Šta je novo?

Реконструкција Трга Републике

Ради се о нашој људскости. Највећи траг је народ муслиманске вере. Није било никакве освете над локалним муслиманима. Отишли су само они који су желели да наставе да живе по шеријату.
 
Tako je, na osnovu međunarodnog ugovora, kao i sve gradske kapije što su srušene, a ne na osnovu mržnje ili ljubavi...

U realnoj politici ne postoje takvi pojmovi...
 
Inace, mi smo poznati po realnoj politici, vladavini prava, privrzenosti institucijama, medjunarodnom pravu itd. Malo sutra
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=585603#p585603:321mxshl je napisao(la):
boggy » Ned Dec 02, 2018 9:51 am[/url]":321mxshl]Inace, mi smo poznati po realnoj politici, vladavini prava, privrzenosti institucijama, medjunarodnom pravu itd. Malo sutra

Pa sto se tice medjunarodnog prava, moze se reci da smo i mnogo naivan narod koji previse svoje nade ulaze u neku "pravdu", sta god to znacilo :violina: ....inace kad ce da zatrpaju tu podzemnu zidinu i da nastave sa radovima; ljudi su zeljni trga.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=585592#p585592:j4yipomn je napisao(la):
direktor » 02 Dec 2018 06:29 pm[/url]":j4yipomn]Po medjunarodnom ugovoru uklonjene
Ustvari nije tako. Turski religiozni objekti u Beogradu su bili zaštićeni protokolom u Kanlidži 1862. Oni su porušeni kasnije zato što više nije bilo vernika pošto su se Turci masovno iselili ostavši bez kuća i imanja, a pri tome još potpavši kompletno pod Srpsku civilnu vlast. Evo šta se u protokolu kaže:

Nakon stavova deklarativno iskazanih rečnikom diplomatske kurtoazije sledilo je utvrđivanje konkretnih obaveza koje su odstupale od pravila reciprociteta, jer su uglavnom bile opterećujuće po Tursku.

U prvom članu protokola utvrđuje se obaveza da Porta prenese u vlasništvo srpske vlade svo muslimansko zemljište i otkloni uzroke konflikta proizašle kao posledica izmešanosti stanovništva i prisustva turskih garnizonskih vlasti. “Da bi otklonili mogućnost konflikata – stoji u Protokolu – koji bi proizišli iz izmešanosti muslimanskog i srpskog stanovništva u istom mestu, otomanska vlada će preneti u potpunu svojinu srpskoj vladi, sa zadatkom da obešteti sve vlasnike, svo zemljište i kuće koje danas pripadaju muslimanima u beogradskoj četvrti. Porta će prepustiti iz istog razloga istoj vladi zidine, šančeve, i objekte koji su sačinjavali stari bedem, koji je odvajao grad od varoši, koju zovemo četvrt, kao i četiri kapije: savsku, varošku, stambolsku i vidinsku. Ovi šančevi, zidine, kapije i objekti moraće biti porušeni i nivelisani.

Potom se, u istom članu, utvrđuju nadležnosti srpskih vlasti i prava muslimanskog stanovništva: “Srbi neće moći na tom terenu da podignu ni jedan vojni objekat. Ove promene pređašnjeg stanja stvari imaće za posledicu da će se isključiva nadležnost srpskih vlasti protezati ubuduće na ukupnost varoši kao i beogradske četvrti. Sva religiozna zdanja i grobnice koje bi muslimansko stanovništvo ostavilo povlačeći se sa mesta koje je zauzimalo do tada u svojstvu vekovnih prava biće u potpunosti poštovana.

Ovim članom, pored prava i obaveza, odslikana je suština stava garantnih sila srpskoj državi. Umesto termina “srpske vlasti” na kome je insistirala Porta upotrebljen je termin “srpska vlada”. Očigledno je takođe da nadležnosti srpske vlade imaju suštinski karakter. Muslimanskom življu preostala je zaštita koja prvenstveno pripada građansko-pravnoj oblasti i zaštita nekih prava religijske prirode.

U drugom i trećem članu Protokola konkretno je određeno kako će se raščistiti prostor oko tvrđave, i na koji način će se izvršiti obeštećenje civilnog stanovništva. Raščišćavanje je podrazumevalo rušenje svih građevina u Protokolom određenom prostoru. Član 2, međutim, sadrži i ono što će u bliskoj budućnosti odrediti sudbinu gradova. Ovim članom je predviđeno da se sva muslimanska zdanja oko zidina grada poruše, ali to nije važilo i za srpske javne i religijske građevine, kao i za trgovačku četvrt : “...Što se tiče isključivo srpske četvrti otomanska vlada, čija namera nije da dotakne religiozna zdanja poput Saborne crkve, mitropolije i episkopije ni trgovačke ulice, sporazumeće se sa vladom kneževine u vezi kupovine nekoliko kuća koje će odgovarajući arbitri odrediti kao potpuno potrebno da bi se kompletirao prostor ispred tvrđave u tom pravcu i potrudiće se da olakša postizanje saglasnosti vlasnika nuđenjem velikodušnih kompenzacija.”

Prof. dr Nebojša Ranđelović, Mr Aleksandar Đorđević
PROTOKOL KONFERENCIJE U KANLIDŽI
 
Čak i da su sve džamije bile porušene iz mržnje (kažem, čak i da jeste tako bilo, a nije), to opet ne bi bilo ni blizu onoga što su drugi narodi Evrope radili muslimanima prethodnih nekoliko vekova. A ni blizu onome što su ti muslimani radili Srbima.

Nego kao i uvek, o srpskim brljotinama se uvek najviše priča, pa se pravi slika da su svi anđelčići a mi krvolčne zveri koje su se kroz istoriju nekoliko puta probudile i rekle ''e ajd' da budemo zli i da pravimo nevolje'', jer eto kao, tako nam došlo. Što ne može biti dalje od istine.
 
Био је Левић са оном својом булом, али их нису дирали нити кафану запалили јер су се сакрили на таван...
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=585627#p585627:ut07tfhn je napisao(la):
Bender Rodriguez » 02 Dec 2018 09:06 pm[/url]":ut07tfhn]Čak i da su sve džamije bile porušene iz mržnje (kažem, čak i da jeste tako bilo, a nije), to opet ne bi bilo ni blizu onoga što su drugi narodi Evrope radili muslimanima prethodnih nekoliko vekova. A ni blizu onome što su ti muslimani radili Srbima.

Nego kao i uvek, o srpskim brljotinama se uvek najviše priča, pa se pravi slika da su svi anđelčići a mi krvolčne zveri koje su se kroz istoriju nekoliko puta probudile i rekle ''e ajd' da budemo zli i da pravimo nevolje'', jer eto kao, tako nam došlo. Što ne može biti dalje od istine.
Kad se uzme u obzir šta su oni radili nama, nema sumnje da je takav tretman Turaka na kraju bio zaslužen. Što se tiče blaćenja, to se radi svima koji nisu spremni da ponizno slušaju velike sile, pa naša sudbina u tom pogledu nije naročito posebna. Međutim ne moramo baš da blatimo i sami sebe, i pričamo kako smo se posle svetili čak i Turskim zgradama. Protivnici su bili ljudi, ne zgrade, i naši preci su preduzimali šta je bilo potrebno da ih pobede dok su bili tu, i protiv njih i protiv obejkata gde su bili. Ali kad su jednom otišili, ostale odluke su bile donošene iz sasvim praktičnih razloga. Džamije su rušene zato što bez stanovništva te vere više nisu imale svrhu, pa su bile su zapuštene i ruševne, i što se u tom slučaju prostor mogao bolje upotrebiti. Kapiju je "najpragmatičniji Srpski Knez" srušio iz pragmatičnih razloga: to je bila eksplicitna međunarodna obaveza, kao što ste mogli videti u prethodnom tekstu, a sada vidimo da se zbog izuzetne veličine i nezgodnog položaja baš nikako nije mogla zaobići, pa i nije mogla ostati na sred puta. Ne moramo u Kneza projektovati još i svoje dodatne teorije pošto su i ova dva pragmatična razloga i Josimovićevi urbanistički planovi već sasvim dovoljni za objašnjenje naredbe o rušenju.

file.php
 
Zuma mojne mastas mnogo bilo je jos ugovora nakon tvog omiljenog a i prije njega
 
Džamija je u Beogradu bilo i dugo posle odlaska Turaka i rušenja kapije 1866.
 
Sem sjajno opisane atmosfere starog Beograda, prethodna priča nam daje i još jedan, doduše vrlo kratak opis izgleda Stambol kapije neposredno pre rušenja. Kosta Hristić je inače bio otac kompozitora Stevana Hristića. Jedina nova informacija u odnosu na Milićevića je da su vrata na kapiji bila "visoka".

"Tako je bilo i levom i desnom stranom do Stambol-kapije. Ona je bila od prilike pred sadašnjim ulazom u Vasinu ulicu, izmedju Kneževog Spomenika i Pozorišta. Kapija je bila masivna, od tesanog kamena, sa jakim, visokim vratima, okovanim gvozdenim pločama. Levo i desno od kapije pružao se šanac sa visokim bedemom, silazeći desnim krakom preko Vidin-kapije ka Dunavu, a levim preko Varoš-kapije ka Savi. Ispred Stambol kapije bio je dubok jendek pun djubreta i strvina, preko koga se drvenim mostom nastupalo u kapiju."

PS.
Pardon, možda DVE informacije: "nastupalo u kapijU, u jednini, ne u množini. Mostom, a ne mostovima. Nije bilo tri kapije, nego samo jedna, AKO ovde "kapija" označava vrata, a ne celu građevinu.
 
Pošto ćemo u Vasinoj dobiti prvu modernu pešačku zonu sa tramvajem, evo jedne stare.
Zimska idila. Samo tramvaj, ulica i pešaci. Automobili i konji su zanemarljivi :)

Pogledajte prilog 1
I letnja idila. Tramvaj sa otvorenom letnjom prikolicom i svečano obučenom gospodom kod Kalemegdana.

 
Jako me iritira ova zgrada pored moskve koju nikako da izgrade ponovo ima još prizemlje od stare zgrade temelj sve je tu samo spratovi fale.
 
ne postoji nijedan valjani razlog protiv obnove te zgrade, dobiju se tri sprata skoro pa besplatno u centru grada....
 
Eh da je samo ta zgrada... mali milion jos. Beograd takve zgrade treba da cuva kao blago
 
A SPC nek dobije novo ime SPC Real Estate doo kako su već počeli investiciju u nekretnine na Nbg.
Mogu isto tako i ovde pa od tih para da srede usrano šetalište ispred Hrama.
 
Zgrada apotekara Viktorovića. Rušena u oba rata, posle drugog nije obnovljena.
Ostatak restitucijom pripao SPC.

I na donjoj strani u Balkanskoj je ostalo još manje, samo okna ulaznih vrata.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=585844#p585844:1mjp10kq je napisao(la):
And7rey » 03 Dec 2018 05:51 pm[/url]":1mjp10kq]A SPC nek dobije novo ime SPC Real Estate doo kako su već počeli investiciju u nekretnine na Nbg.
Mogu isto tako i ovde pa od tih para da srede usrano šetalište ispred Hrama.


Pa zgradu koju znamo kao "Zgrada JAT-a" ispred crkve sv. Marka je izgradila - Crkva, za izdavanje.
Ništa novo, štaviše sasvim prihvatljivo kao način finansiranja.
 
Tu je sad onaj Pop Shop.

Nego vezano za Vasinu... Gledam poslednjih nekoliko nedelja stanje kod Pošte i vrtića. Gotovo uvek ima ostavljeno po nekoliko vozila. I to ne od Pošte. Njih ni ne znam kad sam zadnji put video tu. Nego najviše gužve prave vozila od vrtića, pekara, dostava... To će biti problem ako se ta praksa nastavi i posle rekonstrukcije a bude 1+1 profil.
 
Стамбол капија која то вероватно није
 
Crtež pretpostavljenih kontura originalnog dizajna kapije sa dodatim nepravilnim elementima (crveno). Trenutno nije jasno koja je bila njihova funkcija. Mogli bi da budu vrhovi pregradnih zidova u eventualnom podzemnom nivou, neka ojačanja, naknadno dodate pregrade ili nešto treće. Da bi se to videlo neophodno je dublje kopanje, ispod ovog površinskog nivoa kapije oštećenog naknadnim provlačenjem cevi, kopanjem rupa za slivnike i druge instalacije. Nažalost ne izgleda da će to da se desi. Ili ih mrzi ili im je zabranjeno.

Pogledajte prilog 1
Korisno kao referenca uz gornji crtež da bi se videlo gde su delovi oštećeni instalacijama (ali ne svi oštećeni), što je na prethodnom crtežu prikazano u pretpostavljenom originalnom stanju.

file.php


Kao primer oštećenih delova, u bedemu uz šanac imamo jednu vertikalnu betonsku cev koja vodi u dubinu, neznano gde, a pored nje je deo bedema u kome je iskopano udobljenje za ... nešto ... možda stari ulični slivnik za kišnicu? Iza toga, popreko i horizontalno, je još jedan naknadno prokopani kanal u bedemu, za energetske kablove u zaštitnom betonskom kućištu sa dva otvora (koje se ne vidi u ovde slikanom delu).

 
Na osnovu useka i oslonca za most znamo da je ovde sigurno bio prolaz kroz kapiju. Pa čemu onda služi poprečna pregrada od cigala koja naizgled pregrađuje upravo taj prolaz?


Pogledajte prilog 1
Jedino razumno objašnjenje koje mi pada na pamet je da se taj zid na otprlike ovoj visini i završavao, i da je kaldrma puta išla PREKO njeovog vrha. Takvu pretpostavku o nivoima terena sugeriše i visina temena dva lučna svoda od cigala na unutrašnjoj strani kapije, ka muzeju. Međutim onda se postavlja pitanje čemu je taj poprečni zid služio ISPOD nivoa kaldrme i prolaza kroz kapiju? Bitno je uži od svih ostalih da bi bio neki deo noseće strukture ili ukrućenja bedema. Izgleda mi da to ostavlja samo jednu mogućnost: bio je pregrada, odnosno zid prostorije na nižem, podzemnom nivou kapije. Drugim rečima, podzemni nivo je postojao. Takođe, niko ne pokazuje nameru ni da ga, sada, dok je sve otvoreno, bar istraži i ucrta u dokumentaciju. Na osnovu čega će onda kasnije razne komisije da donose odluke u vezi kapije ako o njoj ne želimo da znamo ništa više od ovo pola metra koje je otkopano, što zatim ovako stoji bez arheologa već toliko vremena, prosto čekajući da se opet, po valjda četvrti put, zatrpa? Da bi se posle neko ponovo "iznenadio".
 
Vrh