Tako je ali ukupna potrosnja zavisi od inflacije, rasta privrede i monetarne politike sto napisa
@sutraw.
Da li ima smisla uporediti ovo sa stopom rasta privrede SAD?
Ja sam mislio da uzmem 2% konzervativno posto smo poslednjih par godina u jakom bull marketu.
Sta mislite da li bi i cene rente trabalo gledati na isti nacin tj uzeti istu stopu rasta?
Evo ga update na ovo "istrazivanje" sa temom: "Da li prodati nekretninu pa kupiti drugu ili uci u kredit i pokrivati ga rentom?"
Primer je kupovina stana od 210.000 evra u BG na kredit od 18 godina, fiksna kamata,ucesce 50.000, rata 1200 eur.
Druge dve nekretnine su posedu u ukupnoj slicnoj vrednosti kao predmetni stan.
Pretpostavke - godisnja stopa rasta cena nekretnina 2%, godisnja stopa rasta renti 2%
Pretpostavke kod rente je da se jedna naplacuje najvise 10 meseci godisnje a druga 9 meseci (amortizacija, prazan hod).
Pocetna cena rente uzeta u obzir je za 10% manja nego sadasnja.
Cini mi se da je ovo veoma konzervativan pristup.
Posle 18 godina, presek je sledeci:
Od ukupno potrosenog iznosa na kupovinu stana (cena + kamata banci) se oduzme rast cene sve tri nekretnine i prihod od rente na prve dve nekretnine i rezultat je
-43k eur (negativan iznos).
Toliko se prihoduje nakon perioda od 18 godina u ovoj primeru.
Kriticno je da se nadje kredit sa fiksnom kamatnom stopom za ceo period. Na taj nacin bi se pokrila situacija skoka inflacije ako drzava ne ogranici kamatu na stambene kredite.