Stvar u pogledu strukture privrede i naročito kursa uopšte nije tako ružičasta.
- Stvar koja se najviše promenila od 2008. do danas je deficit u razmeni robe, koji je 2008. bio preko 20% BDP-a, a sada je oko 10% BDP-a.
- To je najviše zahvaljujući relativnom rastu izvoza robe, koji je 2008. činio ispod 20%, a sada skoro 40% BDP-a. Međutim, to istovremeno znači da je zemlja izloženija šokovima u stranoj tražnji.
- Saldo u razmeni usluga (uključujući IT) je bio oko 0%, a sada je +3% BDP-a. To je pozitivno, ali sa ograničenim uticajem na ukupan saldo.
- Istovremeno, odlivi po osnovu dividendi stranim vlasnicima su više nego udvostručeni, sa -3% na -6% BDP-a, sa tendencijom ubrzanog rasta u poslednjih par godina.
- Saldo doznaka je na sličnom nivou, sa tendencijom blagog pogrošanja zbog sve većih odliva ka zemljama iz kojih dolaze strani radnici.
- Ukupan saldo tekućeg računa je mnogo bolji, -6% u 2024. umesto -19% u 2008. Ali saldo je već 2009. bio -6%.
Od čega zavisi ovaj saldo? Od stranih investicija i kredita. Ako se njihov priliv smanji, kao što se desilo 2009, kurs odmah mora da leti na bi se ispeglao deficit tekućeg računa. To automatski znači skuplju uvoznu robu i pad standarda.
Pogledajte prilog 236936 Pogledajte prilog 236938
Ono što je istina jeste da je Srbija nije prezadužena - dug je ispod 50% BDP-a. Međutim, nije bila ni 2008 - tada je dug bio tek 25% BDP-a. Uprkos tome, zemlja je bila teško pogođena smanjenjem stranih investicija i krizom deficita i kursa, i sledećih sedam godina provela u stagnaciji.