Šta je novo?

Cene nekretnina

jaki ste opet, mi juče ručak za troje 4900din :) ali dobro, samo skupo samo bahato, kad ima nek se prosipa. Šta je to 150e, nečiji mesečni račun za struju, treba biti bar 200-300e, ne mož dudovoljiš svima. Da iole malo razmisliš ne bi tako uporedjivao, ručak nečijeg mesečnog računa za struju nije ni za kakvu pohvalu, znači da je nekome taj račun za struju veći od nečijeg ručka ali dobro mora da ima i bahatih.
Dečko, ne znam ko je bahat. Ti prethodno govoriš kako samo askete troše 3500 dinara na struju, meni je to sasvim normalna mesečna potrošnja. Da ne zvučim trivijalno, za to što potrošim na struju, mogao bih pojesti jednu glavu u škembetu. Za neki sofisticiraniji meni bih morao da dodam. I sad treba da kukam što će struja poskupeti 10%, wow stvarno ogroman atak, ne znam kako ću preživeti taj dodatni trošak od 40 eur na godišnjem nivou!



1756739110251.png
 
Dečko, ne znam ko je bahat. Ti prethodno govoriš kako samo askete troše 3500 dinara na struju, meni je to sasvim normalna mesečna potrošnja. Da ne zvučim trivijalno, za to što potrošim na struju, mogao bih pojesti jednu glavu u škembetu. Za neki sofisticiraniji meni bih morao da dodam. I sad treba da kukam što će struja poskupeti 10%, wow stvarno ogroman atak, ne znam kako ću preživeti taj dodatni trošak od 40 eur na godišnjem nivou!
Problem poskupljenja struje je sto ce to da digne cenu svega sto zavisi od te iste struje u proizvodnji.
Tako da za normalne ljude koji rade za prosecnu platu nije im svejedno ako im kupovna moc opadne 10% (a tebi mozda 1%).
 
Problem poskupljenja struje je sto ce to da digne cenu svega sto zavisi od te iste struje u proizvodnji.
Tako da za normalne ljude koji rade za prosecnu platu nije im svejedno ako im kupovna moc opadne 10% (a tebi mozda 1%).
Podizanje cene struje, kao jednog od x inputa u industrijskog proizvodnji, od 10% će se automatski odraziti na rast cena finalnog proizvoda od 10%? Zanimljiva logika, ali mislim da troškovi drugih inputa koji su već sada nesrazmerno visoku, daleko više utiču na cenu finalnog proizvoda nego što je to cena struje.
 
Dečko, ne znam ko je bahat. Ti prethodno govoriš kako samo askete troše 3500 dinara na struju, meni je to sasvim normalna mesečna potrošnja. Da ne zvučim trivijalno, za to što potrošim na struju, mogao bih pojesti jednu glavu u škembetu. Za neki sofisticiraniji meni bih morao da dodam. I sad treba da kukam što će struja poskupeti 10%, wow stvarno ogroman atak, ne znam kako ću preživeti taj dodatni trošak od 40 eur na godišnjem nivou!



Pogledajte prilog 250274
Ovo je stan u kom niko ne živi? :D 243kw Koliko pričaš da imaš novca čovek bi bar očekivao da uključuješ klimu i pališ svetlo noću. Extronics ti je lepo objasnio, to što ti ne živiš u stanu, a imaš 10k platu ne znači da svi troše toliko ni da imaju toliku platu pa da im poskupljenja od 10% ne znače ništa ali znam da badava pričam. Prosto ne znam zašto sve ne poskupi 200-300% pa i da se ti osetiš bitnim, a drugi nek crknu.

Podizanje cene struje, kao jednog od x inputa u industrijskog proizvodnji, od 10% će se automatski odraziti na rast cena finalnog proizvoda od 10%? Zanimljiva logika, ali mislim da troškovi drugih inputa koji su već sada nesrazmerno visoku, daleko više utiču na cenu finalnog proizvoda nego što je to cena struje.
Ne mora da znači da će sve poskupeti 10% ali će poskupeti. To što tebi ništa ne znače ni poskupljenja od 200% ne znači da i drugima ne znače.
 
Da li se samo meni cini, ali u zadnje vreme reklame za nekretnine sve manje imaju ono "odlicna investicija", a sve vise "moze i na kredit"?

Ne kazem da nema oglasa sa tekstom gde se pominje "odlicna investicija", nego da imam utisak da ih je manje. Kao da se fokus prebacuje sa investicionih kupaca sa kesom na one koji nemaju bas mnogo kesa, ali bi mozda mogli da priuste kupovinu na kredit.
 
Da li se samo meni cini, ali u zadnje vreme reklame za nekretnine sve manje imaju ono "odlicna investicija", a sve vise "moze i na kredit"?

Ne kazem da nema oglasa sa tekstom gde se pominje "odlicna investicija", nego da imam utisak da ih je manje. Kao da se fokus prebacuje sa investicionih kupaca sa kesom na one koji nemaju bas mnogo kesa, ali bi mozda mogli da priuste kupovinu na kredit.
Ima dosta investicionih kupaca na kredit. Znaš onu srpsku investicionu "matematiku". Uzmeš stan, a stanar ti otplaćuje ratu (makar u teoriji, u današnjim okolnostima teško ostvarivo). Kada deca stasaju, imaš šta da im ostaviš.
 
Ima dosta investicionih kupaca na kredit. Znaš onu srpsku investicionu "matematiku". Uzmeš stan, a stanar ti otplaćuje ratu (makar u teoriji, u današnjim okolnostima teško ostvarivo). Kada deca stasaju, imaš šta da im ostaviš.
Ne kazem da toga nema. Ali poenta je da si ranije mogao da kupis stan po nekoj nizoj ceni (ok, i tada je bila visoka za prosecnu platu, ali je bila niska u odnosu na recimo evropske plate) i da ti istovremeno vrednost stana tokom vremena poraste, a poraste i vrednost kirije, pa si u debelom plusu. Pa smo imali mnoge koji kupuju stan mozda i bez namere da izdaju jer se ocekivao rast cena pa kupe samo da bi preprodali skuplje. Sad imamo situaciju da kirije stagniraju ili padaju, a zbog celokupne ekonomske i politicke situacije se stice utisak da smo dostigli neki plafon cena nekretnina (cak i da cene ne padnu, rast cena je vrlo upitan), pa je matematika znatno losija. A i FOMO je prosao.

Ranije si mogao da odes negde u inostranstvo i da za par godina zaradis 100k evra dok je cena novogradnji na dobrim lokacijama u Beogradu bila tipa 2ke/m2, i da biras stanove za 100k evra. Sad i da odes u inostranstvo teze ces zaraditi 100k evra nego sto si mogao pre nekoliko godina, a za tih 100k evra imas 10 puta gori izbor za kupovinu nego sad.

Sad mislim da oni koji imaju ozbiljne pare vec iznose novac iz zemlje i ulazu negde drugde gde je veca sansa da cene nekretnina rastu, i da se zato fokus prebacuje na one sa slabijim budzetima.
 
Kirije čine dobar deo investicionog ulaganja. Tako jedan moj drug u SP iznajmljivao lokal par godina za 700e, onda lokal kupi neko drugi i digne mu kiriju na 800e, prošle godine digne mu kiriju na 1000e (u fazonu ako nećeš ti ima ko hoće) na šta ovaj ne pristane i izadje iz lokala. Kada je video da ovaj stvarno izlazi onda kao pa ostani evo ti za 900e. Naravno nije hteo jer je već našao drugi lokal, lokacja za nijansu lošija ali lokal 2x veći za manju cenu. 7 meseci je taj lokal "ako nećeš ti ima ko hoće" bio prazan dok prošlog meseca nije izdao nekom za 800e. Dakle 7 meseci bez kirije zato što je alavio umesto da ima stalnog i sigurnog zakupca, a i taj što je ušao pitanje je koliko će da se zadrži sa sadašnjom situacijom. Da je stojao još par meseci možda bi se vratila prvobitna kirija od 700e. Gledano sa investicione strane da neko sad kupi taj lokal pod izgovorom "kupi, cena i kirije samo rastu" biće mnogo loš potez. Sad neko može da kaže šta je to 800e desetak ručka ali te pare neko mora da zaradi, a troškovi rastu. Možeš da dižeš cene ali i te cene neko mora da plati, a cene su onolike kolike narod hoće da plati i to prati promet. Tako će biti i sa cenama nekretnina, stagniraće ili rasti sve dok narod prihvata cenu, kada nema kupaca ili zakupca zna se šta sledi. BG još uvek ne oseća ali manja mesta već osećaju povećanje troškova.

Drugi primer čovek kupio lokal za 75000e 45m2. Ok lokal(renovirao ga) i lokacija pa sam pitao za kiriju. Kaže 800e. Stoji već dva meseca prazan. Čak i prodaje lokal za 180000e.
 
Ne kazem da toga nema. Ali poenta je da si ranije mogao da kupis stan po nekoj nizoj ceni (ok, i tada je bila visoka za prosecnu platu, ali je bila niska u odnosu na recimo evropske plate) i da ti istovremeno vrednost stana tokom vremena poraste, a poraste i vrednost kirije, pa si u debelom plusu. Pa smo imali mnoge koji kupuju stan mozda i bez namere da izdaju jer se ocekivao rast cena pa kupe samo da bi preprodali skuplje. Sad imamo situaciju da kirije stagniraju ili padaju, a zbog celokupne ekonomske i politicke situacije se stice utisak da smo dostigli neki plafon cena nekretnina (cak i da cene ne padnu, rast cena je vrlo upitan), pa je matematika znatno losija. A i FOMO je prosao.

Ranije si mogao da odes negde u inostranstvo i da za par godina zaradis 100k evra dok je cena novogradnji na dobrim lokacijama u Beogradu bila tipa 2ke/m2, i da biras stanove za 100k evra. Sad i da odes u inostranstvo teze ces zaraditi 100k evra nego sto si mogao pre nekoliko godina, a za tih 100k evra imas 10 puta gori izbor za kupovinu nego sad.

Sad mislim da oni koji imaju ozbiljne pare vec iznose novac iz zemlje i ulazu negde drugde gde je veca sansa da cene nekretnina rastu, i da se zato fokus prebacuje na one sa slabijim budzetima.
Gde je to veća šansa za rast cena nekretnina, ozbiljno pitam?
Pošto kada se to lako utvrdi i promoviše onda će deo investicionih kupaca tamo da ode.
Cene mogu rasti do neke mere dok se investicionim kupcima više ne isplati i da se prebace u neku drugu državu?
Treba ukalkulisati sve u ovu računicu i taj odlazak i investiciju u drugu zemlju.
Možda trenutno i ima negde bolji ROI, ali treba uračunati bukvalno sve za tu kupovinu nekretnine i onda videti koja je to granica da je nešto bolje za investiciju.
E sada psihološki gledano da li je dovoljno da je nešto bolje 20-30% da bi izašao iz svoje zemlje sa investicijom ili to mora više...
I naravno u taj ROI treba i da se gleda i porast cene nekretnine u budućnosti.
 
Da li se samo meni cini, ali u zadnje vreme reklame za nekretnine sve manje imaju ono "odlicna investicija", a sve vise "moze i na kredit"?
Ne cini ti se ... Zaista procentualno ima manje takvih oglasa u kojima se potencira investiciona kupovina. Takodje ima i vise oglasa, za sada nista agresivno ali se primecuje pojacani marketing. Jos uvek to nije toliko izrazeno da bi mogli da ga nazovemo agresivnim, no videcemo kako se stvari budu razvijale ...
 
Gde je to veća šansa za rast cena nekretnina, ozbiljno pitam?
Pošto kada se to lako utvrdi i promoviše onda će deo investicionih kupaca tamo da ode.
Cene mogu rasti do neke mere dok se investicionim kupcima više ne isplati i da se prebace u neku drugu državu?
Treba ukalkulisati sve u ovu računicu i taj odlazak i investiciju u drugu zemlju.
Možda trenutno i ima negde bolji ROI, ali treba uračunati bukvalno sve za tu kupovinu nekretnine i onda videti koja je to granica da je nešto bolje za investiciju.
E sada psihološki gledano da li je dovoljno da je nešto bolje 20-30% da bi izašao iz svoje zemlje sa investicijom ili to mora više...
I naravno u taj ROI treba i da se gleda i porast cene nekretnine u budućnosti.
Ne znam gde je veca sansa jer nisam toliko pratio cene u inostranstvu. Znam da samo sa ovim nasim cenama kupovina u inostranstvu generalno vise uopste ne deluje toliko skupa.
Inace, deluje mi da uredjenije i razvijenije zemlje vec imaju i skupe nekretnine i velike troskove vezane za samu nekretninu.

Mislim da ce cene nekretnina najvise rasti u onim zemljama koje su jos uvek nerazvijene, ali gde se ocekuje ubrzani ekonomski razvoj i rast plata. Mi smo tu fazu vec prosli, i da porastu plate za 100-200 evra, mislim da smo mi vec dostigli neki plafon. Problem je u tome sto se kupvina nekretnine najvise isplati verovatno u onim zemljama koje su iz nase perspektive vrlo rizicne za ulaganja. Recimo, pada mi na pamet Albanija, tamo se turizam tek razvija, imaju velike sanse da udju u EU za par godina, tj. pre nas. Vec sada su tamo nekretnine pored mora po 3k e/m2, ali mislim da sam vidjao u oglasima i neke povoljnije nekretnine u manje poznatim turistickim mestima, samo treba pogoditi koje ce doziveti turisticki bum. Ili recimo Moldavija ili Ukrajina (zapadni deo, recimo u Odesi je m2 u centru grada 1.200 e/m2) s obzirom da su tamo plate jako niske, a imaju sanse da udju u EU u nekom trenutku, i to ce privuci strane investicije i dici plate kao kod nas, i samim tim i cene nekretnina. Znaci, mislim da se isplati samo u onim zemljama koje sad ulaze u onu fazu u kojoj smo mi bili pre 10-ak godina. Samo sto mislim da niko ne treba ocekivati rast cena kao kod nas sto je bio poslednjih nekoliko godina. Naravno da se isplati kupovati i u ovim razvijenijim i stabilnijim zemljama, ali tu su vec nekretnine skuplje, a ROI znatno nizi. Kao i uvek, veci rizik veci profit, manji rizik manji profit.
 
Dubai vec mozda 2 decenije ima masovnu stambenu izgradnju, a i dalje se reklamira kao da nosi neku veliku zaradu. Koliki oni stambeni fond imaju i da li je ponuda stanova vec uveliko prevelika, sto moze lose uticati na dalji rast? Ne znam situaciju tamo i nisam ni pratio cene, ali mislim da sam negde i citao da im neki projekti nisu bas ekonomski uspesni, valjda jedno od onih njihovih palma ostrva.

I pitanje je da li ChatGPT stvarno to misli ili je samo treniran na podacima koji tvrde da ce cene rasti.

Ne kazem sa se Dubai ne isplati, ali ono sto se stvarno isplati se obicno i ne reklamira, nego uski lrug ljudi sa insajderskim informacijama vec kupuje tamo gde se rast cena ocekuje, a onda kad se vec bude desio tad ce pricati o tome kako se isplati i prodavati ti ono sto su oni kupili odavno.
 
Isto Chat GTP samo malo direktnije pitanje:

....

U poslednjih ~6 meseci tržište Dubaija je i dalje snažno (rekordni obim transakcija i visoka tražnja), ali rast se hladi, kirije rastu sporije, a nekoliko relevantnih kuća (npr. Fitch) upozorava na moguću korekciju cena kako veliki talas ponude ulazi na tržište. Dakle, isplativost zavisi od strategije (buy-to-let sa razumnim servisnim troškovima i end-user potražnjom ≫ “brzi flipovi” u pretrpanim zonama). Detalji ispod – sve zasnovano na izvorima iz poslednjih 6 meseci.

Šta govore podaci (poslednjih 6 meseci)​

  • Obim & zamah: U H1-2025 zabeleženo je ~125k+ transakcija u vrednosti ~AED 431 mlrd (+25% YoY) – istorijski rekordi i dalje padaju i tokom leta. (gulfnews.com, zawya.com, Arabian Business)
  • Cene: CBRE beleži da su cene do juna 2025 porasle ~14% YoY (apt +13%, vile +16%), uz naznake segmentacije (npr. JVC/Arjan usporavanje, prime lokacije i dalje dvocifren YoY). ValuStrat potvrđuje rast (apt ~+19% YoY; vile ~+29% YoY u Q2), ali sa blažim tempom nego 2024. (ValuStrat)
  • Kirije: Prosek kirija u Dubaiju ~+7% YoY (do juna), ali se rast hladi (apt ~+7.2% YoY / +1.2% QoQ; vile ~+4.8% YoY / flat QoQ). Aktivnost zakupa ostaje jaka (H1 ~466k ugovora; novi +7% YoY). (ValuStrat, gulfnews.com)
  • Prinosi od rente: Agregatno “headline” bruto prinosi su široko između ~5–7% u zavisnosti od mikrolokacije i tipa (više za stanove srednjeg segmenta, niže za ultra-prime). FT navodi 6–8% kao tipičan neleverisan raspon za kupce-stanare; GlobalPropertyGuide daje ~4.9–6.3% za UAE/Dubai u Q2-2025. (Napomena: prinos značajno “pojede” servisni trošak po m².) (ft.com, globalpropertyguide.com, Wise)
  • Ponuda (glavni rizik): CBRE procenjuje “pipeline” od ~300k jedinica do kraja 2029 (~60k godišnje), a Fitch čak upozorava da bi cene mogle pasti do ~15% kroz H2-2025/2026 zbog snažne isporuke (uz napomenu da banke/developeri ostaju otporni). (Reuters)
  • Kamatne stope & valuta: UAE stope prate FED; lokalni mediji očekuju otpočinjanje snižavanja od septembra 2025 → jeftinije hipoteke bi poboljšale isplativost kupovine na kredit. Dirham je čvrsto vezan za USD (3.6725), što smanjuje FX-rizik za investitore u USD. (Khaleej Times, centralbank.ae)
  • Politike koje podržavaju potražnju: Golden Visa važi za kupovinu nekretnine ≥ AED 2 mil (uklj. određene off-plan/uslovno hipoteke). U julu je lansiran First-Time Home Buyer Programme (prioritet pristupa, preferencijalne cene/mortgage opcije do AED 5 mil) – cilj je podsticanje end-user kupaca i balansiranje tržišta. (dubailand.gov.ae, Khaleej Times)

Šta to znači za tebe kao investitora​

Gde je “DA, isplati se”:
  • Buy-to-let fokus na end-user potražnju (škole/metro/prilazi): stabilniji zakup, manji churn, niža praznina. Stanovi sa racionalnim servisnim troškovima u “mainstream” zajednicama (npr. JVC, Al Furjan, Dubai Hills aprt zgrade, The Greens, DSO…) često daju bolji neto prinos od ultra-prime.
  • Kupovina “ready” ili skoro gotovog umesto ranog off-plan-a ako ne želiš građevinski i likvidnosni rizik. Off-plan ima potencijal, ali pipeline je velik – biraj developere sa dobrom reputacijom i escrow zaštitom. (ft.com)
  • Kredit: Ako planiraš hipoteku, potencijalno spuštanje stopa poboljšava cash-flow i IRR (ali računaj na “time-lag”). (Khaleej Times)
Gde je “PAZI/NE” (ili traži veći diskont):
  • Zajednice sa eksplozijom novih lansiranja i cenama koje su trčale ispred kirija – rizik repricing-a kad talas isporuke stigne. (Reuters)
  • Ultra-high service charges (npr. 15–25+ AED/ft²/god za neke tornjeve) – brutalno snižava neto prinos; ciljaj zgrade sa proverenim OPEX-om i transparentnim “Mollak/RERA” izveštajima. (DrivenProperties)
  • “Flip” taktika na zasićenim mikrolokacijama – volatilno i zavisi od tajminga isporuka i sentimenta.

Troškovi koje moraš ugraditi u računicu (grubo, verificirano lokalnim izvorima)​

  • DLD transfer: 4% kupoprodajne cene (+ administrativni trošak). (Mortgage Finder)
  • Agencija: tipično ~2% + VAT. (Mortgage Finder)
  • Hipoteka (ako je koristiš): registracija 0.25% iznosa kredita + AED 290; bankarski fee 0.5–1% + procena. (Mortgage Finder)
  • Off-plan dodatno: Oqood/registracija i etapna plaćanja – proveri uslove po projektu. (rentbottomline.com)
  • Servisni troškovi (OPEX): često ~AED 10–30/ft²/god (raspon zavisi od zgrade/amenitija); proveri RERA/Mollak i konkretnu zajednicu pre kupovine. (DrivenProperties)
  • Komunalna “housing fee”: 5% godišnje rente (plaća stanar preko DEWA; relevantno za cash-flow iznajmljivanja). (propertyfinder.ae)

Kako bih ja pristupio (pragmatična check-lista)​

  1. Definiši cilj: prinos iz rente (neto) vs. kapitalni rast vs. Golden Visa (≥ AED 2 mil). (dubailand.gov.ae)
  2. Screening lokacija: odaberi 3–5 zajednica sa jakom end-user tražnjom; presekaj po prihodu stanara i blizini škole/metro/posla. (CBRE navodi da se rast sve više “segmentira” po zajednicama.)
  3. Stress-test numerike: računaj neto prinos posle: 4% DLD + 2% agencije + 0.25% mortgage registra + servisni trošak + 1 mesec praznine; testiraj i scenario –10% cena (Fitch rizik) i –5% kirije. (Mortgage Finder, Reuters)
  4. Izbor proizvoda: “ready” sa dokazivom kirijom > off-plan, osim ako dobijaš jako povoljan launch (escrow, renomirani developer, fazna isporuka). (ft.com)
  5. Finansiranje & FX: ako si u EUR, imaj u vidu USD-peg (AED≈USD), pa je valutni rizik prema USD nizak; prati ciklus FED-a. (centralbank.ae, Khaleej Times)
  6. Dokumentacija & due diligence: proveri Mollak/RERA servisne troškove, realne “Ejari” nivoe kirija i reputaciju upravnika zgrade. (dubailand.gov.ae, famproperties.com)
 
Uglavnom veliki projekti poput BNV imaju veliki rast nakon izgradnje.
I BNV je nekome delovao veoma rizično na početku.
Atina na vodi.
Meni je u glavi i Kipar da bi bilo ok ili u Turskoj neki veliki turistički projekti.
Porto Montenegro itd...
Ne pratim gde su tako veliki projekti u nekim ,,nesigurnijim,, zemljama započeti.
 
Uglavnom veliki projekti poput BNV imaju veliki rast nakon izgradnje.
I BNV je nekome delovao veoma rizično na početku.
Atina na vodi.
Meni je u glavi i Kipar da bi bilo ok ili u Turskoj neki veliki turistički projekti.
Porto Montenegro itd...
Ne pratim gde su tako veliki projekti u nekim ,,nesigurnijim,, zemljama započeti.
Gledam Quartet 3 na HO i pocetna cena je malo veca od cene u izgradnji za recimo veliko stanove.
 
Ajde da zagrejemo forum 😁. Pitanje je, ukoliko bi krenula ekonomska kriza napravi mi listu zemalja sa najvećim rizikom od pada vrednosti.

*listu 1–40** (1 = najmanji rizik, 40 = najveći rizik), uključićemo praktično sve evropske zemlje i njihove najveće gradove. Rizik je određen prema: ekonomiji, demografiji, zaduženosti, ulozi stranih kupaca i istoriji prethodnih kriza.

---

**1. Švajcarska – Zürich, Ženeva – hronično mala ponuda, najstabilnije tržište.**
**2. Nemačka – München, Berlin – jaka ekonomija, stroga regulacija.**
**3. Austrija – Beč, Graz – socijalno stanovanje, stabilna potražnja.**
**4. Norveška – Oslo, Bergen – visoki prihodi, energetska stabilnost.**
**5. Danska – Kopenhagen, Aarhus – stabilno, jaka regulacija.**
**6. Švedska – Stockholm, Göteborg – visoka potražnja, ali dug domaćinstava.**
**7. Finska – Helsinki, Espoo – stabilno, ali zavisi od EU ciklusa.**
**8. Holandija – Amsterdam, Rotterdam – ogromna tražnja, ali pregrejano.**
**9. Belgija – Brisel, Antwerpen – stabilno, regulisano tržište.**
**10. Luksemburg – Luksemburg grad, Esch-sur-Alzette – najviši dohodak u EU.**
**11. Lihtenštajn – Vaduz, Schaan – mikrotržište, minimalan rizik.**
**12. Island – Rejkjavik, Kopavogur – malo, bogato tržište.**
**13. Monako – Monte Karlo, La Condamine – luksuzno tržište, kapitalno utočište.**
**14. Andora – Andora la Vela, Escaldes – stabilno, zavisi od Francuske/Španije.**
**15. San Marino – San Marino, Serravalle – mikrotržište, stabilno.**
**16. Francuska – Pariz, Lyon – luksuzno tržište stabilno, provincija ranjiva.**
**17. UK – London, Manchester – London otporniji, provincija zavisi od kamata.**
**18. Irska – Dablin, Cork – atraktivno, ali pamti pad 2008.**
**19. Češka – Prag, Brno – stabilno, ali visoke cene.**
**20. Poljska – Varšava, Krakov – rast stanovništva, ali kreditno zavisno.**
**21. Slovačka – Bratislava, Košice – ograničena ponuda, manja kupovna moć.**
**22. Slovenija – Ljubljana, Maribor – stabilno, malo tržište.**
**23. Mađarska – Budimpešta, Debrecin – rast cena, zavisno od politike i kamata.**
**24. Estonija – Talin, Tartu – IT investicije, ali volatilno.**
**25. Litvanija – Viljnus, Kaunas – rast cena, ali slabija kupovna moć.**
**26. Letonija – Riga, Daugavpils – zavisno od stranih kupaca, niska domaća tražnja.**
**27. Italija – Rim, Milano – stagnacija zbog niskih prihoda i demografije.**
**28. Španija – Madrid, Barselona – volatilno, turizam ključan.**
**29. Portugal – Lisabon, Porto – zavisnost od stranih investitora.**
**30. Grčka – Atina, Solun – oporavljeno, ali krhko tržište.**
**31. Kipar – Nikozija, Limasol – zavisno od stranih kupaca.**
**32. Malta – Valeta, Birkirkara – malo, zavisi od investitora.**
**33. Hrvatska – Zagreb, Split – turizam i dijaspora nose tržište.**
**34. Crna Gora – Podgorica, Nikšić – malo tržište, strani kupci dominantni.**
**35. Bosna i Hercegovina – Sarajevo, Banja Luka – niske plate, gotovinsko tržište.**
**36. Srbija – Beograd, Novi Sad – veliki udeo gotovine i dijaspore, ali ranjivo.**
**37. Albanija – Tirana, Drač – niska kupovna moć, zavisno od dijaspore.**
**38. Rumunija – Bukurešt, Kluž – rast cena, ali visoka zavisnost od kredita.**
**39. Makedonija (Severna) – Skoplje, Bitolj – slaba kupovna moć, migracije.**
**40. Moldavija – Kišinjev, Tiraspol – siromašno, zavisi od doznaka.**


📌 Razvrstano:

* **1–15** = najstabilnija tržišta (Švajcarska, Nemačka, Austrija, Skandinavija, mikrodržave).
* **16–25** = srednje stabilna (Francuska, UK, Irska, centralna i baltička Evropa).
* **26–35** = nestabilnija (Italija, Španija, Portugal, Balkan, Mediteran).
* **35–40** = najrizičnija
--

Šta vi mislite?
 
Vrh