Šta je novo?

Beogradske reke i priobalja

Зума, сигурно да постоји разлог зашто је сам угао обалоутврде увучен, да је изграђен шпиц, водена струја би ударала у његов бок и могла би га оштетити, таложила би муљ на његовом боку и тиме блокирала речни ток. Овако се таложи на шпицу, који се повремено треба одмуљити.

Pogledajte prilog 207174

Problem je što takvo rešenje nije ni trajno ni naročito efikasno. Tj ne dobijamo ništa korisno. Mi možemo da čistimo nanose, ali će reka veoma brzo tu ponovo napraviti nanos, pa ćemo ionako opet imati Rt, ali sada od blata umesto pravu obaloutvrdu od kamena u obliku rta. I dodatno, čak i kad tu nema ničega, vode Dunava na tom mestu skoro pod pravim uglom udaraju u vode Save. Pošto su obadve reke velike i brze, to je vrlo slično kao da voda udari u zid, tj tek malo bolje nego da ovde ionako postoji rt od čvrstog materjala umesto druge velike reke koja teče popreko u odnosu na prvu. Tj i tada bi postojalo znatno usporenje vodenog toka koje bi ubrzano taložilo materjal na tom mestu, pa bi se opet stvorio rt. Znači nama je skoro svejedno, u oba slučaja bi stalno morali da čistimo nanose, samo što u jednom slučaju ne bi imali vidikovac i istureni kameni kej. To je dakle pitanje optimizacije, šta gubimo, šta dobijamo i po koju cenu. Da bi se videlo zašto se baš ovde najviše taloži pesak, a ne toliko dalje nizvodno, evo slike gde su ucrtane vodene "strujnice", tj putanje kojom se kreću pojedni delovi obe reke.

Mesanje vode Dunavskog rukavca i Save.jpg


Crvena linija je približno linija sudara dve vode, što se vidi po drugačijoj boji. Ako pratimo tu liniju sudara od njenog uzvodnog dela ka nizvodnom, vidimo da se menja UGAO pod kojim se jedna voda uliva u drugu. Skroz uzvodno, kod NovoBeogradske obale, imamo tendenciju direktnog čeonog sudara, tj ugao sudara je skoro 90 stepeni. Ali što idemo više nizvodno ugao susreta dve vode je sve oštriji, dakle sve više teku jedna pored druge, skoro paralelno, pa sudar voda nije tako oštar. Zbog toga vode manje usporavaju što smo bliže Ratnom ostrvu, a VIŠE usporavaju što smo bliže NovoBeogradskoj obali. Posledica je veće taloženje nanosa na NovoBeogradskoj strani linije dodira. Sve ovo je drastično uprošćeno, naravno.

Ja duboko sumnjam da će i jedna vlast baš često plaćati vađenje nanosa na ovom mestu. Tako na kraju ispada da će ovde svakako biti neki "rt". Pogotovo što je Dunavski rukavac mesto za gomilu splavova, pa će i oni iza sebe drastično usporiti vodu i povećati taloženje. Pa je izbor samo da li ćete ovde imati neuređeni rt od blata, kao sad, "rt" u obliku privatnog splava (pošto će da se vode interni SNS ratovi za ovo mesto), ili ćete gradnjom obaloutvrde u istom obliku i na istom mestu u kome bi se on i prirodno napravio, rezervisati prostor za JAVNO šetalište i vidikovac. Kome će prostor pripasti? Ko će od njega imati koristi?
 
Poslednja izmena:
Od čega je ova cevčicina sa resetkom
Канализација, узводно код моста је ту негде и неки велики шахт БВК код ког су претходних година доста чепркали и смредло је увек.
 
Zuma wrote :
,, ..... Crvena linija je približno linija sudara dve vode, što se vidi po drugačijoj boji. Ako pratimo tu liniju sudara od njenog uzvodnog dela ka nizvodnom, vidimo da se menja UGAO pod kojim se jedna voda uliva u drugu. .... ,,,

Par reči , o toj ,, crvenoj liniji,,
Retko kada je na tom ucrtanom mestu. Njena pozicija je promenljiva u odnosu na vodostaj.
Vodostj je totalno drugačiji tj nj. oscilacije nisu isti.
Savski ,,zapadni,, vodostaj je brže promenljiv a Dunavski (serverni) je bitno tromiji. Uprošćeno , rečne sile su bitno različite, kako sile matice tako i sile i vrste nanosa. A da ne spominjem razlike u bujičnim talasima čij nastanak može biti kod Dunava poprilično daleko u odnosu na Savski ,, potok,,.
Sve to jako uriče na poziciranje ,,crvene,, središne granične linije spajanja i razdvajanja. Tako da za predvidjanje nanosnih mesta može se pokušati samo iskustvenim putem a kako imamo blag ,,poremecaj,, klime ni to nije neki garant u pogadjanju tačke nanosa.
😀
 
Изградњом тог шпица и традиционалним нечишћењем муља таложиће се муљ и даље, затвараће пут протоку воде, која ће плавити ВРО.

Recni rt na uscu 2, sa skelom.jpg
 
Канализација, узводно код моста је ту негде и неки велики шахт БВК код ког су претходних година доста чепркали и смредло је увек.
Nisam siguran da li je kanalizacija.

Pre bih rekao da je kišni kolektor na koga je neko vezao kanalizaciju.

Screenshot 2024-08-05 123105.jpg


U donjem desnom uglu slike je ta cev.

Mislim da je to povezano sa ovim objekom BVK (mislim da je to objekat BVK)

Screenshot 2024-08-05 123502.jpg
 
Могуће, боље ако је кишна канализација. Ево видим сад да је усамљени понтон и даље на обали.
 
Da, liči da je to ili kišna kanalizacija ili neka mešavina oba sistema. Ovih dana sam često bio tamo i nikada nisam video da iz te cevi nešto izlazi. Da je kanalizacija, očekivalo bi se da postoji relativno konstantna ili bar vidljiva količina izliva koji tu izlazi. Međutim iako postoji crni talog na dnu kanala, golim okom nije moguće uočiti da se to malo crne vode pomera ka Savi.
 
Zuma wrote :
,, ..... Crvena linija je približno linija sudara dve vode, što se vidi po drugačijoj boji. Ako pratimo tu liniju sudara od njenog uzvodnog dela ka nizvodnom, vidimo da se menja UGAO pod kojim se jedna voda uliva u drugu. .... ,,,

Par reči , o toj ,, crvenoj liniji,,
Retko kada je na tom ucrtanom mestu. Njena pozicija je promenljiva u odnosu na vodostaj.
Vodostj je totalno drugačiji tj nj. oscilacije nisu isti.
Savski ,,zapadni,, vodostaj je brže promenljiv a Dunavski (serverni) je bitno tromiji. Uprošćeno , rečne sile su bitno različite, kako sile matice tako i sile i vrste nanosa. A da ne spominjem razlike u bujičnim talasima čij nastanak može biti kod Dunava poprilično daleko u odnosu na Savski ,, potok,,.
Sve to jako uriče na poziciranje ,,crvene,, središne granične linije spajanja i razdvajanja. Tako da za predvidjanje nanosnih mesta može se pokušati samo iskustvenim putem a kako imamo blag ,,poremecaj,, klime ni to nije neki garant u pogadjanju tačke nanosa.
😀

U pravu si. Ta linija sudara dve vode se zaista pomera u zavisnosti od vodostaja. Naprimer može se povećati dotok Sava, pa će onda ona na ušću da vrši veći pristisak na vode Dunava, a može biti i obrnuto. Da je više padavina bilo u slivu Dunava, pa njegov dotok i pritisak vode porastao. Međutim nisam siguran da li bi to imalo značajniji efekat na pitanje koja bi bila optimalna orjentacija i veličina tog rta. Jer je jedna strana te crvene linije sudara dve vode fiksirana na mestu gde se sada susreću Savska i Dunavska obaloutvrda. Može da se pomera samo drugi kraj te linije, što znači da se na mestu uz samu NBG obalu menja samo njen ugao. Ali za koliko maksimalno? To je ograničeno širinom nizvodnog dela reke između Ratnog ostrva i Tvrđave i činjenicom da ta linija ne može biti baš previše blizu bilo koje od obala, što onda ne ostavlja mnogo mesta za njeno pomeranje na drugom kraju. Izgleda mi da ta promena optimalnog ugla za rt ne bi bila previše velika. Naravno, uvek se podrazumeva da bi takav projekat zahtevao ozbiljnu simulaciju toka reke da bi se tačno videlo kakvi su efekti, odnosno kolika bi tačno bila optimalna veličina i orjentacija tog rt. Ili čak da li on uopšte sme da se pravi. Meni izgleda da ponavljanje onoga što znamo da reka ionako sama kreira ne bi bio problem, zato ovo i pišem. Ali je jasno da konačnu reč mora da da prava hidrološka studija efekata.

Inače na ovom novom snimku drona se takođe vidi linija sudara dve vode, i ona nije na previše različitom mestu od one na mom crtežu. Lepo se vidi i sam Rt koji je priroda sama napravila, kao i njegova orjentacija i opšti oblik. Linija sudara je malo više ka Dunavu što bi značilo da, bar pri ovakvim vodama, ne bi bio problem da i rt bude orjentisan i više ka Dunavu iako izgleda da bi to još više sprečavalo slobodan tok Dunava. Međutim ono što se vidi na snimku je objektivno stanje, a to odmah znači i da i tok Save "gura" tok Dunava još više u levo. Mađutim video sam i slike je je Dunav "jači" od Save pa je granica više u desno od one koju sam ucrtao na osnovu Guglovog snimka. Tako da jesi u pravu, samo je pitanje koliko bi ti pomeraji optimalne orjentacije rta bili veliki, odnosno bitni za njega odmah pored Novobeogradske obale.

Linija sudara voda Save i Dunava na uscu 1 iz drona.jpg
 
Poslednja izmena:
A da ne spominjem razlike u bujičnim talasima čij nastanak može biti kod Dunava poprilično daleko u odnosu na Savski ,, potok,,.

Kad kažemo "Dunav" ovde mislimo na rukavac Dunava, a ne na njegov glavni tok. Taj rukavac je plitak pa tuda (pri normalnim vodostajima) ne ide baš mnogo vode. Zbog toga je protok Save (litara u sekundi) verovatno bitno veći od "Dunavskog" (na ovom mestu). Doduše mrzi me da sad tražim brojeve i proveravam, pa samo pretpostavljam da je tako. Pri visokim vodstajima ne mora da bude tako, pa bez brojeva ne mogu čak ni otprilike da procenim kakav bi odnos protoka bio tada. Međutim to su retke i kratkotrajne situacije, pa je procentualni doprinos zasipanju korita reke pri visokim vodostajima verovatno mali. Tim pre što je onda reka bitno brža, pa će tada pesak mnogo manje da se taloži nego kad je sporija.
 
Još malo uplicajnje rukavca ( ne duže od par god) ce samo progresivno dovesti do nj. nestanka , te ce sam rt biti dislociran na vro.

Zanimljivo mi je nagadjanje,
jer jedna god. sa dužim niskim vodostajem može dovesti do bitni različite slike sa bez VRO a
Mnogi nisu svesni važnosti postojanja tog rukavca.....
 
Taj rukavac zaista jeste od ogromne važnosti za Beograd, za mikro klimu, za Ratno ostrvo, ribe, ptice i za mnoge druge stvari, pa je čudno da se decenijama niko ozbiljno ne bavi time šta se u njemu dešava, da li je stabilan ili nije. Ja sam pokušavao da nađem makar i samo snimljeni oblik dna i nisam uspeo. Izgleda da niko to nije uradio iako maltene svaki skuplji privatni čamac sada ima eho lokator. Nema ga čak ni u zvaničnim plovidbenim kartama koje izdaje kapetanija. Kao da niko tu ne plovi, pa je što se njih tiče nebitan, a niko drugi se rekama i ne bavi. Još jedan od bezbroj primera totalne nebrige.

Po sadašanjem planu rasporeda splavova, trajno ostavljanje ogromnog broja njih upravo u taj rukavac će bitno više poremetiti tok vode u rukavcu nego što bi to uradio moj "rt" koji je uostalom BLIŽE obali od spoljne linije do koje dopiru splavovi. Pogledjte dokle dopire kafana "Stara Koliba", a dokle najdalji deo prirodnog rta. Pa je malo bez veze buniti se zbog veštačkog rta, a pri tome se slagati da ti splavovi ostanu tamo. Međutim pošto nema realne šanse da ih iko otera i iz Dunavskog rukavca, onda nema ni razloga imati nešto protiv ozbiljnog razmatranja mogućnosti jednog takvog javnog vidikovca na reci, sa druge strane priobalnih bedema tvrđave.

img_8917-jpg.207149


img_8918-jpg.207150
 
Lepa zbirka. Evo i tri sa uvećanim delom gde se Savska i Dunavska obala susreću. Sve su iz vremena prvog sv. rata, možda oko 1917. godine.

1917. Beograd iz aviona iz pravca Zemuna, Samo usce 1, 1.jpg


1917. Beograd iz vazduha, Samo usce 1, 2.jpg


1917. Beograd iz vazduha, Samo usce 1, 3.jpg


Na prethodnoj se takođe nazire linija sudara Savske i Dunavske vode kakva je tada bila. Ovde je Dunav imao visok vodostaj, a i Ratno ostrvo je drugačije, pa je Dunav vode iz Save odgurao više ka tvrđavi.

I ova slika je interesantna zbog dobro vidljivog rta.

10922594_846208235435477_2868345190471220796_n-jpg.207295
 
Trenutak istine. Spominjao sam karmu. Sad možete videti kako to u praksi funkcioniše.
Ideju da se samo malo produži donji nivo obaloutvrde na ušću sam izložio još pre dve i po godine.


Nije bilo nimalo entuzijazma da se promoviše potreba za jednim tako dragocenim javnim prostorom koji bi nam inače ili uzeli ili upropastili. E pa, evo šta će SADA biti na samom ušću, i upravo je to direktna posledica tako indolentnog stava:

IMG_9261.JPG


IMG_9265.JPG


IMG_9272.JPG


Izmuljali su samo koliko treba za splav. Da li će nastaviti, ne znam. Ja sam mislio da je besmislica početi uklanjanje mulja a da se to ne uradi do same obaloutvrde. Nadajmo se da će nastaviti i da je ova brzina samo da gazda sa dobrim vezama ne bi gubio pare čekajući izmuljavanje celog ušća. Možda.

IMG_9277.JPG


I šta smo sad dobili? Naravno, ova metalna kutija na dva sprata ima i terasu, i ona gleda ka Vodenoj kapiji, tvrđavi i ostatku ušća. Pa oni koji nisu hteli javni prostor na jednom od najboljih rečnih vidikovaca u gradu, sada će imati veliku slobodu da sto rezervišu mesec dana unapred, kad god "kontraverzni biznismeni" ne proslavljaju nešto. I da zatim pivo plate zlatnom karticom, samo da bi sa najboljeg mesta videli tvrđavu i ušće. Svaka pasivnost i inertnost se plaća. Šta ste imali ili lako mogli imati, više nemate.

IMG_9299.JPG


Posebno je duhovito da im Šapićeve izlicitirane lokacije izgleda nisu baš sveto pismo. Evo gde počinje njihova zakupljena lokacija broj 51. Naravno da splav nije ukotvljen počevši od tog mesta.

IMG_9281.JPG


A evo gde ZAVRŠAVA njihova zakupljena lokacija broj 51. Naravno da splav JESTE ukotvljen počevši od tog mesta pa nizvodno. Ladno su se pomerli za čitavu širinu mesta koje su zakupili samo da bi bili što bliži Savi, tvrđavi i mestu susreta dve vode. Nazdravlje.

IMG_9282.JPG
 
Poslednja izmena:
Остаће и твој замишљени "рт" и метална кутија на ушћу, уместо да буде уклоњено и једно и друго.


Screenshot (3561).png


Црвено - сплав, жуто - Зумин муљни рт, плаво - линија обалоутврде, љубичасто - метални мост.
 
Poslednja izmena:
Po sadašanjem planu rasporeda splavova, trajno ostavljanje ogromnog broja njih upravo u taj rukavac će bitno više poremetiti tok vode u rukavcu nego što bi to uradio moj "rt" koji je uostalom BLIŽE obali od spoljne linije do koje dopiru splavovi.
Нажалост ти сплавови имају светлу будићност с обзиром да имају поред много паркинг места
 
3 године креће од ког датума?
 
Kada Grad Beograd zakupcu obezbedi "uslove za korišćenje lokacije" potpisuje se zapisnik o tome, pa onda tri godine od potpisivanje zapisnika.

To bi u praksi moglo da znači kad bude postojalo sve što je potrebno da bi zakupac mogao krene sa poslom. Ili možda čak kad više ne bude ničega što još treba uraditi a što zavisi od Grada a ne od njega. Pretpostavljam da se u to računaju poslovi koje treba da odrade razna preduzeća zavisna od Grada, voda, struja, pristupni putevi, smeće, takve stvari. Mada je tačna interpretacija značenja fraze "kad grad Beograd obezbedi uslove za korišćenje lokacije" samo moje pogađanje.
 
Vrh