Šta je novo?

Zlatibor

Брате, мешаш бабе и жабе. Да не буде да само нападам Стаматовића рећи ћу да се неколико гаража управо гради . ЈА причам конкретно о микролокацији од 100 метара. Једноставно та возило ту треба да се паркирају на паркинг који је празан код језера а не на тротоару и на зеленој површини код малог кружног тока или 10-ак метара изнад. И у Београду нема места па не паркирају свуда јер знају да би били одмах кажњени . О томе ја говорим , полиција треба да ради свој посао ,општинске службе такође ( да набаве паука, да постављају стубиће и друго ).
 
Знам да су гараже планиране и све ми је јасно о чему говориш, али уопштено на Златибору нема места.

И у Београду људи не паркирају на паркинг место, него оставе кола "у кривини" или на тротоару.

Разумео сам све.
 
На Златибору сам после скоро две године.
Тада сам се чудио новим зградама (два спрата и поткровље) тамо где је био приступ санкалишту Обудојевица и коњима за јахање, а сада се у непосредној близини уздижу монструми и до 12 спратова, и граде се нови. У овом делу, који укључује и сам центар, превршене су све мере, одбачени сви цивилизацијски стандарди, изневерене све наде у разум и осећај за ред и склад.

Нова улица низ Обудојевицу је још у насипању подлоге. Дуж старе улице према х. "Торник", при брду, подигли су јефтине и ружне продавнице у низу.
Пешачка улица од раскрснице код пијаце преко главног трга и лево од језера до кружног тока је завршена и не изгледа лоше. Импровизоване паланчикарнице и друге тезге нису више на старом месту, већ испод парка (који је испод х. "Палисад") у ситним, јефтиним локалима у низу према кружном току. Између тог дела и ресторана на језеру је сада веће асфалтирано паркиралиште с рампом и плаћањем.
Све је по укусу српског летовалишта с корзирањем, седењем по ободу, разним занимацијама и брзом храном. Вашар, једном речју.
Са стубова за расвету се кад падне мрак пројектују шарене слике и текст, што на тротоар, што на трг, што на дно језера (честитка Ђоковићу за успех), што лик краља Александра на његову чесму.
Језеро је без воде, изводе се, рекао бих, последњи радови на подужном зидићу и још неким испупчењима на дну, осветљењу - исто на дну, и водоскоку који је поподне испробаван уз помоћ два пластична бурета с водом.

На парапет око језера скоро целом дужином је постављена ограда иза седишта која су окренута од језера. Прошли пут сам критиковао та седишта као опасна (деца на екскурзијама која се гурају), сада с оградом иза су безбедна, али неудобна јер је наслон урађен тако да је узео део седала. Лоше решење су и седишта, и ограда.

Увече су шеталиште и трг пуни.
 
Da li su konacno napunili betonirano Jezero ? Pretpostavljam da su ga napunili zbog koncrerta Vlade Georgieva . Ako jesu moze li neka slika ?
 
Нису га још напунили. Био је тај концерт, и прошао.
Радника на језеру је мало, или их нема, а рекло би се да има још посла на осветљењу на дну, а могуће је да ће нешто монтирати и на бетонским елементима, исто на дну, на којима за сада нема ничега.
Могуће је, чак, да неће напунити језеро до краја текуће сезоне
Слике имам, али не и могућности да их објавим.
 
2337fc9f6686ed380e023f1c23ffdc16.jpg

11af9cc6728112dc827fb760b4c90f64.jpg



Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Кренули од јуче да пуне језеро. Ово је стање од данас поподне…
21e1cae9cb4a25c19ee06460dca181b5.jpg



85b0dde18033df549c1e948bc69c3916.jpg



Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Da li je fontana postavljena? Čini se da je kao što je i pre bilo...
 
PLAN GENERALNE REGULACIJE

"Izgradnja novih hotela visoke kategorije, novi putni pravac preko Zlatibora, izmeštanje i izgradnja autobuske stanice, obnova brojnih javnih objekata - samo su neke od aktivnosti predviđene izmenama Plana generalne regulacije Opštine Čajetine, kojoj je prioritet i u narednom periodu dalji razvoj turizma na popularnoj srpskoj planini.

Ovaj plan bi tako mogao biti jedan od prvih koraka u izradi potrebne dokumentacije, koja je, kako je eKapija već pisala, jedan od uslova za realizaciju velike investicije – Zlatnog grada.

Kako se navodi, izmene i dopune Plana generalne regulacije mesta Čajetina, sa naseljenim mestom Zlatibor – prva faza, koji je na ranom javnom uvidu do 19. marta, predstavlja novi "prečišćeni" dokument sa istom granicom obuhvata u okviru koje su izvršene izmene tekstualnog i grafičkog dela osnovnog Plana generalne regulacije.

Granica obuhvata izmene Plana poklapa se sa granicom osnovnog Plana, sa ukupnom površinom 1.467 ha. Građevinsko područje zauzima 96,6% obuhvata Plana, odnosno 1.413 ha. Svega 3,7% obuhvata Plana čini ostalo zemljište van građevinskog područja, površine 54 ha. To su uglavnom postojeće šume u severnom delu obuhvata.

Područje Plana nalazi se u središnjem delu teritorije opštine Čajetina. Obuhvata delove KO Branešci i KO Čajetina, ukupne površine 1.467 ha. U obuhvatu plana nalaze se državni putevi IB reda br. 23 Pojate - Prijepolje - državna granica sa Crnom Gorom i državni put IIB reda br. 404, koji predstavlja vezu državnog puta IB reda br. 23 i Semegnjeva.

Turizam

U mreži naselja opštine izdvajaju se Zlatibor–turističko zdravstveni centar, naselje Čajetina – opštinski administrativno privredni centar i naselje Branešci – privredno turistički centar. Ova tri naselja funkcionišu kao administrativno turističko privredni skup naselja (trograđe).

U sva tri naselja nastaviće se sa oplemenjivanjem prostora i razvijanjem tercijarnog sektora koji povećava kvalitet života. Strateško opredeljenje je da mreža naselja treba da zadovolji potrebe stalnih stanovnika i posetilaca.

Diferencijacija za naselje Zlatibor, predviđa izdvajanje glavnog centra (prostor oko jezera), lokalnih centara (Palisad, Čolovića brdo i Zova - Oko) i izletničkih punktova (tri lokacije na Oku i u naselju Zova).

Kao prioritetna aktivnost planom je predviđen razvoj turizma kroz konsolidaciju opremeljenosti kapacieta i bolje organizacije i korišćenja postojeće turističke ponude planinskog i zdravstvenog – wellness centra na Zlatiboru.

- Ukoliko se uzmu u obzir postojeći turistički kapaciteti, na Zlatiboru se mogu očekivati dalja investiranja u proširenje turističkih kapaciteta, s obzirom da je Zlatibor jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija Srbije – navodi se u planu.

Planirano je uključivanje vazdušne banje Zlatibor u sistem priznatih međunarodnih lečilišta što bi se postiglo u prioritetnoj fazi izgradnjom modernizovanih smeštajnih kapaciteta, sa organizovanjem svih oblika aktivne rekreacije uz redovno organizovanje domaćih i međunarodnih seminara i programa.

U cilju unapređivanja zimsko-sportsko-rekreativnog turizma na planini Zlatibor i intenzivnijeg dolaska skijaša potrebno je: izgraditi hotele visoke kategorije u skladu sa svetskim standardima, koji će zadovoljiti potrebe inostranih i domaćih turista, izgraditi žičare i pristupne saobraćajnice sa manipulativnim parking površinama.

U skladu sa svetskim tendencijama treba dopuniti i poboljšati ponudu sportsko–rekreativnih aktivnosti (hokej, karling, boćanje na ledu, klizanje, nordijsko skijanje, skijaško trčanje, turno skijanje, akrobatskoskijanje itd).

Potrebno je obezbediti pristp turistima prirodnih i kulturnih dobara, komunalno opremiti i markirati šetačke staze, obeležiti prilaze (info panelima, informativnim punktovima, rasvetom, toaletima i sl.), formirati auto-kampove prema potrebi, urediti postojeće i izgraditi nove vidikovce..

Evidentirano je zanemarivanje socijalnih sadržaja turizma, posebno rekreacije i sporta, budući da kako se navodi planu, nedostaju sadržaji visoke turističke ponude poput golf terena i sl.

- Nedostatak regionalnog funkcionalnog strukturiranja će se prevazići formiranjem turističkih klastera sa celovitom srodnom turističkom ponudom i posebnih turističkih prostora u okviru klastera - stoji u planu.

Drumski saobraćaj

Planirani sistem ulične mreže naselja Zlatibor omogućiće olakšanu razmenu tokova između ulazno–izlaznih pravaca kao i kvalitetnije uslove za tranzitne tokovi i lokalna kretanja. Funkciju gradske saobraćajnice obavljaće postojeći DP1 koji će predstavljati osnovnu naseljsku saobraćajnicu i osnovnu vezu za mesta iz neposrednog okruženja.

Na prostoru između Zlatibora i Branešaca postoji niz naselja razbijenog tipa čija je međusobna komunikacija otežana zbog nepostojanja adekvatne putne mreže.

- Iz ovih razloga javlja se opravdana potreba za izgradnjom novog putnog pravca od Zlatibora preko izletišta Oka do Branešaca, čime bi stepen saobraćajne veze bio na znatno većem nivou – stoji u planu.

Rešavanje problema stanice međugradskog saobraćaja u naseljenom mestu Zlatibor obuhvata izmeštanje i izgradnju autobuske stanice Zlatibor odgovarajućih kapaciteta.

Naime, kako plan navodi, postojeća lokacija je nepovoljna zbog nepostojanja odgovarajućeg prostra za smeštaj stanice koja bi sadržala sve potrebne tehničko - tehnološke operacije, smeštena je uz samu pešačku zonu.

- Izmeštanjem autobuske stanice sa postojeće lokacije na prostor uz DP I reda na poziciji ulaza u naselje omogućila bi se izgradnja kompleksa autobuske stanice površine 2,60 ha saodgovarajućim parking prostorom – predviđeno je planom.

Planirana je i izgradnja parking prostora kapaciteta od 100 do 200 parking mesta na lokacijama uz sportsko- rekreativni kompleks Obudovica i Centar naselja i na lokaciji ulaska u naselje sa planirane petlje.

Kada je u pitanju pešački saobraćaj, na pravcu od Čajetine do naselja Zlatibor potrebno je uspostaviti pešačku stazu koja bi počinjala u blizini škole u Čajetini i bez ukrštanja sa DP 1 povezivala ova dva naselja.

U planu se navodi da je pristupačnost prostora Zlatiborske oblasti, prema gustini putne i železničke mreže, vremena do tržišta i prosečnog vremena putovanja do najbližih regionalnih centara - ocenjena ispod proseka.

Izgradnjom auto-puta Beograd - Požega - Arilje - Ivanjica - Sjenica (Duga poljana) - Boljare (granica sa Crnom Gorom), uz aktivnosti na postojećem državnom putu I reda (koridoru autoputa, E-761) Pojate -Kruševac - Kraljevo - Čačak i dalje Požega - Užice - Kotroman (granica sa Bosnom i Hercegovinom) (E-761), zlatiborska oblast pretrpeće značajne pozitivne efekte u pogledu dostupnosti.

Obnova javnih objekata

Planom je predviđena i obnova školskih objekata, obezbeđivanje pratećih objekata fiskulturne sale i terena, dok neiskorišćene kapacitete škola je potrebno prenameniti u škole u prirodi ili letnje eko–kampove i razmotriti mogućnost otvaranja srednje škole u naselju Zlatibor kao i nove osnovne osmogodišnje škole prema potrebi.

Planirana je izgradnja Zdravstvene stanice u naselju Zlatibor, zdravstvene ambulante sa apotekom u centru Čolovića brdo, dok bi postojeće objekte Doma zdravlja, instituta, ambulanti trebalo održavati na zadovoljavajućem nivou.

Postojeće objekte za socijalne zaštite – centar za socijalni rad, obdaništa, predškolske ustanove održavati na zadovoljavajućem nivou uz mogućnost oplemenjivanja pratećim sadržajem. Moguće je prilagođavanje objekata za negu starih lica u okviru domaćinstava koja ispunjavaju uslove (privatna inicijativa).

U blizini meteorološke stanice planirati Stanicu za monitoring životne sredine. Objekat MUP-a u naselju Zlatibor izmestiti na pogodniju lokaciju, a plan navodi da je predviđen i objekat Otvorena kuća "Zlatibor" višenamenskog karaktera.

Proširenje rezervoarskih prostora

U narednom periodu prioritetno i maksimalno biće korišćena lokalna izvorita podzemnih i površinskih voda. Kratkoročna i dugoročna perspektiva vodosnabdevanja korisnika predmetnog područja usmerena je na podzemne vode i vodotok Crnog Rzava, kao i vodotoke nižeg kvaliteta.

- Naselje Zlatibor snabdevaće se u narednom periodu iz akumulacionog jezera Ribnica na reci Crni Rzav. Planira se proširenje rezervoarskih prostora na mreži vodovoda koji snabdeva naselje Zlatibor: rezervoar Karaula 1.500m3 i rezervoar Jevrejsko brdo 300 m3 - predviđa plan.

Planirana je izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje sanitarnih otpadnih voda za naseljeno mesto Zlatibor.

Takođe, u narednom periodu predviđa se potreba za izgradnjom oko 50 novih trafostanica 10/0,4 kV kapaciteta 1h630 kVA. Na 110 kV naponskom nivou planira se izgradnja DV 110 kV TS Zlatibor 2 - Požega.

Osnovna strateška odrednica će se ostvariti kroz zaštitu prostora i rezervisanje koridora za izgradnju gasovodnih instalacija: GMRS "Zlatibor", izgradnja distributivne gasovodne mreže do 4 bara, u naselju Zlatibor i izgradnjom razvodnog gasovoda RG 08 - 19 deonica od Zlatibora do Priboja, od čeličnih cevi za radni pritisak do 50 bara.

Kao preporuka za razvoj Čajetine kao opštinsko privredno – industrijskog centra, plan navodi izgradnju industrijskih zona na nerazvijenom i devastiranom području.

U Čajetini je predviđeno formiranje tri privredne zone. Planirana površina dve grinfild zone je 324 ha (Braneško polje i Šljivovica) i jedne mešovite (grinfild/braunfild) zone površine 5,1ha (Industrijska zona u Čajetini).

Zaštita prirode

Planom nije izostavljena ni zaštita životne sredine, te se spominje i formiranje Parka prirode Zlatibor, koji se u obuhvatu PGR Zlatibor, nalazi u severozapadnom delu plana. Kada je reč o tretmanu komunalnog otpada, opredeljenje je udruživanje u sistem regionalne deponije Duboko–Užice.

U planu se navodi i da je turistički centar Zlatibor evidentiran kao područje ugrožene životne sredine, sa povremenim prekoračenjem graničnih vrednosti i turističke zone sa prekomernim opterećenjem prostora.

- Za ova područja se planira sprečavanje dalje degradacije životne sredine kao ograničavajućeg faktora razvoja. Područja kvalitetne životne sredine: šumska područja, livade i pašnjaci, turističke zone kontrolisanog razvoja) treba rezervisati i čuvati od zagađenja iz strateških razloga.

U oblasti obnovljivih izvora energije, u planu se ističe da je zlatiborska zona prepoznata kao pogodna zona sa potencijalima energije vetra, te i za izgradnju vetroelektrana."
 
"Sportski centar Zlatibor gradićemo na parcelama od hotela Tornik prema podnožju Tornika i za to imamo idejno rešenje. U toku je izrada projekta, a potom ćemo rapisati tender za izvođača radova, da bi naredne godine počela gradnja. To neće biti zahtevni i višespratni objekti i ceo kompleks moći ćemo brzo da stavimo u funkciju. Za taj projekat Vlada Srbije je obezbedila osam miliona evra, a učešće opštine je u troškovima komunalnog opremanja te parcele. Procena je da bi trebalo još oko pet miliona evra da se taj projekat završi. Kompleks će imati petnaest otvorenih sportskih terena i time bismo mogli da udovoljimo domaćim i inostranim klubovima za njihove pripreme za takmičenja. U novi i moderni sportski kompleks prebacićemo sadržaje iz dvorane Švajcarija, gde je planirana izgradnja zatvorenog multifunkcionalnog terena, koji će biti jedinstven u
ovom delu Evrope. Taj prostor mogao bi da se koristi za koncerte i druge manifestacije, ali i za utakmice do ranga evropskog prvenstva."

https://www.danas.rs/wp-content/uploads ... ressed.pdf
 

Prilozi

  • zl.jpg
    zl.jpg
    289,4 KB · Pregleda: 2.770
Не можете да имате и планински туризам који је свима доступан и нетакнуту природу, или ћете се одлучити за масовни туризам јефтиних цена за сиротињу где ће моћи и просечан Србин да дође али зато ће бити изграђено милион хотелских јединица или елитни туризам као Хрвати са јако малом изграђеношћу али само за прескупу (и најчешће страну) елиту

Исто би кукали да уместо овог де факто града смештај на "Златибору" подразумева само шачица хотелчића са ненормалним ценама што скоро нико у Србији не може да приушти већ долазе богати Немци
 
Hrvati zaostaju sa elitnim turizmom big time - Crna Gora tu mnogo bolje gura (prosečan srpski turista se smeje kad to pročita, ali on nije dobro informisan i živi u iskrivljenim pejsažima spinova i stereotipova), a ono malo slovenačke obale je liga za sebe.

Famozni Zlatni grad je, valjda, za to, za elitni turizam. Videćemo.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=867408#p867408:3o4o0zfk je napisao(la):
Пантограф » Pon Jul 26, 2021 9:02 pm[/url]":3o4o0zfk]Hrvati zaostaju sa elitnim turizmom big time - Crna Gora tu mnogo bolje gura (prosečan srpski turista se smeje kad to pročita, ali on nije dobro informisan i živi u iskrivljenim pejsažima spinova i stereotipova), a ono malo slovenačke obale je liga za sebe.

Famozni Zlatni grad je, valjda, za to, za elitni turizam. Videćemo.

Kako to misliš da Hrvati zaostaju? Letovao sam u gotovo svim gradovima u Istri (Umag, Poreč, Rovinj, Pula, Fažana, Rabac - samo nisam u Novigradu i Medulinu za sada). Prošao sam i dobar deo Kvarnera i ostrva.

Elitni hoteli su kao evo npr. Lone 14.08.-15.08. - noćenje 996€ - znači jedno noćenje u dvokrevetnoj sobi hiljadu evrića. Dosta li je to dosta ili treba i skuplje? Ima ako treba, doplove na jahtama Abramovič, Ronaldo, i mnogi drugi i ostave po 100k €.

Takvih hotela imate po obali koliko hoćete.

https://www.booking.com/hotel/hr/lone.h ... #hotelTmpl

Oni su se okrenili elitnom turizmu, u takvim hotelima gotovo da nema domaćih turista. Ljudi koje sam upoznao zadnji puta u Rovinju rentaju studio od 24 kvadrata u prizemlju u starom gradu po 100-130€/noć u sezoni. Domaći koji žele doći u RV odsedaju u udaljenim apartmanima u npr. Rovinjskom selu koje je 5km od obale i gde su cene oko 50-60€ za noć. Celi grad je elitan, ne samo jedan hotel, baš kao i Opatija, Dubrovnik, Hvar i mnogi drugi.

Hrvati imaju ogramnu obalu, mnogi imaju negde nešto na moru, većinom kupljeno pre 20-30 godina dok su cene bile povoljne i dok nisu došli stranci s lovom i počeli se nadmetati za nekretnine.

Kao što je Kailan rekao, ako hoćete šarolike cene za svačij džep kao što je sada onda mora biti ogromna ponuda i hrpa objekata. Sve je već izmaklo kontroli i napravnjen je vašar ali to je neko odabrao kao strateški plan.

Palisad, Karaula, Zova - 20-25€ dnevni najam samo što se neda gostima šetati 10min do jezera :bash:
 
Letovao sam i ja po tim mestima pa mogu da kažem da sam daleko od neke elite. U Rovinju mi je elitni ovaj hotel: https://www.google.com/maps/place/G...d8f!5m2!4m1!1i2!8m2!3d45.0755523!4d13.6370313

Inače, stvarno izgleda fascinatno i prelepo je uklopljen u okolinu.

Studio od 120-130eur po danu za prosečnog Nemca u sezoni nije preskupo. Naprotiv. Cene su takve i po Nemačkim selima maltane. Ne malo broj puta smo plaćali sobu 60-90eur van sezone po manjim mestima u hotelima koji nisu ništa posebno. Naravno, postoji razlika po pokrajinama, ali da ne širim priču.

Poenta je da je prosečan Nemac miljama daleko od bilo kakve elite.
 
Hotel Park je prelep! Sećam ga se još pre obnove, stvarno je fenomenalan! Noćenje za dve osobe u sobi s pogledom na more - 1.757€/noć.

Pogled s terase otkida


Prosečan Nemac je miljama daleko od prosečnog gosta Srbina na Zlatiboru, zato imamo ekspanziju gradnje apartmana i 90% domaće goste na ZL. Ne kažem da je to loše ali povlači neke posledice.
 

Prilozi

  • 192869992.jpg
    192869992.jpg
    93,1 KB · Pregleda: 2.657
@Arcus

Lepo, zaostaju. Elitnih hotela je zapravo veoma malo, s obzirom na dužinu i potencijale obale (najbolje da ih nemaju uopšte, sa svetskom top-destinacijom kakva je Dubrovnik, i sa svim ostalim). Investicije kao što je Porto Montenegro (i još neke) mogu da sanjaju - deset puta manje vredne su u Hrvatskoj glavna vest u turizmu.

Drugo je što je i osrednji privatni smeštaj skup, kao i hoteli sa tri zvezdice - to nije elitni turizam, već posledica dobrog geografskog položaja. Hrvatska je prvenstveno automobilska destinacija, a bogme stižu i dugački vozovi iz Češke. Lokalci uzmu lovu od zimmer frei-a, a na zimu im država subvencioniše nerad. Sve pogrešno, ali su bubrezi u loju i glasuju za HDZ. I sami se čude u medijima kako ih je Turska prešišala po kupovnoj moći stanovnika (kao uostalom i Rumunjska) - ja se ne čudim.

Uostalom, i na Zlatiboru su visoke cene, u onom elitnom centru, kraj betoniranog jezera...
 
Супер, сад још само ветрењаче фале на Златибору да употпуне пропаст са једно 10ак милиона кубука бетона :shock:
Али зато у Плану Генералне Регулације не спомиње се садња ни једног јединог новог дрвета, већ ће и ово мало што је остало да посеку :(
Кад се погледа сателитски снимак Златибора скоро да је могуће пребројати колико има дрвећа :notok:
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=869227#p869227:1mitop7m je napisao(la):
Nick Slaughter » Uto Avg 03, 2021 7:59 pm[/url]":1mitop7m]Супер, сад још само ветрењаче фале на Златибору да употпуне пропаст са једно 10ак милиона кубука бетона :shock:
Али зато у Плану Генералне Регулације не спомиње се садња ни једног јединог новог дрвета, већ ће и ово мало што је остало да посеку :(
Кад се погледа сателитски снимак Златибора скоро да је могуће пребројати колико има дрвећа :notok:

Kola su krenula nizbrdo po pitanju ekologije nažalost u celoj Srbiji. A na ZL otkako je vraćena oduzeta zemlja naslednicima, a govorimo o ogromnoj površini. Naslednici je prodaju drugim osobama, bilo to investitori koji grade zgrade ili samo vikendaši koji grade kuće, i jedni i drugi seku drveće i grade...

Pa posekli smo zaštićeno drveće po Somboru, i to u gradu, kako nebi tamo neke borove na proplanku :bash:
 

Prilozi

  • KL.jpeg
    KL.jpeg
    97,2 KB · Pregleda: 2.013
Dokle će cene ići gore? Da li je sada cena kvadrata na istorijskom maksimumu? Dokle će trajati ta glad za aprtmanima koja diže cenu?

I ono najbitnije, da li je Turizam u Srbiji generalno u velikom zamahu pa građani sve više putuju => sve je traženiji smeštaj a ZL idalje ne može da smesti sve koji žele doći...

https://www.vesti-online.com/gde-je-naj ... -u-srbiji/
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=872664#p872664:1evytzt9 je napisao(la):
CherryBlossom » 18 Aug 2021 10:37 pm[/url]":1evytzt9]
I ono najbitnije, da li je Turizam u Srbiji generalno u velikom zamahu pa građani sve više putuju => sve je traženiji smeštaj a ZL idalje ne može da smesti sve koji žele doći...
То је вероватно велика заблуда да на Златибору нема слободних смештаја!
Истина је да не бива слободних смештаја у шпицу летње и зимске сезоне, али то међу онима који се налазе на @Booking и сличним порталима за рекламирање и резервације.
Ја сам бивао на планини у шпицу летње сезоне, и било је чак читавих зграда празних...
Тако да је сва та помама за изградњом у највећем делу заправо прање сумњивог капитала, па је то најлакше остварити градњом у разрађеном туристичком центру.
Да се бар мало води рачуна о туризму, онда би се градили модерни путеви како регионални тако и локални.
Многа места имају велики потенцијал, али се у њих уопше ништа не улаже. Нпр. одмах ми падне на памет Црни врх, Стара планина...
 
Vrh