Šta je novo?

Železnice - putnički saobraćaj

Ide na Velim.

Messenger_creation_637cbfd5-bad3-4a5f-a5d3-858ee5a304af.jpeg
 
To znaci brza pruga a Slovacka je poprilicno u zaostatku sa tim jer dalje od idejnih resenja koridora brzih pruga na papiru nisu otisli
Slovaci imaju u manjoj zemlji 67 miliona putnika godišnje, mukice bedne i nerazvijene.

Još glavne pruge dvokolosečne, muukice.

Još, stanje pruga je takvo da privatne firme prepoznaju svoj interes da imaju privatničke putničke vozove muuukice.

U rangu nenaprednih zemalja poput Češke, Belorusije, Mađarske sa 15-20 puta većim korišćenjem putničke železnice nego u Srbiji, a bez jednog milimetra pruge za brzine preko 160km/h, sa mnogo prelaza u nivou, sa železničkim stanicama u centima gradova, sa sve prolazom vagona sa opasnim materijama kroz cente naselja... tuga...

Nesrećnici bedni i nezaštićeni, ne znaju šta je to zlatno doba, pa se vode politikom da je samo u slučaju visokog ranga puta, i velike opterećenosti puta nižeg ranga opravdano ulagati u skup objekat (estakada/nadvožnjak/podvožnjak).
 
Slovaci imaju u manjoj zemlji 67 miliona putnika godišnje, mukice bedne i nerazvijene.

Još glavne pruge dvokolosečne, muukice.

Još, stanje pruga je takvo da privatne firme prepoznaju svoj interes da imaju privatničke putničke vozove muuukice.

U rangu nenaprednih zemalja poput Češke, Belorusije, Mađarske sa 15-20 puta većim korišćenjem putničke železnice nego u Srbiji, a bez jednog milimetra pruge za brzine preko 160km/h, sa mnogo prelaza u nivou, sa železničkim stanicama u centima gradova, sa sve prolazom vagona sa opasnim materijama kroz cente naselja... tuga...

Nesrećnici bedni i nezaštićeni, ne znaju šta je to zlatno doba, pa se vode politikom da je samo u slučaju visokog ranga puta, i velike opterećenosti puta nižeg ranga opravdano ulagati u skup objekat (estakada/nadvožnjak/podvožnjak).

Jako lepo objašnjeno kako se u nekim zemljama pruge grade i vozovi saobraćaju zarad potrebe građana, a u nekim drugim zarad potrebe demagogije i propagande političke vrhuške.

Plašim se da kada bi neko stavio na papir broj utrošenih evra naspram broja ostvarenih putničkih kilometara rezultat tek bio još više poražavajući.
 
Slovaci imaju u manjoj zemlji 67 miliona putnika godišnje, mukice bedne i nerazvijene.

Još glavne pruge dvokolosečne, muukice.

Još, stanje pruga je takvo da privatne firme prepoznaju svoj interes da imaju privatničke putničke vozove muuukice.

U rangu nenaprednih zemalja poput Češke, Belorusije, Mađarske sa 15-20 puta većim korišćenjem putničke železnice nego u Srbiji, a bez jednog milimetra pruge za brzine preko 160km/h, sa mnogo prelaza u nivou, sa železničkim stanicama u centima gradova, sa sve prolazom vagona sa opasnim materijama kroz cente naselja... tuga...

Nesrećnici bedni i nezaštićeni, ne znaju šta je to zlatno doba, pa se vode politikom da je samo u slučaju visokog ranga puta, i velike opterećenosti puta nižeg ranga opravdano ulagati u skup objekat (estakada/nadvožnjak/podvožnjak).

Sve to stoji ali...
To koliko jedna zemlja prevozi putnika i koliko ima dvokolosečnih pruga ne menja činjenicu da će uvek biti manje bezbedan saobraćaj kod njih.
Jer na glavnim koridorima u Srbiji koji su denivelisani ili će biti u budućnosti nećeš više nikad videti da se voz zabio u kamion jer je to sada fizički nemoguće da se desi.
 
, u Srbiji neće zaživeti nikada, jer su društvo i država prosto nesposobni, i nezainteresovani za potrebe ljudi.
Još je gore. Kod je to sistemski upropašćeno i overeno Ustavom sa sve preambulom.
Ovaj bolesni centralizam ne odgovara ni Beogradu, još manje ovim pseudo okruzima i pseudo gradovima, a najmanje malim mestima i varošima.
U jednom prebogatom Cirihu 250 franaka mesečna, a u Srbiji za relaciju od 20km preko 100.
Zato što je to u Srbiji međumesni prevoz.
 
To koliko jedna zemlja prevozi putnika i koliko ima dvokolosečnih pruga ne menja činjenicu da će uvek biti manje bezbedan saobraćaj kod njih.

Apsolutno netačno. 10 puta više putnika u vozovima po glavi stanovnika znači 10 puta manje putnika u autobusima po glavi stanovnika, što znači mnogo veća bezbednost po putnike jer je železnički prevoz neuporedivo bezbedniji autobuskog i imamo mnogo manje autobusa po putevima, što donosi veću bezbednost na putevima. Dalje, mnogo veća količina tereta na prugama donosi manju količinu kamiona na putevima, dakle opet se dodatno povećava bezbednost. Nesreće na pružnim prelazima su po pravilu kobne za putnike u drumskom vozilu, a jako reko kobne za putnike u železničkom vozilu, tako da je premeštanje putnika i tereta iz drumskim vozila u železnička takođe povećanje bezbednosti.

Dakle, količina prevezenih putnika železnicom i te kako poboljšava bezbednost putnika jer će se putnik prevesti neuporedivo bezbednijim prevoznim sredstvom.
 
Cirihu 250 franaka mesečna,
У том Истом Цириху дневна је 35. О чему то говори. Па от томе да се месечна дотира и да је очиглено намењена житељима и резидентима, а велика дневна значи да је то комерцијална цена за падобранце бизснис путнике и туристе.
 
Mislim da generalno vlada mišljenje da su brze pruge nešto vezano isključivo za brzinu i da koštaju jako skupo samim tim da je upitna njihova opravdanost.
A zapravo je to infrastruktura koja je pre svega garant bezbesnosti u saobraćaju.
 
Apsolutno netačno. 10 puta više putnika u vozovima po glavi stanovnika znači 10 puta manje putnika u autobusima po glavi stanovnika, što znači mnogo veća bezbednost po putnike jer je železnički prevoz neuporedivo bezbedniji autobuskog i imamo mnogo manje autobusa po putevima, što donosi veću bezbednost na putevima. Dalje, mnogo veća količina tereta na prugama donosi manju količinu kamiona na putevima, dakle opet se dodatno povećava bezbednost. Nesreće na pružnim prelazima su po pravilu kobne za putnike u drumskom vozilu, a jako reko kobne za putnike u železničkom vozilu, tako da je premeštanje putnika i tereta iz drumskim vozila u železnička takođe povećanje bezbednosti.

Dakle, količina prevezenih putnika železnicom i te kako poboljšava bezbednost putnika jer će se putnik prevesti neuporedivo bezbednijim prevoznim sredstvom.

Moj komentar se odnosio na bezbednost izmedju pruge sa pružnim prelazima u nivou i denivelisane pruge.
Stavi se malo na mestu mašinovodje, sigurno je pod manjim stresom kada vozi na brzoj pruzi nego na običnoj.
 
Još je gore. Kod je to sistemski upropašćeno i overeno Ustavom sa sve preambulom.
Ovaj bolesni centralizam ne odgovara ni Beogradu, još manje ovim pseudo okruzima i pseudo gradovima, a najmanje malim mestima i varošima.
U jednom prebogatom Cirihu 250 franaka mesečna, a u Srbiji za relaciju od 20km preko 100.
Zato što je to u Srbiji međumesni prevoz.


Pazi, u Srbiji će ti npr reći da je tehnički ili pravno nemoguće da SV kod kojeg kupiš regionalnu kartu koja obuhvata žel. i gradski javni prevoz, deo cene takve karte prebaci gradskom prevozniku u NS, BG ili SU, i uvek će postojati hiljadu besmislenih izgovora zašto nešto korisno ne može biti implementirano.
 
Mislim da generalno vlada mišljenje da su brze pruge nešto vezano isključivo za brzinu i da koštaju jako skupo samim tim da je upitna njihova opravdanost.
A zapravo je to infrastruktura koja je pre svega garant bezbesnosti u saobraćaju.

To posebno vidimo sad u Srbiji, ne prođe nedelju dana da sa te super bezbedne pruge ne nestane neki važan deo bezbednosne opreme. Ključ bezbednosti je u održavanju i nadzoru, a ne napravili smo nadvožnjak i to je to.
 
Pazi, u Srbiji će ti npr reći da je tehnički ili pravno nemoguće da SV kod kojeg kupiš regionalnu kartu koja obuhvata žel. i gradski javni prevoz, deo cene takve karte prebaci gradskom prevozniku u NS, BG ili SU, i uvek će postojati hiljadu besmislenih izgovora zašto nešto korisno ne može biti implementirano.



To je, nažalost, veliki problem lokalnih samouprava koje ignorišu železnički saobraćaj i ne žele da učestvuju u njemu.
Zbog toga se često događaju preklapanja autobuskih i železničkih linija, neslavno ili ne veliki predvodnik u tome je Istočna Srbija. Lokalna samouprava plaća autobus, dok država subvencioniše voz i pare su isisnute sa dva mesta.

U NS-u, Bg-u ili Subotici i eventualno Nišu bi i mogle da se naprave ponude, ali u drugim mestima teško.
Pritom ni ne mislim da bi SV tu bio najveći kočničar, njemu je u interesu da se uvede jedinstvena karta, jer će to bolje fidovati voz.
 
Pa i ne mislim da bi SV pravio problem, a mogli bi lako da naprave sistem da mesečno ili nedeljno prebacuju uplaćene iznose za takve kupljene karte lokalnim prevoznicima. Na kraju krajeva i ti gradski prevoznici bi mogli da ih prodaju, pa bi onda i oni direktno prihodovali i rešavali računovodstvo sa SV.
 
Vrh