Šta je novo?

Autobusi

Od kog proizvđača autobusa bi grad trebao da kupi 100 novih zglobnih vozila na gas.

  • Solaris

    Glasovi: 257 95,2%
  • BMC

    Glasovi: 13 4,8%

  • Ukupno glasača
    270
@Vinča307
Ako izađe na protest, izgubiće posao. Ovako postoji šansa da bude među onim srećnicima koji će da preteknu nakon Streline reforme.
 
Da li neko može da mi objasni termin "šihta"?

Da li je to neki sleng za "rezervni autobus" ili tako nešto jer sam skontao da se termin "šihta" spominje u kontekstu neki autobus je "popunio" polazak ili kako već ;)
 
Шихта је једна смена из 2 дела. Возач истера возило ујутру, одвезе за гаражу и одради после други део увече или по подне или одради две допуне ако не креће из гараже.
 
Шихта је једна смена из 2 дела. Возач истера возило ујутру, одвезе за гаражу и одради после други део увече или по подне или одради две допуне ако не креће из гараже.
Hvala na odgovoru. Je l poenta takvih smena da se stariji autobusi je forsiraju previše ili nešto drugo?
 
Зависи. Ако возач ради две допуне онда је то шихта само возача. У првом делу вози један аутобус, у другом делу други.

Што се возила тиче обично иде нешто маторо, оно што је тек дошло са сервиса, соло возило ако је ГСП у питању, дословно нема правила,

На многим линијама шихте не постоје (линија 70 на пример, али постоје допуне за возаче). Линија са највише шихти је до скоро била 16, али то не могу 100% да тврдим због овде неких који воле да демантују јер не пратим толико као те особе.
 
A šta si očekivao od trećerazrednih sindikata, čije članstvo čini uža rodbina i poneko od zaposlenih. Bili bi malo naivni kad bi poverovali da se protesti tek tako organizuju, i da je jednostavno okupiti ljude. I taj koji ih okuplja treba da ima neki kredibilitet, a slabo toga ima po sindikatima, pogotovo tim malim. Ništa gradska vlast ne radi, a da već nije dobro pripremila teren.
I ja radim u drzavnoj firmi, porodično se zapošljava, pa opet su ljudi protestovali i to više puta i niko nije dobio otkaz, samo su to p obične. Takođe su nas terali da idemo na miting sns-a i pretili, pa nije došlo 5% ljudi tamo, pa je direktor došao da preti i za malo dobio batine.
 
Zato što u Streli sa 5 dana slobodno mesečno i 12 sati rada dnevno se stiže do 200,000 dinara, i naravno, svako se napali.

Ono što se ne vidi, jeste prekovremeni rad, nemaš beneficirani radni staž, plata ti se oficijelno vodi na 43,000, nikakve uplate na osiguranje/penziono itd...
I onda kada stigneš u godine, a penzija 30,000.

Zato takav sistem Strele, a i ostalih privatnih prevoznika, vodi u robovlasništvo, vozićeš dok ne umreš, jer od penzije nema ništa.
To je sistem da kao mlad nakon polozenog dođeš da stičeš iskustvo, odvezeš par godina i pališ na zapad.
 
I ja radim u drzavnoj firmi, porodično se zapošljava, pa opet su ljudi protestovali i to više puta i niko nije dobio otkaz, samo su to p obične. Takođe su nas terali da idemo na miting sns-a i pretili, pa nije došlo 5% ljudi tamo, pa je direktor došao da preti i za malo dobio batine.
Nepotizma će uvek biti u državnim firmama, a realno ima toga i kod privatnika, i nije to samo kod nas. Ovde je više problem što je realno malo ljudi svesno šta se tačno radi i događa. Ne znaju ni 10% od svega ovde ispričanog. Niti prate, niti ih interesuje. Većina nije ugrožena, a vozači najmanje. Samo ih neće nedostajati u meri u kojoj je to sad slučaj. Jel sam Šapić izjavio da ni jedan vozač više neće raditi šesti dan🙄 Možda neće morati ni peti😁 No, ne verujem ni u neki drastičan pad broja zaposlenih. Briga Grad za to, jer je stvarni cilj i više nego jasan. Da bi se ljudi pokrenuli, mora da postoji neko koga mogu da slede, neko ko će umeti da trgne te ljude, da ne gledaju samo od danas do sutra. To teško ide kod nas. Dok god ljudi pojedinačno nisu ugroženi, realno briga ih je. Trenutno zbog najave predaje poteza 100 i 700 privatnicima, nema baš puno osnova za pobunu reprezentativnih sindikata, jer je Grad to namerno tako i uradio, ako daju neke od čisto gradskih linija za uzvrat.
 
I ja radim u drzavnoj firmi
Ako nije tajna zašto radiš u državnoj firmi, pored toliko opcija za rad u prvatnom sektoru (pre svega mislim na multinacionalne korporacije)

Uvek se zaĉudim kad vidim kvalitetne mlade ljude da rade u državnim firmama. Nekako mi je to okruženje krajnje destimulativno pogotovo za mladog čoveka.
 
Ako nije tajna zašto radiš u državnoj firmi, pored toliko opcija za rad u prvatnom sektoru (pre svega mislim na multinacionalne korporacije)

Uvek se zaĉudim kad vidim kvalitetne mlade ljude da rade u državnim firmama. Nekako mi je to okruženje krajnje destimulativno pogotovo za mladog čoveka.
Sloboda koju imam je neprocenjiva u ovim godinama, iskljucivo radno vreme ponedeljak-petak od 7:30-15:30, uvek možeš da planiraš gde ćeš i šta ćeš u slobodno vreme. Plus ti od tih 8 sati realno nemaš 3-4 sata efektivnog rada, a nekad i nema posla uopšte. Onda budem odmoran da odradim sa ocem privatno to što radim i kad dodam to na platu, bude mi sasvim okej za sad. Takođe ako ti je frka da izađeš ranije, nikav problem nije i uvek će te pustiti, a uz to možeš uvek da odeš na bolovanje i niko ti oko toga ne pravi problem, al ja uvek uzimam samo ako sam stvarno bolestan, dok mnogi uzimaju kako im odgovara zbog drugih poslova jer ovde nemaš osobe koja ne radi nešto pored ovog posla. Prvo sam mislio da je posao loš i da trebam dati otkaz, dok nisam video kako prolazi svo društvo kod privatnika i kako ih izrabljuju, shvatio sam da ovde uopšte nije tako loše i da nisu slučajno mnogi ovde ostali po 30-40 godina.
 
Pratim ponašanje putnika da u slučajevima kada se zna da će mnogo putnika stojati, mnogo njih hrli ka srednjim vratima gde ima više mesta. Stvar je u nabudženom prolazu niskopodnih vozila kod prvih vrata između prednjih točkova, kod zadnjih između zadnjih točkova, i budževina od motora u putničkom prostoru. Meni je čudno zašto do sada nisam video autobus da stave dva vrata između prednje i zadnje osovine pri tome izostavljajući ona iza zadnje osovine. Ovako bi izgledalo:
Pogledajte prilog 198939Prednosti:
1) Brža izmena putnika
2) Mogućnost formiranja jednostavnijeg, izdržljivijeg i jeftinijeg zadnjeg mosta sa visokim podom.
3) Bolje korišćenje putničkog prostora za 4 sedišta više umesto motorne budže. Prednost LOW ENTRY autobusa, kakvih je u Holandiji najviše (sa samo dva vrata).
4) Više visokih mesta za putnike, koja su među putnicima popularnija, umesto neprijatnog osećaja kada si u vozilu na nižoj visini od glava pešaka na trotoaru.

Jedino sam nešto slično video preko neta za iranske BRT, ali je tu cilj bio da jedna polovina autobusa bude za muškarce, druga za žene.
Imali su Lion i Limož Renault ER100 trole sa troja vrata ispred druge osovine, s tim da su vrata bila ravnomerno raspoređena (druga i treća odvojena) zbog mesta za rezervoar kod autobusa PR100 na kome su bazirane. Enterijer je za posledicu nudio jednosmernu cirkulaciju (bez sudaranja), širok prednji prolaz, veliku površinu za stajanje, bliže postavljena vrata (što smanjuje negativan efekat probijanja do izlaza) i podelu na zone za kratka (ispred pogonske osovine) i srednja/duža putovanja pozadi gde je pod i najviši, a sa rampom do motornog dela ispod sedišta (kod autobusa zbog horizontalno postavljenog motora). Ergonomija je unapređena malim razmacima između velikog broja vertikalnih šipki sa obe strane, niskim horizontalnim (ovde zbog niskog plafona kao kod Conecta) i veoma niskim širokim neklizajućim visećim rukohvatima.

Sa druge strane, kod duplih vrata na klaustrofobičnom niskopodnom kraju niskopodnih autobusa, broj mogućih stojećih putnika je jadan. Odnosno, od 3 širokih vrata, više od pola izlaženja i ulaženja se obavi kod srednjih vrata. Sada ću sa V označiti vrata, a P prozor. Standardno planiranje vrata je V-P-P-V-P-P-V. Ja sugerišem V-P-P-V-V-P-P, ali može i V-P-V-P-V-P-P. U Češkoj sam video solo V-P-V-P-V-P-V (četiri vrata), i zglobove V-P-V-P-V-P-Z-V-P-P-V. (Z zglob, slično MAZ 215, samo sa motorom pozadi). Kod visokopodnih autobusa iz 1980-tih se vodilo računa o tome da kod svakih vrata bude prostora, ali sada se ni ne pokušava. Maz 103 (+107 troosovinac), su jedini koje znam da su napravili 2+1 raspored sedišta između srednjih i zadnjih vrata da se makar koliko-toliko omogući neka korist od zadnjih vrata pri velikom opterećenju. Čak je i MAZ to napustio, a počeo je kao šrafciger-industrija određenog modela Neoplana iz 1990-tih.
Oba gorepomenuta francuska grada i dan danas koriste vozila sa 2+1 rasporedom, i to potpuno niskopodna (bez rampe), uključujuži i trole poput Cristalisa. Takav raspored se najčešće sreće po Italiji koja je u drugoj polovini prošlog veka bila poznata po poluniskopodnim vozilima sa četvora vrata, a danas ima pozamašan inventar novih vozila poput Citymooda kao što je ovaj u Trevizu. U skorije vreme usled specifičnosti konstrukcije pojedinih rešenja elektrobusa neki gradovi su prihvatili 2+1 raspored, što se može videti na primeru Urbina 12 Electric sa 20 sedišta za Đenovu. U istoj konfiguraciji postoji i Trollino 12 koji je Modena nabavila sa 2+2 rasporedom.

Pimenuta vozila ne karakteriše samo raspored sedišta prilagođen poboljšanoj cirkulaciji pri visokim opterećenjima, već i posvećena pažnja ergonomiji straphangera. Učinjeno je sve da se olakša stajanje i pristup na linijama sa velikom razmenom putnika, a kratkom prosečnom vožnjom većine putnika, uz to trasiranih skučenim ulicama.

Btw. MAZ 107 je po više osnova bio u prednosti u odnosu na 103 i Neoplane, i to što je kao duži od 103-ke nudio veći udeo ravnog poda (manji procenat rampe/nagiba), a kao kraći od Neoplana 4020 bio upravljiviji. Ako izuzmemo beogradski kliše (da ne može zglob na 46 iako može, da ne može troosovinac na 101 iako može i tako u nedogled tražiti razloge) čudno da ga naši najveći gradovi sa koridorskom mrežom poput Niša, Kragujevca, Novog Sada i Subotice nisu koristili u većem obimu. Danas njega nema u ponudi, Ikarbusa nema da skroji po meri, ali postoji mogućnost nabavke kraćih M.A.N-ovih troosovinaca od 13,7m na A36 šasiji.

I dan danas se proizvode autobusi sa rampom, samo što ih malo koji proizvođač nudi, pri čemu konfiguracija zavisi od motora. Naime ako kreatori tenderske dokumentacije postave uslov velikolitražnog motora automatski se otpisuje malolitražni horizontalni, a usiljava vertikalna karakondžula sa stepenicama. To je skoro bilo evidentno u Hamburgu koji je 2016 nabavio verziju s OM470, a 2020 uzeo OM936 s dva sedišta više bez "merdevina".

Nova varijanta šasije sa horizontalnim motorom ima premešten hladnjak u odnosu na staru, što je karakterisalo i Conecte. Evo stare rasprostranjene:
3830_7912442805982.jpg


Problem sa Beogradom je to što su linije brdovite i preopterećene, ali to ne znači da slabija verzija s horizontalnim motorom ne može da radi na solo polascima. Kad bi Strela uzela ovakve polovne i preuzela 27E, 37, 48, 59, 302, 304 (ekspres autoputem), 405 pola grada bi progledalo. Problem 26 bi nakon produženja Nove Kumodraške i Mokroluške bio rešen rotacijom sa 30 uz produženje nove pojačane zglobne 30 do Dorćola. Bio bi kreiran zglobni bajpas oko deonice Dušanovac-BKA. Imali bi zglob, ali delimično drugom trasom koja bi ujedno rasteretila 29 i 31.

Zadnja vrata su poželjna ali pri 100 putnika ne i nužna, pa je moguće koristiti trovratne na istoj šasiji sa istim motorom koji takođe postoje u Hamburgu.

Vertikalno postavljen OM936 kao i gasna varijanta (M936G) nude dva sedišta manje, međutim poput električnog eCitara nemaju gomilu stepenika što se ovde može videti:
1901-72,HHA,JN.jpg
 
Poslednja izmena:
Vidim zaposleni GSP su se baš potresli zbog oduzimanja linija. Dok ne isteraju 300 autobusa i ostave ih na sred Gazele smatraću da ih zabole za bilo šta osim kako da još malo sačuvaju guzicu u ovom režimu.
Ostavljaju autobuse na sred ulice. Oko skupa vladajuće partije. Aha, nije taj protest...
 
Vidim zaposleni GSP su se baš potresli zbog oduzimanja linija. Dok ne isteraju 300 autobusa i ostave ih na sred Gazele smatraću da ih zabole za bilo šta osim kako da još malo sačuvaju guzicu u ovom režimu.

Stigla im i nova oprema/obuća, namireni su oni...

To je izgleda prokletstvo svakog javnog preduzeća, za uslove i smanjen obim posla nikada protest, al za plate svi su tu.
I na kraju ostanu bez svega.
 
Vrh