Šta je novo?

Vreme i klima u Beogradu

I to će da pogode isto kao onaj "profesor" sa Harvarda ili Oksforda što reče da će severni pol do 2015. ostati bez leda. Al siguran sam da je imao lepu novčanu satisfakciju za takvu tvrdnju.
 
Nedavno sam ,,okačio,, ovde da se bez ikakvog naučnog razumvanja na opšte iznenadjenje Atlanski okean sam od sebe ohladio za 5 C°

Zemljini sistemi su još uvek nepoznati za vrlo duge prognoze
a tek o polovima se još manje zna
 
Upravo je to hlađenje jedan od nekoliko znakova da "Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (Atlantic meridional overturning circulation – AMOC)" počinje da posustaje. Tj da velika morska struja koja u Atlantiku ide sa ekvatora na sever postaje slabija. To onda manje toplote vodom prenosi sa ekvatora na sever. Cirkulacija je od 1950-ih oslabila za 15 odsto i na najslabijem je nivou u proteklih hiljadu godina. To bi moglo biti objašnjenje manje temperature u severnom atlantiku iako srednja globalna temperatura Zemlje nesumnjivo raste. I to se spominje u onom razgovoru na CNN-u čiji sam link postavio. Isto spominje i naš klimatolog dr Vladimir Đurđević u ovom razgovoru (iz februara 2024., na srpskom), mada nisam siguran da li on misli na isti naučni rad kao klimatolozi u CNN prilogu (koji je od pre 5 dana, na engleskom). Citiram Đurđevića:

U novoj studiji koju su objavili okeanolozi sa holandskog Univerziteta u Utrehtu navode se dokazi da je Atlantska meridionalna cirkulacija na putu burne promene koja bi mogla da ima dramatične posledice po veliki deo sveta. Klimatolog dr Valadimir Đurđević, profesor na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, za Internet portal RTS-a, navodi da ćemo u narednih dvadesetak godina biti sigurni da li smo na putu bez povratka ili ne, ali da današnje generacije neće osetiti sve dramatične posledice koje se predviđaju.

Profesor Vladimir Đurđević naglašava da poslednje istraživanje objavljeno u u časopisu Sajens advansis (Science Advances) privlači pažnju jer ljude asocira na holivudski film katastrofe. Međutim, ne radi se o tako jednozačnoj temi, a generacije koje danas žive verovatno neće biti svedoci ovih promena. Ali u narednih dvadesetak godina ćemo biti sigurni da li je ta tačka pređena ili nije, ali nećemo osetiti sve dramatične posledice o kojima se govori.

Vrednost rada holandskih naučnika se ogleda pre svega, po mišljenju prof. Đurđevića, u tome što je posle decenija istraživanja promena okeanskih struja, prvi put jasno definisana metrika kada ćemo znati da smo prešli granicu od koje nema povratka.


 
Da odmah komentarišem očigledno sledeće pitanje: Kad bi AMOC prestao da radi, da li bi to onda značilo da će nam u Evropi biti hladnije, a ne toplije? Ili samo na obali Atlantika, a ne i u kontinentalnom delu Evrope? Ili nešto treće?

Odgovor je da je buduću lokalnu klimu pojedinih mesta na Zemlji teško predvideti, ali je nasuprot tome TREND promene GLOBALNE srednje temperature lako predvideti. Sigurno znamo da zbog zagađenog vazduha manje toplote sa Sunca napušta Zemlju nego što na nju ulazi, pa SREDNJA temperatura Zemlje MORA da raste. Oko toga više uopšte nema dileme. Globalno zagrevanje se definitivno dešava i nastaviće da se dešava. Međutim kako će se posle toga temperature, padavine i nevreme preraspodeliti po raznim tačkama na Zemlji nije nimalo lako predvideti. Negde bi čak moglo biti i hladnije nego do sada, ali bi zato negde drugde bilo bitno toplije. Ili bi negde deo godine bilo hladnije, a deo bitno toplije. Ili par decenija jedno, pa sledećih par drugo. Ili bi se promenile samo padavine. Ili bilo koja druga kombinacija klimatskih elemenata. Zbog toga je i posledice prestanaka AMOC-a teško predvideti. Jedino što je sigurno je da će globalna srednja temperatura rasti. I pošto u vazduhu ima više toplote (toplota = energija) znači da vremenski sistemi imaju na raspolaganju više energije, pa će razne vremenske nepogode u globalnom proseku biti intenzivnije nego što su bile do sada.
 
Poslednja izmena:
Vrh