala na iscrpnom odgovoru. Ovo potvrdjuje moje intuitivno rezonovanje (nisam ekonomista vec inzenjer), ali apsolutno su mi jasni mehanizmi izvozenja unutrasnje inflacije jakih ekonomija i sta donosi dedolarizacija. Ono sto je interesantno, tema koju bih voleo da obradim, je koliko nekretnine mogu efikasno da zastite kapital i da li ima smisla gurati sva jaja u istu kosaricu. Stvar je u tome da ce drzava (ili drzave) veoma rado u nedostatku para posegnuti za ovime jer je sama ideja dodatnog (ekstra) oporezivanja prijemciva sa aspekta navlacenja novca a i kao populisticka mera za neke buduce izbore.Može se tako reći.
Može se posmatrati i da prebacuju probleme koje je trebalo rešiti na buduće generacije.
Političari nemaju hrabrosti da preseku neke stvari i te stvari rešavaju emisijom novca. U vezi toga je sukob između Maska i Trampa, na primer. Tramp hoće da pegla stvari inflacijom, jedan od mnogih političara u nizu, nevezano za partiju. Mask hoće rez koji su obećali glasačima.
To štampanje i nije bio toliki problem za Zapad dok su Zapadne ekonomije suvereno vladale, i izvozile su napolje inflaciju. Međutim jačanjem Kine i drugih zemalja koje su nekada bile nebitne dolaru i evru se lagano dešava ono što se dešavalo jugoslovenskom dinaru.
Nekada u Kini, Vijetnamu, Indoneziji, Turskoj, pa čak i Južnoj Koreji, nisi mogao da kupiš bog zna šta. Sada u tim zemljama može štošta da se kupi.
Čak i Rusija ima svoje proizvode koji nisu samo nafta i gas i smanjila je uvoznu zavisnost. Na primer, od uvoznika žitarica pretvorila se u izvoznika.
Samim tim dolar i evro nisu neophodni u međunarodnoj trgovini, a SAD sve manje mogu da nameću dolar silom.
Mnoge zemlje prodaju proizvode za juan, neke prihvataju rublju. Čak sam negde pročitao, ne znam da li je istina, da Rusija prihvata naše dinare za gas. Dok sigurno znam da naši izvoznici u Rusiju primaju rublje.
To je jedna stvar- da ti ne treba više dolar da bi kupio negde nešto.
Druga stvar je da dolari sve manje čuvaju vrednost, ne daju prinos na kamatu i besmisleno ih je držati kao depozit. Dakle, nisu više ni dolar ni Zapadne obveznice safe heaven kao nekad.
Da ne govorimo o poređenju nemačke marke i evra.
U tom smislu čuvanja vrednosti ljudi, firme, investicioni fondovi, države- sve se više okreću zlatu, kriptovalutama, deonicama firmi koje obećavaju i nekretnnama.
Za nas na forumu je najveći problem što su se mnogi okrenuli nekretninama kao zaštiti od inflacije i tako, u većem delu sveta, nekretnine imaju funkciju čuvara vrednosti i to dovodi do jakih cena za obične ljude.
Mali čovek je žrtva velikih geopolitičkih i društvenih procesa na koje ne može mnogo da utiče.
Slično se dešavalo u poznim vekovima antičkog Rima. I oni su stvorili inflaciju smanjem gramaže kovanog novca i tako potkopavali dodatno svoju situaciju.
Nazalost nece drzava progresivno da oporezuje jer su svi njihovi pajstosi zapravo glavni ulagaci u nekretnine, tj u 5+ njih. Ocigledno da vecina ljudi misli da je ulaganje nekretnine jedini vid zastite kapitala, jer se svi plase iznenadne i ogromne inflacije i ovakvim potezima pokusavaju da bar imaju beton u slucaju da se dodje do velike krize.Hvala na iscrpnom odgovoru. Ovo potvrdjuje moje intuitivno rezonovanje (nisam ekonomista vec inzenjer), ali apsolutno su mi jasni mehanizmi izvozenja unutrasnje inflacije jakih ekonomija i sta donosi dedolarizacija. Ono sto je interesantno, tema koju bih voleo da obradim, je koliko nekretnine mogu efikasno da zastite kapital i da li ima smisla gurati sva jaja u istu kosaricu. Stvar je u tome da ce drzava (ili drzave) veoma rado u nedostatku para posegnuti za ovime jer je sama ideja dodatnog (ekstra) oporezivanja prijemciva sa aspekta navlacenja novca a i kao populisticka mera za neke buduce izbore.
Cene nekretnina, tema na kojoj korisnici dolaze da čitaju o filozofiji MarksaSamo bih upozorio druge korisnike koji nisu upoznati sa Marksom
Ja predlažem da pročitaju "Manifest komunističke partije" koji su napisali Marks i Engels u kome objašnjavaju ko su komunisti i za šta se zalažu.Stvari koje pišeš su toliko pristrasne da ne vidim svrhu nastavljati se. Samo bih upozorio druge korisnike koji nisu upoznati sa Marksom da ne uzimaju komentare @Boža M kao objektivne činjenice marksizma, već da se obrazuju sami i donesu sud o tome.
Ja bih rekao da je najveća Marksova greška neshvatanje da su ljudski intelekt i kreativnost glavna sredstva za proizvodnju.Takav sistem je u startu osudjen na propast. Mozes da se nametne, moze da se forsira ali njegov najveci problem je sto je odvojen od sustine coveka kao takvog. Marksizam tj. ekonomija bazirana na Marksizmu zanemaruje coveka kao individuu i svodi ga na prosek (to bi mozda moglo da radi u mravinjaku ili kosnici ali u normalnom drustvu ne). S druge strane imamo antipod, liberalni kapitalizam i korporativni neo kapitalizam koji opet crpe sve ono najgore iz coveka, namecu norme kroz neokolonijalizam, gde korporacije postaju jace od drzave i politicara a samim time i naroda koji ih je izavrao na tu funkciju. Oba sistema imaju sistemske greske koje ako ne mogu da se uklone mogfu da se drze u razumnim granicama i da budu predmet kontrole. Sama marksisticka ekonomija je neprimenjiva na moderno drustvo i nije neka ideja koju treba zagovarati kao i neobuzdani neokapitalizam. Treba nam sistem koji bi bilo negde u sredini i drustvo socijalne pravde sa vracanjem moci onima koji je fakticki i poseduju - narodu.
Naravno da je uvek bolje diversifikovati ulaganja i imati i fiat novca zbog likvidnosti. Naravno, države uvek mogu oporezovati nekretnine, oduzeti zlato i slično. Dešavalo se čak i u Americi da prinudno otkupljuju zlato.Hvala na iscrpnom odgovoru. Ovo potvrdjuje moje intuitivno rezonovanje (nisam ekonomista vec inzenjer), ali apsolutno su mi jasni mehanizmi izvozenja unutrasnje inflacije jakih ekonomija i sta donosi dedolarizacija. Ono sto je interesantno, tema koju bih voleo da obradim, je koliko nekretnine mogu efikasno da zastite kapital i da li ima smisla gurati sva jaja u istu kosaricu. Stvar je u tome da ce drzava (ili drzave) veoma rado u nedostatku para posegnuti za ovime jer je sama ideja dodatnog (ekstra) oporezivanja prijemciva sa aspekta navlacenja novca a i kao populisticka mera za neke buduce izbore.