Šta je novo?

Cene nekretnina

Ima takvih slucajeva ali je to toliko retko da je na nivou glasina :) Salu na stranu, pise se ugovor o dozivotnom izdrzavanju lepo to advokati spakuju i to je to. Tu sad moze da nastane mali problemcic jer ako stara osoba precuti da ima nekoga (iz raznoraznih razloga) ili su potpisnici ugovora svesni da ta osoba postoji, taj neko moze putem suda da potrazuje deo imovine (ili celu) a sve na osnovu obaranja ugovora. Naslednici mogu pokusati da ospore ugovor, ako dokazu da je zakljucen pod pretnjom, prinudom, obmanom ili ako ako dokazu da je davalac izdrzavanja nije ispunjavao obaveze (nije pruzao izdrzavanje) ili ako je ugovor fiktivan (nema stvarnog izdrzavanja, služi samo za prenos imovine). Ti procesi mogu da traju godinama a strana u ugovoru nema pravo da raspolaze predmetnom imovinom do okoncanja postupka.

Najlakse se dolazi do stana preko politike, bilo i ostalo :)
Evo ja kažem za slučaj gde su dobili stan, u drugom slučaju živeli besplatno i nisam siguran za stan, dok je treći u procesu.
I to je sasvim slučajno došlo do mene, čak se i ne trudim da to saznam, verujem da ima još toga u mojoj okolini.
Naslednici imaju pravo da naslede neki deo bez obzira na taj ugovor, još jedna stvar koju je bitno imati u vidu.
Polovinu od onog što bi inače bez testamenta nasledili.
 
Evo ja kažem za slučaj gde su dobili stan, u drugom slučaju živeli besplatno i nisam siguran za stan, dok je treći u procesu.
I to je sasvim slučajno došlo do mene, čak se i ne trudim da to saznam, verujem da ima još toga u mojoj okolini.
Znam i ja za par situacija, ono sto sam nacuo ili su mi prepricali. Nije nemoguce, moze i tako ... samo je retko i ne moze da pokrije sve kojima treba stan ... Pre sam za neko sistemsko resenje koje ce resiti problem vecini ljudi
 
Znam i ja za par situacija, ono sto sam nacuo ili su mi prepricali. Nije nemoguce, moze i tako ... samo je retko i ne moze da pokrije sve kojima treba stan ... Pre sam za neko sistemsko resenje koje ce resiti problem vecini ljudi
Dobro dajem rešenja neka, ili nek se skupe ljudi pa sami izgrade, pa barem i dvojne kuće(jeftinije je kada se udruže ljudi) 😉
Konkuriše se za ove stambene kredite, uzima se svaka subvencija koja može ili se barem konkuriše i proba, uzima se kredit, počne se samostalna izgradnja kuće, uzme se nekretnina koja nije u Beogradu, može sve izmedju BG-NS i odatle se putuje ako ste vezani za posao.
Sistematsko rešenje se godinama mora graditi i boriti za to i na to trenutno pojedinac ne može da čeka, ali eto i kada kupi stan neka da doprinos za to kada bude neko glasanje ili tako nešto, a ne da ga tada to ne zanima...
Dok se šteka za učešće neka se barem oročavaju novci itd...
EDIT: Pitati prijatelje, poznanike da li se nešto prodaje ili znaju nekog da prodaje, pričati sa ljudima, a ne samo oglasi, mogu da se kače oglasi po starogradnjama kao zainteresovanost da se tu kupuje stan i ostavljati kontakt itd...
 
Dobro dajem rešenja neka, ili nek se skupe ljudi pa sami izgrade, pa barem i dvojne kuće(jeftinije je kada se udruže ljudi) 😉
Stvarno kako to ide da se napravi zajednicki poduhvat pa da se gradi nesto? Da li je do sada radio neko tako, i kako se resavaju problemi kad neko hoce da odustane ili zafali novca ili ... MIslim lako bi se skupili ljudi ali niko nece da se bakce sa izgradnjom i birokratijom (a i ne ume u vecini slucajeva).
 
Stvarno kako to ide da se napravi zajednicki poduhvat pa da se gradi nesto? Da li je do sada radio neko tako, i kako se resavaju problemi kad neko hoce da odustane ili zafali novca ili ... MIslim lako bi se skupili ljudi ali niko nece da se bakce sa izgradnjom i birokratijom (a i ne ume u vecini slucajeva).
Nedavno smo završili projekat koji je realizovano od strane više Investitora, dve-tri zgradice od par spratova sa nekoliko stanova po zgradi( niti se sećam niti bih delio detalje, bitna je suština).
Investitori su većinom naši ljudi koji žive u Inostranstvu, prave za sebe i možda koji za prodaju njihovim prijateljima, rodjacima.
Angažovali su čini mi se advokata, neku project menadzerku za taj posao i onda su zajedno sa njima angažovali sve potrebne ljude za realizaciju tog projekta.
Kum sa njegovim kumom i rodjakom napravio manju zgradu na Zlatiboru od isto 7-8 apartmana ili stanova, samo će 1 ili 2 prodavati i to nekim bliskim poznatim ljudima za koje odluče da bi bile prihvatljive kao komšije.
6 kolega sa mog faksa prvo osnovale zajednički firmu, sada planiraju i zajednički da ulože u urbanu vilu gde će velikim delom biti njihov poslovni prostor , dok će neki tu i živeti.
Ja sam isto u nekim takvim realizacijama bio(nisu ostvarene), kao što sam i trenutno u procesu isto takvog nekog projekta.
Na tvoja pitanja šta bude ako zafali novaca, neko odustane itd... zavisi od slučaja do slučaja, planiranje i sa kime ćeš raditi je više od 50%.
Ako neko odustane ili se ostali zauzmu i preuzmu njegov deo, ako zafali novaca, nadješ ih(uvedeš novog u igru, prodaš nešto, pozajmiš, kredit itd...).
Problema uvek ima, kao kada bih ja nekog pitao, kako ćeš ti da otvoriš firmu, šta ako bude ekonomska kriza, šta ako ne budeš imao klijente, šta ako ti klijenti ne plate(sudovi, tužbe ih godinama), šta ako zaposleni neće da radi i pogrešno sve odradi, na osnovu čega ti njemu daješ otkaz, tužiće te, šta ako ti dodje poreska(sigurno će ti pronaći nešto), jel znaš baš sve takse i doprinose koje moraš da platiš, da li proveravaš računovodju da li ti dobro obračunava, šta ako te izbace iz poslovnog prostora koji si zakupio, ako te hakeri napadnu, ako ti zaposleni sve podatke obriše itd itd...
EDIT: Lopovi dodju i ukradu ti sve, a tebi prete penali usled nedovršenog posla...
Tako je i kod kupovine u izgradnji, poverenje, kao i u poslu, kasnije idu Ugovori, osiguranja, garancije itd...
 
Poslednja izmena:
Nedavno smo završili projekat koji je realizovano od strane više Investitora, dve-tri zgradice od par spratova sa nekoliko stanova po zgradi( niti se sećam niti bih delio detalje, bitna je suština).
...
Ok, znaci nije nemoguca misija za obicne smrtnike. Sto bi rekao Boldrik: "I have a cunning plan..." :)
 
Znaš kako sa jednim od najboljih drugara sam par puta pričao na ovu temu, pa mi on kaže ok ali trebaju novci, a nemam ih. Kažem mu jel imaš stan na svom imenu, prodaj ga ako veruješ u to i hoćeš, e pa to nikako jel si lud...
Slažem se da je ovo drastična mera, ali najveći rezultati se dobijaju kada se izadje iz zone komfora i bori za nešto u šta veruješ i ako pametno odigraš...
Drugu stvar bih rekao da sa takvima treba i da se okružiš i da zajedno ka tome radite, e to je pravo poverenje.
Malo da ostanemo i u temi, kao i u izgradnji kada se kupuje ,,mačka u dzaku,, veruješ u to, lako je kada se sve izgradi pa onda sve vidiš, zato i bude to dosta skuplje, plus udješ na gotovo, nema stresa itd...
E sada treba biti realan i znati sebe, ja sam u ovome ceo život i to mi je struka i dosta više u tom sam okruženju od malih nogu, ali jasni su mi i drugi ljudi hoće sve vidljivo vez rizika jer su fokusirani na nešto drugo, ali zato je i cena veća kada sve ispadne ok.
I meni dodje da se radujem i sa osmehom kupujem i udjem u skrozz sredjennili renoviran stan, a ne da proveravam ponude od Izvodjača, majstora, da ih obilazim i gledam da li su dobro odradili, ali tu sam trenutno gde sam, malo uznapredovani prašinar trenutno.
Od drugara mama, je kupovala od manjeg ka većem stanu od istog Investitora pre prvog ašova, jer mu je sve verovala. Nakon par transakcija i nekoliko godina neka kažem 8-10god je od garsonjere došla do dvosobnog samo time.
Neko se samo time i bavi, ja ih lično zovem preprodavci(svaki bolji Investitor ih ima, sigurni kupci).
Jednom mi drugar kaže kada sam hteo od našeg zajedničkog drugara garažu da kupim, e al nemoj da je preprodaš ako je po povlašćenoj ceni tebi prodao, e ne tražim milostinju, nego za koliko mi prodaje garažu, pa kada sve izgradi ja ću da je preprodam i naravno da radim to da bih zaradio.
Jednostavno je svako treba da ima neki procenat zarade u odnosu na tajming uloženog i svaki procenat od profita bi trebalo da se odgovarajuće deli.
Trenutno ne postoji baš formula za to i zato svako prolazi drugačije i jer imamo ljudski faktor u pitanju.
 
Sarkastično si ga preterao za uigrane Investitore.
Sa druge strane nekog novog Investitora bi moglo toliko da izadje ako hoće svakog da plati i unajmi za šta mu je rečeno da treba, pa može čak i u minus da ode.

Koliko se u procentima razlikovalo od oglašene cene te vikendice?
I ako hoćeš da podeliš na koji iznos ste se dogovorili ili bi bilo dogovoreno od procenjene/oglašene cene?
Што се званичне процене тиче, морам рећи да сам био врло незадовољан начином на који је урађена: шаблонски, гледајући само квадратуру куће и земљишта, не и материјале и неке остале објекте (бунар, ограда, подрум и слично). За ту вредност коју су они дали можда би се могла направити та кућа по тада важећим ценама. А куде још и плац?
Није у питању била продаја, за то проценитеља не бих ни звао, радило се о деоби наслеђене имовине, уз новчану компензацију - требало је некако фер проценити колико коме. На крају смо се сложили да кућа и плац вреде око 50% више од званичне процене.
Остао је утисак да је модус рада проценитења усмерен ка интересима банака - они су најчешће муштерије - да би хипотека била што брже наплатива,њена вредност се умањује.
 
Poslednja izmena:
Da li onda centralne banke u stvari generisu buducu inflaciju na ovaj nacin, tj. uzimaju iz buducnosti "vrednost" nadajuci se boljim vremenima - boljoj ekonomiji koja moze da apsorbuje tu buducu inflaciju?
Može se tako reći.

Može se posmatrati i da prebacuju probleme koje je trebalo rešiti na buduće generacije.

Političari nemaju hrabrosti da preseku neke stvari i te stvari rešavaju emisijom novca. U vezi toga je sukob između Maska i Trampa, na primer. Tramp hoće da pegla stvari inflacijom, jedan od mnogih političara u nizu, nevezano za partiju. Mask hoće rez koji su obećali glasačima.

To štampanje i nije bio toliki problem za Zapad dok su Zapadne ekonomije suvereno vladale, i izvozile su napolje inflaciju. Međutim jačanjem Kine i drugih zemalja koje su nekada bile nebitne dolaru i evru se lagano dešava ono što se dešavalo jugoslovenskom dinaru.

Nekada u Kini, Vijetnamu, Indoneziji, Turskoj, pa čak i Južnoj Koreji, nisi mogao da kupiš bog zna šta. Sada u tim zemljama može štošta da se kupi.

Čak i Rusija ima svoje proizvode koji nisu samo nafta i gas i smanjila je uvoznu zavisnost. Na primer, od uvoznika žitarica pretvorila se u izvoznika.

Samim tim dolar i evro nisu neophodni u međunarodnoj trgovini, a SAD sve manje mogu da nameću dolar silom.

Mnoge zemlje prodaju proizvode za juan, neke prihvataju rublju. Čak sam negde pročitao, ne znam da li je istina, da Rusija prihvata naše dinare za gas. Dok sigurno znam da naši izvoznici u Rusiju primaju rublje.

To je jedna stvar- da ti ne treba više dolar da bi kupio negde nešto.

Druga stvar je da dolari sve manje čuvaju vrednost, ne daju prinos na kamatu i besmisleno ih je držati kao depozit. Dakle, nisu više ni dolar ni Zapadne obveznice safe heaven kao nekad.

Da ne govorimo o poređenju nemačke marke i evra.

U tom smislu čuvanja vrednosti ljudi, firme, investicioni fondovi, države- sve se više okreću zlatu, kriptovalutama, deonicama firmi koje obećavaju i nekretnnama.

Za nas na forumu je najveći problem što su se mnogi okrenuli nekretninama kao zaštiti od inflacije i tako, u većem delu sveta, nekretnine imaju funkciju čuvara vrednosti i to dovodi do jakih cena za obične ljude.


Mali čovek je žrtva velikih geopolitičkih i društvenih procesa na koje ne može mnogo da utiče.

Slično se dešavalo u poznim vekovima antičkog Rima. I oni su stvorili inflaciju smanjem gramaže kovanog novca i tako potkopavali dodatno svoju situaciju.
 
Lako je pricati o ulaganju kad imas para. Ulazi ti sa platom od 700 evra koliko zaradjuje prosecan (medijalan) stanovnik Srbije. Sa tom platom ne mozes da skupis ni za ucesce za stan jer ti inflacija jede cak i vrednost te ustedjevine. Prosecan stanovnik Srbije uzima kes kredit da bi preziveo do sledeceg meseca, nema mogucnosti da razmislja o ulaganju. Znam, sad ce neko reci "pa neka promeni posao, neka radi dodatni posao, neka se obrazuje, neka nauci novu vestinu",... ali nije to poenta price i time se malo ignorisu realne stvari u zivotu poput cinjenice da u nekim mestima nema posla, da neko nema vremena i mogucnosti da se dodatno obrazuje ako cuva stare roditelje i decu i sl. Poenta price je da je sistem svuda u svetu los, a kod nas 10 puta gori.
Hteo sam da ti lajkujem dok nisi završio sa "a kod nas 10 puta gori".

Da si rekao "gori od evropskog proseka zbog sticaja istorijskih okolnosti", pa ajde.
 
Vidim da su bila i neka istraživanja, eksperimenti i da se sada polako sve više priča o ideji da se u budućnosti odredi i dodeljuje univerzalni dohodak.
Ukoliko toga bude u budućnosti očekujem još veću asseta.
I kao što sam i postovao ovde mnogo puta, da se ide na to da se ne poseduje ništa i da neće biti potrebno da se poseduje kako bi se moglo lepo živeti.
Samo u ovom slučaju kao i uvek imaćemo sloj bogatih poput faraona i plebs, kojem će ipak biti omogućen bolji život od ovog po tim nekim egzistencijalnim pitanjima.
I ja mislim da je među Zapadnim elitama popularna ideja o neofeudalizmu i višim i nižim staležima.

Popularisanje neodržive ideje o univerzalnom dohotku i marksističkih ideja generalno - da država sve kontroliše njima odgovara jer će oni da kontrolišu (svetsku) državu.

Napadi na srednju klasu sa svih strana je borba za uništenje glavne prepreke.
 
Marks bukvalno nikad nije pričao o takvim glupostima kao što je univerzalni dohodak. Marksističke ideje su ideje o revoluciji i o radničkoj, a ne državnoj kontroli.

Valjalo bi uzdržati se od pominjanja marksizma onima koji sa tom literaturom nisu upoznati.
 
Marks bukvalno nikad nije pričao o takvim glupostima kao što je univerzalni dohodak. Marksističke ideje su ideje o revoluciji i o radničkoj, a ne državnoj kontroli.

Valjalo bi uzdržati se od pominjanja marksizma onima koji sa tom literaturom nisu upoznati.
S obzirom da sam čitao Marksova i Engelsova dela, i polagao ispit u vezi toga i dobro poznajem istoriju, mogu slobodno da kažem da prema marksističkoj teoriji i praksi u stvarnosti država ima kontrolu nad sredstvima za proizvodnju i zabranjena je privatna imovina, što u velikoj meri liči na današnje "nećeš imati ništa a bićeš srećan".

Cela ideologija Marksizma se zasniva na ideji materijalističkog determinizma da menjanje proizvodnih snaga menja društvene odnose i da su buržoaske revolucije nastale zbog toga.

Nije daleko od toga do ideja da tehnološki napredak može da omogući besklasno društvo što su zastupali neki filozofi marksistikog afiniteta u drugoj polovini XX veka, a danas može da se prodaje uz "sve će raditi ai i roboti".

Marks je tvrdio da će sledeće revolucija osloboditi radnike, kao što su buržoaske oslobodile srednju klasu. I da je to nužno.

Tom konačnom revolucijom će svi biti jednaki a sredstva za proizvodnju će biti zajednička, to jest u manje utopijskoj stvarnoj izvedbi svuda na svetu- državna, sa izuzetkom SFRJ gde su bila i društvena.

Naravno, ko je čitao Marksova dela, a ima iole klasične liberalne nazore kao ja tipa- sloboda mišljenja, govora, kretanja, pretpostavka nevinosti, sloboda udruživanja i privređivanja- video je marksizam kao pakao na zemlji, što je u stvarnosti i bio.

Ubijanje nevinih, ukidanje slobode i slično su opravdana revolucionarna sredstva marksista po sopstvenoj doktrini.

Svaki zločin se može opravdati borbom za bolje sutra.

Univerzalni dohodak je relativna novotarija, ali u skladu sa marksističkim idejama.

Kada su moderni Marksisti shvatili da kod radnika u kapitalističkim zemljama marksizam nema prođu, jer su radnici meritokrate i smatraju da ne treba "svakome prema potrebama", nego prema zaslugama, onda su rebrendirali marksizam.

U suštini su kidnapovali liberalne ideje o pravima i izmislili novu ideologiju u kome su potlačeni žene (što u vreme posle Drugog svetskog rata na Zapadu nije više bio slučaj) sa mega feminizmom, nacionalne manjine, seksualne manjine LGBT i slično i da oni treba da imaju posebna prava- pozitivna diskriminacija-koju im garantuje država, u skladu sa marksistikom ideologijom, jer po klasičnoj liberalnoj država treba što manje da se meša u privatne živote.

Naravno, u stvarnosti njih baš briga za žene i manjine, inače bi se najviše angažovali za prava žena i manjina u najzatucanijim zemljama.

Oni hoće poluge države radi vlasti.
 
Stvari koje pišeš su toliko pristrasne da ne vidim svrhu nastavljati se. Samo bih upozorio druge korisnike koji nisu upoznati sa Marksom da ne uzimaju komentare @Boža M kao objektivne činjenice marksizma, već da se obrazuju sami i donesu sud o tome.
 
Marks je tvrdio da će sledeće revolucija osloboditi radnike, kao što su buržoaske oslobodile srednju klasu. I da je to nužno.
Tom konačnom revolucijom će svi biti jednaki a sredstva za proizvodnju će biti zajednička, to jest u manje utopijskoj stvarnoj izvedbi svuda na svetu- državna, sa izuzetkom SFRJ gde su bila i društvena.
Naravno, ko je čitao Marksova dela, a ima iole klasične liberalne nazore kao ja tipa- sloboda mišljenja, govora, kretanja, pretpostavka nevinosti, sloboda udruživanja i privređivanja- video je marksizam kao pakao na zemlji, što je u stvarnosti i bio.
Takav sistem je u startu osudjen na propast. Mozes da se nametne, moze da se forsira ali njegov najveci problem je sto je odvojen od sustine coveka kao takvog. Marksizam tj. ekonomija bazirana na Marksizmu zanemaruje coveka kao individuu i svodi ga na prosek (to bi mozda moglo da radi u mravinjaku ili kosnici ali u normalnom drustvu ne). S druge strane imamo antipod, liberalni kapitalizam i korporativni neo kapitalizam koji opet crpe sve ono najgore iz coveka, namecu norme kroz neokolonijalizam, gde korporacije postaju jace od drzave i politicara a samim time i naroda koji ih je izavrao na tu funkciju. Oba sistema imaju sistemske greske koje ako ne mogu da se uklone mogfu da se drze u razumnim granicama i da budu predmet kontrole. Sama marksisticka ekonomija je neprimenjiva na moderno drustvo i nije neka ideja koju treba zagovarati kao i neobuzdani neokapitalizam. Treba nam sistem koji bi bilo negde u sredini i drustvo socijalne pravde sa vracanjem moci onima koji je fakticki i poseduju - narodu.
 
Može se tako reći.

Može se posmatrati i da prebacuju probleme koje je trebalo rešiti na buduće generacije.

Političari nemaju hrabrosti da preseku neke stvari i te stvari rešavaju emisijom novca. U vezi toga je sukob između Maska i Trampa, na primer. Tramp hoće da pegla stvari inflacijom, jedan od mnogih političara u nizu, nevezano za partiju. Mask hoće rez koji su obećali glasačima.

To štampanje i nije bio toliki problem za Zapad dok su Zapadne ekonomije suvereno vladale, i izvozile su napolje inflaciju. Međutim jačanjem Kine i drugih zemalja koje su nekada bile nebitne dolaru i evru se lagano dešava ono što se dešavalo jugoslovenskom dinaru.

Nekada u Kini, Vijetnamu, Indoneziji, Turskoj, pa čak i Južnoj Koreji, nisi mogao da kupiš bog zna šta. Sada u tim zemljama može štošta da se kupi.

Čak i Rusija ima svoje proizvode koji nisu samo nafta i gas i smanjila je uvoznu zavisnost. Na primer, od uvoznika žitarica pretvorila se u izvoznika.

Samim tim dolar i evro nisu neophodni u međunarodnoj trgovini, a SAD sve manje mogu da nameću dolar silom.

Mnoge zemlje prodaju proizvode za juan, neke prihvataju rublju. Čak sam negde pročitao, ne znam da li je istina, da Rusija prihvata naše dinare za gas. Dok sigurno znam da naši izvoznici u Rusiju primaju rublje.

To je jedna stvar- da ti ne treba više dolar da bi kupio negde nešto.

Druga stvar je da dolari sve manje čuvaju vrednost, ne daju prinos na kamatu i besmisleno ih je držati kao depozit. Dakle, nisu više ni dolar ni Zapadne obveznice safe heaven kao nekad.

Da ne govorimo o poređenju nemačke marke i evra.

U tom smislu čuvanja vrednosti ljudi, firme, investicioni fondovi, države- sve se više okreću zlatu, kriptovalutama, deonicama firmi koje obećavaju i nekretnnama.

Za nas na forumu je najveći problem što su se mnogi okrenuli nekretninama kao zaštiti od inflacije i tako, u većem delu sveta, nekretnine imaju funkciju čuvara vrednosti i to dovodi do jakih cena za obične ljude.


Mali čovek je žrtva velikih geopolitičkih i društvenih procesa na koje ne može mnogo da utiče.

Slično se dešavalo u poznim vekovima antičkog Rima. I oni su stvorili inflaciju smanjem gramaže kovanog novca i tako potkopavali dodatno svoju situaciju.
Hvala na iscrpnom odgovoru. Ovo potvrdjuje moje intuitivno rezonovanje (nisam ekonomista vec inzenjer), ali apsolutno su mi jasni mehanizmi izvozenja unutrasnje inflacije jakih ekonomija i sta donosi dedolarizacija. Ono sto je interesantno, tema koju bih voleo da obradim, je koliko nekretnine mogu efikasno da zastite kapital i da li ima smisla gurati sva jaja u istu kosaricu. Stvar je u tome da ce drzava (ili drzave) veoma rado u nedostatku para posegnuti za ovime jer je sama ideja dodatnog (ekstra) oporezivanja prijemciva sa aspekta navlacenja novca a i kao populisticka mera za neke buduce izbore.
 
Hvala na iscrpnom odgovoru. Ovo potvrdjuje moje intuitivno rezonovanje (nisam ekonomista vec inzenjer), ali apsolutno su mi jasni mehanizmi izvozenja unutrasnje inflacije jakih ekonomija i sta donosi dedolarizacija. Ono sto je interesantno, tema koju bih voleo da obradim, je koliko nekretnine mogu efikasno da zastite kapital i da li ima smisla gurati sva jaja u istu kosaricu. Stvar je u tome da ce drzava (ili drzave) veoma rado u nedostatku para posegnuti za ovime jer je sama ideja dodatnog (ekstra) oporezivanja prijemciva sa aspekta navlacenja novca a i kao populisticka mera za neke buduce izbore.
Nazalost nece drzava progresivno da oporezuje jer su svi njihovi pajstosi zapravo glavni ulagaci u nekretnine, tj u 5+ njih. Ocigledno da vecina ljudi misli da je ulaganje nekretnine jedini vid zastite kapitala, jer se svi plase iznenadne i ogromne inflacije i ovakvim potezima pokusavaju da bar imaju beton u slucaju da se dodje do velike krize.
 
Poslednja izmena:
Stvari koje pišeš su toliko pristrasne da ne vidim svrhu nastavljati se. Samo bih upozorio druge korisnike koji nisu upoznati sa Marksom da ne uzimaju komentare @Boža M kao objektivne činjenice marksizma, već da se obrazuju sami i donesu sud o tome.
Ja predlažem da pročitaju "Manifest komunističke partije" koji su napisali Marks i Engels u kome objašnjavaju ko su komunisti i za šta se zalažu.

Davno sam ga čitao, ali to je dajdžest komunizam i soft filozofska literatura, pa nije teško da se čita, ali mislim da se iz njihovih sopstvenih reči može videti nezdravost marksizma.

Uzgred, Marks se zalagao i za genocid suviše slabih da se prilagode njegovom novom poretku, a Marks i Engels su smatrali Srbe, većinu Slovena, i male narode niže vrednim, zagržljalim otpatcima istorije.

Sve što se nije uklapalo u njihove teorije, trebalo je uništiti ili bar poniziti. A nisu prezali ni da pišu psovke i uvrede o svojim protivnicima.
 
Takav sistem je u startu osudjen na propast. Mozes da se nametne, moze da se forsira ali njegov najveci problem je sto je odvojen od sustine coveka kao takvog. Marksizam tj. ekonomija bazirana na Marksizmu zanemaruje coveka kao individuu i svodi ga na prosek (to bi mozda moglo da radi u mravinjaku ili kosnici ali u normalnom drustvu ne). S druge strane imamo antipod, liberalni kapitalizam i korporativni neo kapitalizam koji opet crpe sve ono najgore iz coveka, namecu norme kroz neokolonijalizam, gde korporacije postaju jace od drzave i politicara a samim time i naroda koji ih je izavrao na tu funkciju. Oba sistema imaju sistemske greske koje ako ne mogu da se uklone mogfu da se drze u razumnim granicama i da budu predmet kontrole. Sama marksisticka ekonomija je neprimenjiva na moderno drustvo i nije neka ideja koju treba zagovarati kao i neobuzdani neokapitalizam. Treba nam sistem koji bi bilo negde u sredini i drustvo socijalne pravde sa vracanjem moci onima koji je fakticki i poseduju - narodu.
Ja bih rekao da je najveća Marksova greška neshvatanje da su ljudski intelekt i kreativnost glavna sredstva za proizvodnju.
 
Hvala na iscrpnom odgovoru. Ovo potvrdjuje moje intuitivno rezonovanje (nisam ekonomista vec inzenjer), ali apsolutno su mi jasni mehanizmi izvozenja unutrasnje inflacije jakih ekonomija i sta donosi dedolarizacija. Ono sto je interesantno, tema koju bih voleo da obradim, je koliko nekretnine mogu efikasno da zastite kapital i da li ima smisla gurati sva jaja u istu kosaricu. Stvar je u tome da ce drzava (ili drzave) veoma rado u nedostatku para posegnuti za ovime jer je sama ideja dodatnog (ekstra) oporezivanja prijemciva sa aspekta navlacenja novca a i kao populisticka mera za neke buduce izbore.
Naravno da je uvek bolje diversifikovati ulaganja i imati i fiat novca zbog likvidnosti. Naravno, države uvek mogu oporezovati nekretnine, oduzeti zlato i slično. Dešavalo se čak i u Americi da prinudno otkupljuju zlato.
 
Vrh