Šta je novo?

Savski amfiteatar (Beograd na vodi)

milos.tro":2fdesr2k je napisao(la):
Jesi li uspeo da fotografišeš ? :)
Tako je to kad se radi kampanjski kad si pomenuo žbunje i travu asocirao si me na radove u Vojvodjanskoj.Čekalo se 4 meseca(bila je gomila primedbi od strane stanara,prilog na tv-u) da se raščisti trava,korov to je sve naraslo na nekih 4-5m :bash: ,pa su raščistili za nekoliko dana :) .Nije to uopšte neki veliki posao da se odradi.Ako imaš fotke postavi ih,bilo bi korisno, čitaju novinari Beobuild (sećam se za Vojvodjansku su u prilogu koristili fotke koje sam postavio) pa može to da se raščisti,samo se nadležni trebaju malo potruditi.

С..стављао сам овде, не сећам се тачно на којој страни, па ево..

dsci5257.jpg


dsci5258.jpg
 
vranac":3v7p5gp2 je napisao(la):
Dali ce izmestiti zeleznicki cvor za sta drzavi treba oko 800 miliona dolara do marta?

A, gde si pročitao da treba to da se izmesti do marta 2015.???
Ko je ikada rekao da treba izmestiti železnički čvor da bi se počelo graditi na proleće sledeće godine?

Imaš Beobuild forum. Čitaj ga. 8)


viewtopic.php?p=270122#p270122

Vidiš na slici šta je faza 1. To mora da nestane do proleća. Sve što je žuto.
To su uglavnom koloseci koji se nisu koristili ni pre cele ove priče oko BnV, plus teretni kolosek (na slici pod brojem 3) koji će morati da se ukloni, ali pošto nema alternative za njega biće napravljen novi privremeni, takođe u okviru SA. Taj novi ti je ona jedina crvena linija između svih onih žutih i zelenih, kod broja 8.
Brojem 12 je označen na slici novi teretni kolosek, ali se bolje vidi ako pogledaš broj 8, pa odmah ispod njega ćeš uočiti crvenu liniju.

Plavo se uklanja kada se Prokop završi i stavi u funkciju. Crveno kada se završi obilaznica kod Vinče.
Ali, ni plavo ni crveno ne treba da se završi do proleća sledeće godine, pa je samim tim tvoja priča o nekakvih 800 miliona do marta neosnovana.
 
Vožde, mislio sam da imaš neke nove fotke sećam se ovih :)
Kako će se raditi produžetak Višegradske ulice koji bi išao do buduće kule ako se ne uklone svi koloseci ?
 
milos.tro":ipovbfsy je napisao(la):
Da li imaš informacije jel još neki od ovih krševa uklonjen ?

Miloše nažalost nemam, i ovo sam sasvim slučajno video na putu do fakulteta sa tramvajskog mosta. :D

Zašto su baš te olupine prvo sklonili, da li im je to bilo najlakše ili postoji neki plan ne znam.

@ direktore

Nisam siguran da je baš tako jednostavno odneti sav taj krš, sećam se jedne reportaže na Studiju B, pre par godina kada su baš o tom problemu govorili. Zaključak im je bio da bi sklanjanje svih ti olupina iziskivala prilična novčana sredstva.
 
Ja ti mogu reci da sutdio V lupa zavisno kako vjetar duva , vecina tih brodvoa tacno nemoze otici na svoj pogon ali moze biti , otegljena , cak i kad voda prodire u brod moze da se otegli , Ja licno sam sa barkom teglio pasaru na moru u koja je bila probijena na stjenu od ostrva mamula do skvera u hn , mogu ti reci da nije nmalo jednostvno ali da je na rijeci daleko lakse ,jos kad imas opremu a ne prirucna sredstva , kao ja bidone ,konopac ,selotejp sta se naslo ,Jedino je malo zeznuto sto dio tih brodovo je pod zastitom muzeja nauke i tehnike
 
TV Pink krenuo sa novom scenografijom studija za jutarnji program. I, u okviru tog studija koji predstavlja kao neki stan...ima i terasa. Kad se sedne na terasu, treba da se vidi nešto je l...neki pogled treba da ima... :D :D
A, pošto je Mitrović odavno krenuo da se uvlači u dupe Vučiću kao što je to radio i Miri Marković...taj pogled sa terase na Pinku izgleda ovako:



Jutarnji ide svaki dan i traje do podne. Ne znam da li je svaki dan pogled sa terase isti, ali čak i da nije baš svaki dan...gora autoreklama od ovoga nije izmišljena. Treba poslati Email ljudima iz Belgrade Waterfront da traže da ovi sa Pinka skinu to...

--------------------------------

Ni Studio B neće biti mnogo bolji. Ok, znamo da svaka gradska vlast uzjaše STB, jedino zato im i postoji.
Ali, kako je moguće da ne shvate da na kraju niko ne gleda propagandu, i kao rezultat imaju još manje gledalaca...
To može ograničeno vreme da pije vodu samo ako nemaš druge programe...kao u vreme Slobinog RTS-a. Ali, danas ima drugih programa, ima interneta...



Još će v.d. i da je vodi. 8)
 
Beograd na vodi :kafa:
Denis Kuljiš - 11.09.2014 17:06
http://www.nezavisne.com/index/kolumne/ ... 62571.html

Zgrada SIV-a, odnosno Palata Federacije, apsurdno je veliko zdanje na beogradskoj dunavskoj obali. Počela se graditi 1947. godine, a i danas je, pod imenom Palata Srbije, najveća zgrada u državi. Pod istim su krovom 744 kancelarije. U doba staljinskog gigantizma, taj golemi dunavski Pentagon nije se podizao kao administrativno središte Jugoslavije, nego kao - upravna zgrada Balkanske federacije! Nije se još znalo dokle će dosezati granice Titove države: njegovi su generali do tada zauzeli Trst, Solun i Tiranu.

Hotel "Metropol" istodobno je izgrađen za sjedište CK SKOJ, a zatim prenamijenjen za najuglednije goste sa Zapada, koji su tu odsjedali kad je Tito potpisao transfer u Mayfair. Da se tada projektirao partijski CK, umjesto bauhausovski jednostavnog aluminijskog nebodera visokog 140 metara iz 1964 - to je današnji stakleni toranj Hypo banke - napravili bi valjda Lomonosov... Naručena je i opera od hrvatskog arhitekta Drage Iblera, koji je radio u Švicarskoj, pa mu je uredno plaćeno u dolarima. Trebalo je da bude impozantna poput one u Sidneyu - originalni nacrti nalaze se u zagrebačkom Muzeju arhitekture. Na mjestu neizgrađene beogradske sidnijske opere na savskoj obali danas je gradilište - golemi plakati prikazuju vizuru "Beograda na vodi". No, nikome, zapravo, nije jasno o čemu se radi, kao što su svi posve nesvjesni stvarne funkcije nakadašnje Zgrade SIV-a, u kojoj je raspad bivše države dočekao posljednji predsjednik federalne administracije Janez Drnovšek.

Dakle, ukratko - Palata Jugoslavije građena je kao centar balkanskog komunizma, a Beograd na Savi gradi se kao centar južnoeuropskog kapitalizma!

Beograd živi jedino u vizijama. U nekim mirnim gradovima nastanjenim staloženim ljudima, u državama u kojima se ništa ne mijenja, ni nacija, ni granice, ni temeljni politički format, postaješ civilizirani građanin naprosto šetnjom ulicama i trgovima, pod drvoredima i u parkovima.

U Beogradu, pak, zahrđala "dvojka", nalik na vlak nekog tematskog parka srpske historije, nosi te iz turske luke pretvorene danas u njujorški muzički bar beton-hale, strmim usponom, u očuvan ambijent metropole ranog devetnaestog stoljeća. To administrativno središte kneževine sastojalo se od konaka, barokne katedrale, austrijske i francuske ambasade te najstarijeg gradskog svratišta "Znak pitanja", u kojemu je zasnovana srpska znanost i umjetnost kafanske geostrategije.

Tramvaj dalje klima bulevarima pobjedonosnih vojvoda, pored zoološkog vrta i cijelog mlaznog aviona u dvorištu neke škole, koji izgleda kao paleontološki eksponat u muzeju minule tehničke ere. Kad "dvojka" stigne do Bajlonijeve pijace, pogledu namjernika koji je padobranom pao u ovaj kompliciran balkanski vorteks, ukazuje se dioramski prizor pa historiju čita kao knjigu, ali narod koji se po tržnici roji vođen slijepim nagonima mnoštva ništa ne razumije i ništa ne uočava. Za njih je to svakidašnja stvarnost, lišena memorije i perspektiva. Prošlost ne znaju, budućnost ne vide. A ako želiš shvatiti duh Beograda, moraš geteovski "razmišljati u eonima", komunicirati s duhovima i očitavati hijeroglifske poruke urbane geografije...

Bajlonova pijaca turski je bezistan, shopping mall turskog vakufa, standardnog formata otomanske civilizacije. Gdje god dopre turska vlast, grade se džamija sa školom (medresom), bolnica i javna kuhinja, a sve to izdržava tržnica, bazar, souk, gdje se roba doprema iz udaljenih provincija. Imaš obavezno han i hamam, karavan-seraj, gdje se tovarne zaprege redaju na čekaluši... U gradskom rasteru svake balkanske varoši lako uočavaš tu iščezlu podlogu nedavne povijesti.

Od vakufa na Terazijama ostalo je samo ime Bezistan, dok je na Bajlonovoj pijaci bio dorćolski. U džamiji, jednoj od ukupno 270 beogradskih (269 ih je odmah srušeno), Bajloni je poslije srpskog osamostaljenja 1867. otvorio pivovaru. Minaret je postao dimnjak i još stoji, ali tu bizarnu rekonstrukciju nitko ne uočava. Pošto su Turci kasabalije (seljaci ih pogrdno zovu "balije"), odnosno muslimani, protjerani, novi je trgovački stalež formiran od Židova, poput češkog poduzetnika Ignjata Bajlonija, te od Nijemaca, koji su još ranije kolonizirali Slavoniju i Banat, uključujući rumunjsku Transilvaniju (Sedmogradska), gdje su nanizali nisku od sedam njemačkih gradova, što se nadovezuju na njemačke gradove Marburg (Maribor) u Sloveniji i Essek (Osijek) u Slavoniji. S obzirom na brojnost Nijemaca među Beograđanima, na Bajlonovoj pijaci izgrađena je velika evangelička crkva. Židovi su likvidirani 1941, a Nijemci 1945. Od pola milijuna po zadnjem prijeratnom popisu, ostalo ih je u novoj Jugoslaviji - osam tisuća. I, kako odjednom više nije bilo protestanata, evangelička crkva na Bajlonovoj pijaci pretvorena je u teatarski CK, sjedište BITEF-a. Historija ti sve lijepo priopćava prizorima očuvanim u fakturi urbnizma, ali te znake moraš znati pročitati...

Na savskoj obali starog Beograda ispod Zelenog venca započela je sad gradnja koja uključuje rekonstrukciju najvrednijih zdanja - primjerice zgrade Burze, možda najljepše palače Beograda, koja se desetljećima raspadala, a posljednjih godina udomljavala skvot alternativnog festivala "Mixer". Obnovljena, pretvorena je u sjedište megaprojekta "Beograd na vodi".

U posljednjoj izbornoj kampanji Đilasov DS istakao je na Terazijama, na zgradi svog partijskog sjedišta, transparent "Beograd na zemlji", što je bila polemička kontra naprednjačkoj propagandnoj kampanji oko futurističke pregradnje savske obale, u koju investira jedan emiratski šeik. Smion ripost bio bi da se odgovori: Ni na nebu, ni na zemlji - Beograd na vodi! Ali, to ne možeš očekivati od kreativnog osoblja reklamnih agencija koje za veliku lovu u doba izborne kampanje smišljaju seriozne dosjetke.

Što je "Beograd na vodi"? Neboderski megakompleks budućeg beogradskog cityja s novim gradskim lendmarkom - tornjem visokim 250 metara! To je ekvivalent od 70 katova. Isto takva "visotka", što bi rekli Rusi, dovršava se u Beču, u Abu Dabiju ih ima dvadesetak, a u Moskvi ih podižu pedeset.

Na 170 hektara savske obale trebalo bi da niknu soliteri, hoteli, šoping-centri, uredske zgrade i četvrti luksuznih stanova. Tko će to popuniti i naseliti u zemlji Srbiji, gdje je nacionalni dohodak pao na pet tisuća dolara? Pa oni isti koji to grade i najvećim dijelom financiraju, a kad se u to upuštaju, sigurno znaju zašto to čine... Srbija je jedna od vodećih zemalja u svijetu za outsourcing korporativnih i internetskih operacija, objasnila je ministrica Kori Udovički na jednoj konferenciji u "Hyttu", koji je organizirao novosadski izdavač Robert Čoban. Srednja klasa je obrazovana, moderna kvalificirana radna snaga jeftina. Ali, ne samo to - grad je uvijek bio središte nekog manjeg ili većeg imperija - karađorđevićevskog, a zatimTitovog, koji je bio manja svjetska velesila... Tako se s generacije na generaciju prenose upravljačke vještine i crna magija, koja se ne može naučiti u školi (osim na Univerzitetu Hogwarts). Zato u svakom trenutku na Dedinju možeš sakupiti ljude za neki pothvat globalnih determinanti. Beograd je uz to kontinentalni centar glazbenog i noćnog života i svi diplomati radije službuju u Srbiji, nego u dosadnom mitleuropskim glavnim gradovima. Lociranje korporativnih sjedišta u ovaj ambijent bit će iznimno poželjno... Ali, kako to postići, odakle novac za gradnju temeljne infrastrukture, gradnju nove željezničke magistrale, kako odgovoriti na milijun praktičnih pitanja koje nameću takve razvojne koncepcije? Da se Titu netko odvažio postaviti ta pitanje kad je u baruštinama Novog Beograda počeo graditisvoj futuristički uredski kompleks, dao bi ga odmah otpremiti na "Mermer", jer vizionari obično ne trpe takve gnjavatore. Od Balkanske federacije nije naposlijetku bilo ništa, ali je Beograd izrastao u metropolu balkanske velesile, koja je u to doba bila neusporedivo važnija od Beča i Istanbula! Bitno je ugraditi se u povoljne trendove. Ja sam bio (zračni) jedriličar i znam - kad pronađeš uzlaznu spiralu, može te dići tisuću metara visoko, ali ako puno pimplaš i kombiniraš, lako završiš prinudnim slijetanjem na neku grbavu livadu... Dakle, kako će se sve to ostvariti? To ni vrag ne zna, ali da je prilika, jest, a evo i zašto...

Ono što se u strategiji zove Schwerpunkt, ključna točka, to je Beograd u južnoj Europi. Srbija je u teškoj krizi, razorena ratovima, a nacionalni korpus atomiziran je usljed nesposobnosti upravljačke elite, koja je rat izazvala da očuva integritet države. Da se odnosi u regiji izmijene, potrebno je ovdje pokrenuti ekonomski razvoj. Ako Srbija napreduje i ne proizvodi negativnu energiju, miruje Bosna, pacificira se Hrvatska, stabilizira Kosovo, vraća nada Makedoniji, balansiraju Bugarska i Grčka. Države s takvim polivalentnim političkim funkcijama nazivaju se pivotalnim, a na Balkanu je to Srbija, iako sad ima beznačajnu ekonomiju i ne osobito brojnu populaciju, koja se smanjuje. Ali, ima glavni grad odakle se može djelovati - tu je hvatište sile za korporativni globalizam, političku i ekonomsku interevenciju. Nažalost, ne može se poći iz Zagreba, ne zato što bi mjesto bilo nepogodno, nego stoga što se Vlada diskvalificirala nekoliko dana prije ulaska u Uniju - kad su odbili izručiti Perkovića, Hrvatska je postala europski parija. Njemačka joj je okrenula leđa. U Sloveniji liberalnu premijerku smijenili su postkomunisti, koji su na vlast doveli jednog bezličnog manekena - sina čovjeka koji je u Jugoslaviji jahao konja s hvataljkama. Što o tome misli Bruxelles, odmah je postalo jasno - predsjednik Juncker, Merkeličin eksponent, postavio je Alemku Bratušek za potpredsjednicu europske vlade i dodijelio joj upravo najvažniji resor - energiju. To će biti od koristi kad Srbija odluči privatizirati svoju moćnu elektroprivredu.

Ukratko, kao što bi Zagrepčani rekli - zemlja Srbija možda i nije bog zna kaj, ali Beograd je super i to svi znaju. Kad se raspala Austro-Ugarska, ostao im je Beč, koji se pokazao puno važnijim resursom od Galicije i Bukovine, carevinskog Kosova i Metohije. Beč je danas najbogatiji grad Europe.

Da Beograd dobije svoj City, bit će potrebni divovski zahvati, kolosalna gradnja, dovršenje željezničke stanice ukopane u brdo, uklanjanje pruge, obilaznica oko grada da šleperi ne idu preko tržnica, sokaka, uz dunavsku obalu... Ali takvi vizionarski projekti ljudima tu puno bolje leže od običnih, svakidašnjih poslova održavanja insfrastrukture, postavljanja kablova, asfaltiranja rupa na cestama i svih ostalih sitnih, nezanimljivih poslova što život u nekom velegradu mogu učiniti ugodnim... Carigrad, Atena i Beograd nikad neće biti uredni, dobro posloženi srednjoeuropski gradovi s podšišanim travnjacima, psima lutalicama obilježenim čipovima, urednim stubištima i visokim stupnjem legaliteta svih aspekata svakidašnjeg života... Ali ove neke velike šeme koje se obično kuhaju na Dedinju, to bi i sad mogle proći.

Palata Albanija, sagrađena 1939. kao simbol kapitalizma predratnog doba, bila je visoka 50 metara. "Beograđanka" iz 1974. dosegla je 127 metara i sugerirala vrhunac socijalističkog moderniteta, dok je toranj na Ušću, bivši CK KPJ, skraćen krstarećom raketom sa 141 na 110 metara i obnovljen kao Hypo Tower postao simbol tranzicije. Novu rundu liberalnog kapitalizma označit će toranj na Savi, koji se treba izgraditi na umjetnom otoku s luksuznom marinom. Investitor Mohammed bin Ali al Abbar glavni je savjetnik šeika Mohammeda bin Rashida al Maktouma, gospodara Dubaija, premijera Ujedinjenih Arapskih Emirata. Kako slučajno poznajem jednog filmskog producenta, koji je sa ženom bio kod emira u gostima, znam čime se najviše u životu ponosi, pa imam ideju kako bi trebalo nazvati toranj. Predlažem stoga Falcon Tower ili Peregrine Tower, Soko toranj, jer je visina prikladna da se u njoj ugnijezdi ta lovna grabljivica, koja pustinjskom princu znači više nego bilo kakva druga imovina...
 
@Denis Kuljiš

Posmatrajuci Zgreb, Bg izgleda kao metropola sa potencijalom. Ali to je samo privid. Metropola nastaje tamo gde postoji novac, ekonomija i politicka moc i uticaj. Neki potencijali postoji, ali upravo to mi rusimo. Ono sto mi mozemo da uradimo je isto onos sto su uradili Austrijanci od Beca posle opadanja grada - da ga civilizujemo i uredimo po meri coveka. A Bg. je jedno od najlepsih mesta u Evropi, namerno kazem mesta a ne gradova. Sastoji se od nekoliko gradova i desetine slojeva.

Beograd mora da bude turisticki centar i centar IT industrije. Nema druge odrzive opcije. Neodrzive zgradurine bez jasne namene nisu resneje.

Kuljis se malo razmahnuo u svom tekstu. U Bg. pred kraj turske uprave bilo je 20-ak dzamija uglavnom u losem stanju, zbog ratova u prethodna dva veka i ekonomskog opadanja ovog dela Turske carevine.

Licno bih voleo da se neki bazar ili dzamija obnovi u orginalnom dizajnu. To bi doprinelo da Bg. zaista postane svestan svoje istorije, bica i svog moguceg potencijala. Ili cak skrivena carsija kroz sredista blokova od Bezistana, Cumicevog Sokaceta, Trga Republike, Skadarske i Bajlonijeve pijace. Za to bi (izemdju ostalog) trazio od Arapina pare.
 
neshaoct":1gjcevvq je napisao(la):
TV Pink krenuo sa novom scenografijom studija za jutarnji program. I, u okviru tog studija koji predstavlja kao neki stan...ima i terasa. Kad se sedne na terasu, treba da se vidi nešto je l...neki pogled treba da ima... :D :D
A, pošto je Mitrović odavno krenuo da se uvlači u dupe Vučiću kao što je to radio i Miri Marković...taj pogled sa terase na Pinku izgleda ovako:



Jutarnji ide svaki dan i traje do podne. Ne znam da li je svaki dan pogled sa terase isti, ali čak i da nije baš svaki dan...gora autoreklama od ovoga nije izmišljena. Treba poslati Email ljudima iz Belgrade Waterfront da traže da ovi sa Pinka skinu to...

--------------------------------

Ni Studio B neće biti mnogo bolji. Ok, znamo da svaka gradska vlast uzjaše STB, jedino zato im i postoji.
Ali, kako je moguće da ne shvate da na kraju niko ne gleda propagandu, i kao rezultat imaju još manje gledalaca...
To može ograničeno vreme da pije vodu samo ako nemaš druge programe...kao u vreme Slobinog RTS-a. Ali, danas ima drugih programa, ima interneta...



Još će v.d. i da je vodi. 8)

543684.gif
 
milos.tro":pu146tdl je napisao(la):
Vožde, mislio sam da imaš neke nove fotke sećam se ovih :)
Kako će se raditi produžetak Višegradske ulice koji bi išao do buduće kule ako se ne uklone svi koloseci ?

Биће ускоро.. :wink:
 
Вожд":3u9ai5i1 je napisao(la):
milos.tro":3u9ai5i1 je napisao(la):
Vožde, mislio sam da imaš neke nove fotke sećam se ovih :)
Kako će se raditi produžetak Višegradske ulice koji bi išao do buduće kule ako se ne uklone svi koloseci ?

Биће ускоро.. :wink:

:) :kk:
 
Nikodijević: Prvi građevinski radovi "Beograda na vodi" početkom 2015. :kafa:
Beta | 14. 09. 2014. - 09:55h | Foto: M. Metlaš | Komentara: 0
http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/495016 ... etkom-2015

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević izjavio je danas da će građevinski radovi na realizaciji projekta "Beograd na vodi", početi tokom prvih nekoliko meseci 2015. godine.

- Sada se radi na raščišćavanju terena a građani će već početkom sledeće godine moći da se uvere koliko smo ozbiljni u vezi realizacije projekta 'Beograd na vodi' - rekao je Nikodijević za televiziju Pink.

Komentarišući situaciju u vezi uklanjanja splavova sa prostora na kome će se graditi 'Beograd na vodi', Nikodijević je kazao da gradska vlast želi da uvede red u toj oblasti, definisanjem jasnih uslova za postavljanje splavova.

- Želimo da utvrdimo jasna pravila kako će se splavovi postavljati, da obezbedimo sigurnost i tih objekata i onih koji ih koriste a pošto se radi o objektima koji obavljaju komercijalnu delatnost, želimo i da jasno definišemo kako će grad Beograd ubirati prihod od tih objekata. Nije logično da oni obavljaju komercijalnu delatnost a da Beograd ne ubira prihode od toga - kazao je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, to ne znači da će gradske vlasti raditi na "gašenju noćnog života" u tom delu grada već da će biti uvedeni određeni standardi u toj oblasti.

On je najavio i da je u skladu sa usvojenom strategijom razvoja Beograda, planirano da u budućnosti Prokop postane glavna železnička stanica prestonice.

Upitan da li su poznati kandidati za direktore beogradskih javnih komunalnih preduzeća, Nikodijević je kazao da je konkurs, koji je počeo 27. juna, zatvoren i da će se nadležna gradska komisija izjasniti o najboljim kandidatima, od 250 prijavljenih.

- Komisija će se izjasniti o tri najbolja kandidata nakon čega će gradsko veće uputiti predloge skupštini. Čitav proces biće transparentan, vodićemo skupštinsku raspravu o predloženim kandidatima - kazao je predsednik Skupštine grada.
 
Jedan od komentara vezan za nasipanje terena :
Da bi Beograd na vodi bio uspesan potez od Ade do 25 maja i iza se mora kota podici za barem 5 metara,sto podrazumeva dodatni nasip poput Novog Beograda.
To podrazumeva nasip korito i dodatni bedemski nasip.Strukovno kao hidraš smatram da ono sto sam načelno video ispada da će sava i dunav praviti haos.Ovaj projekat će biti do jaja skup i preskup.
Hteo sam nekog nadleznog da pitam,kad ono sve ekonomisti,menadzeri,pravnici,niko stručan da objasni kote
28887454.jpg

28887607.jpg

28887664.jpg

28887723.jpg

Molim da pozovu u neku od emisija stručno lice da objasni ovo,a ne nestručne analiticare,menadzere i botove
(Ranko, 14. septembar 2014 16:22)
http://www.b92.net/biz/komentari.php?nav_id=899552
 
Уз Саву још један центар за промоцију „Београда на води”

Гради се штанд од 670 квадратних метара где ће бити промовисан будући стамбено-пословни комплекс од око два милиона квадрата
Фото Т. Јањић

Пројекат „Београд на води” добиће још један изложбени павиљон осим оног у здању Београдске задруге у Карађорђевој улици. Тик уз Саву подиже се штанд од 670 квадратних метара где ће бити промовисан будући стамбено-пословни комплекс од око два милиона квадрата који би требало да почне да се гради следеће године. На грађевинској табли пише да је инвеститор предузеће „Београд на води” које је летос основала Влада Србије, али није познато ко финансира привремени објекат и зашто је потребан још један павиљон за рекламирање пројекта од националног значаја. У изложбено здање претворена је Београдска задруга коју су обновиле српске компаније, а око четири милиона евра донирао је арапски партнер, компанија „Игл Хилс”. У њој се налази џиновска макета „Београда на води”, њене просторије су преуређене у апартман какав ће моћи да се купи на десној обали Саве између сајма и Бранковог моста, бутике који ће бити у будућем тржном центру и ресторан.

Општина Савски венац је издала дозволу, односно решење за привремено заузеће јавне површине на Савском шеталишту, предузећу „Београд на води” у јулу ове године. То је дозвола коју општина иначе даје за привремене –монтажне објекте на својој територији и они се не могу укњижити.

На техничку документацију за постављање штанда, тврде у општини, сагласност су дали градски Завод за заштиту споменика културе, ЈКП „Зеленило Београд” и ЈП „Београд воде”. Извођач радова је фирма „Миленијум тим”, која је са још 13 предузећа реконструисала „Београдску задругу”.

– Када у јулу следеће године истекне рок на који је решење издато, инвеститор може да га продужи, а ако то не жели има обавезу да уклони постављени објекат и јавну површину доведе у првобитно стање – каже Душан Динчић, председник општине Савски венац.

Њихова надлежност ту престаје, а из града нисмо добили одговоре на питања у вези са подизањем штанда. Незванично смо сазнали да град није ни укључен у овај посао. Агенција „Њу момент” која маркетиншки заступа „Игл Хилс” такође није одговорила на питања упућена почетком прошле недеље. Ни од директора предузећа „Београд на води” упркос обећањима нису стигли одговори.

-----------------------------------------------------------------

План за Савски амфитеатар на јавном увиду крајем месеца

Измене Генералног плана Београда, које између осталог предвиђају укидање студије високих објеката и међународног конкурса за уређење Савског амфитеатра, биће на седници Скупштине града следеће недеље, најавио је Милутин Фолић, градски архитекта. Овим изменама, како је казао, омогућава се реализација великих пројеката попут „Београда на води”, изградња кула у „Ерпорт ситију” у Новом Београду, поред хотела „Југославија”.

– Просторни план подручја посебне намене који припрема Урбанистички завод за „Београд на води” биће на јавном увиду крајем месеца, а ако све буде ишло по плану, градња тог комплекса почеће средином следеће године – истакао је Фолић.

Одборници градског парламента гласаће на следећој седници и за усвајање плана детаљне регулације за део обилазнице око Београда, деонице од Бубањ потока до Панчева која је вредна 400 милиона евра.
Д. М.
објављено: 15.09.2014.

http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/ ... di.sr.html
 
Вожд":3frzon25 je napisao(la):
Измене Генералног плана Београда, које између осталог предвиђају укидање студије високих објеката и међународног конкурса за уређење Савског амфитеатра, биће на седници Скупштине града следеће недеље, најавио је Милутин Фолић, градски архитекта. Овим изменама, како је казао, омогућава се реализација великих пројеката попут „Београда на води”, изградња кула у „Ерпорт ситију” у Новом Београду, поред хотела „Југославија”.

Nadam se da ste uočili da će studija visokih objekata biti UKINUTA. Dakle, neće se posebnom odlukom dozvoliti visoka gradnja samo u SA, što bi bilo dovoljno da je samo on u pitanju. Takođe, nije donesena nova i bolja studija visokih objekata. Ne, jednostavno je kompletno ukinuta stara, i to važi na čitavoj teritoriji grada. Uzevši u obzir činjenicu da ćemo u svakom praktičnom smislu te reči trajno biti u finansijskom škripcu, to znači da više nikada neće biti odbijen investitor, pa ma šta predlagao i ma koliko štetno po grad to bilo. A posebno, što više zgrade želi da gradi, utoliko će biti još dragoceniji. Smatraće se da grad dobija veću korisnu površinu, a manje prostora na zemlji mora da odvoji, pa kud ćeš bolje! Sam čin odbijanja bilo kakvog novca koji neko nudi će biti posmatran kao vrhunac izdaje narodnih interesa. Ne pojedinaca koji takođe imaju i neke razumne potrebe za minimalnim kvalitetom života, nego apstraktnog "naroda" i njegovih interesa koji srećom po vlast nema usta da bi nešto mogao da kaže u svoje ime. Iako je bilo slučajeva kada je studija očigledno bila štetna, pa je svakako trebalo popraviti, ipak nas je baš ona do sada štitila od totalnog investicionog divljeg zapada. Pa ako i ne pomogne da se sačeka bolji projekat, bar se neko ruglo ne vidi izdaleka. Međutim sada će nam samo nebo biti granica. Gradnja visokih zgrada u gradovima gde se poštuju uobičajene norme ima smisla zato što se tako štedi prostor na drugom mestu. Ako je jedna zgrada visoka, neka druga na drugom mestu može biti niža nego što bi inače bila, ili se između visokih zgrada može ostaviti veća distanca. Međutim imam neugodan osećaj da to kod nas neće biti slučaj jer ovde nema nikoga kome bi tako nešto bilo u interesu, a da se išta pita. Svaka visoka zgrada će biti samo dodatni razlog da druga bude još viša, i zbog vidika i zbog prestiža, a zemljište između njih će se štedeti na isti način bez obzira na visinu zgrada. Pa sve dok tržište ne kolapsira, posle čega će nam ostati haotični i zbog nekomercijalnosti zapušteni pejsaž koji liči na babine zube i ima istu boju.
 
Укидање студије је једина смислена ствар коју је ова дилетантска власт урадила у ових пар година.
 
Da su i vlast i takozvana javnost nešto drugačiji nego što jesu, kompletno ukidanje studije bi se još i moglo opravdati kao trenutno najefikasnija privremena mera. Ovako moram da biram između dva zla, a znam šta je gore. Studija je napravila očiglednu štetu, ali će bez nje verovatno biti još gore. Beograd je sa svojim rekama, zelenilom i mnoštvom brda i uzvišenja (koja nisu ni previše mala da bi se zanemarila, ni previše visoka da im visoke zgrade ne bi konkurisale) veoma kompleksan kad su u pitanju vizure i kreiranje bogate panorame grada. To, zajedno sa pitanjem kvaliteta života u takvom prostoru, je problem za izuzetno ozbiljnu studiju i mnoštvo pravih stručnjaka. A znajući ko su naši političari, i u vladi i u opoziciji, ima li bilo koga ko veruje da će se ONI u odlučivanju od slučaja do slučaja lišiti novca koji bi mogli da imaju odmah samo ako izglasaju neku odluku? Sve za račun dugoročne koristi grada koja njima tada nista neće značiti, pri ćemu ih niko ne može kazniti ako donesu lošu odluku. Zašto bi to radili? Obično su potrebne decenije da se pokažu prave posledice urbanističkih odluka. Ko od njih zaista veruje da će na ovakvoj političkoj sceni ceo život ostati u politici i imati izgleda da uvek dođe na vlast? Niko. Potrebne su generacije da bi se izgradila kulturna i politička tradicija koja to reguliše, pa i političari kojima je to bitno, a imaju dovoljno znanja da razumeju šta odlučuju. U takvim slučajevima je obično bolja i delimično loša regulativa koja prolazi bar neku stručnu proveru, a zna se tačno i šta u njoj piše, od niza pojedinačnih i čisto političkih odluka ljudi koji nemaju ni znanje ni interes da rade kako treba, a na koje je obično nemoguće smisleno i unapred reagovati pre nego što su već doneseni.
 
Кад имамо у виду које су се локације до сада кочиле због "Студије" можемо врло брзо закључити колико је она била бесмислена и контрапродуктивна, колико је укрмачила град, а изјава Ђиласа: "хајде да се договоримо" је јасно показала колико је исти документ био коруптиван.

Слажем се са Делијом, укидање ове глупости је најпаметнији потез тренутне власти до сада.
 
stf":2rop507s je napisao(la):
Кад имамо у виду које су се локације до сада кочиле због "Студије"....

Sa ovim delom tvog posta se ne slazem, jer smatram da se vecina investitora 'krila' iza studije koja je svakako imala svoje mane,
ali ostaje pitanje dal je bolje imati ikakvu ili nemati nikakvu studiju o visini objekata.
Ostatak tvog razmisljanja se podudara sa mojim pogledima.

Ono sto mene kao gradjanina zanima je sledece. Svedoci smo da se Urbanisticki planovi DPR ne postuju ili menjaju po potrebama 'prioritetnih investitora'. Sada je i ova studija ukinuta. Takodje, imamo situaciju da pojedini investitori ne ispune standarde po pitanju prostora u svojim objektima. Ono sto mene brine je to da sada za posledicu dobijemo jos goru kaubojstinu u izgradnji grada. Kako vi iz struke gledate na to? Koji su legalni mehanizmi da se spreci recimo neki 'prioritetni investitor' sa velikim kapitalom da investira u kulu od 250m recimo na mestu stare narodne biblioteke na kosancicevom vencu???
 
Ukidanje te zuto tajkunske debilnosti je pametan potez ali ko ce i kako sada ispraviti krive drine koje su ukocile i bespovratno ukrmacile one delove grada prvenstveno Novog Beograda a koji su bili predvidjeni za izgradnju visokih objekata, blok 20, blok 34, blok 26. Nikada do sad nije uradjena ni jedna ozbiljna, prava i smislena studija o izgradnji ovakvih objekata i sigurno je da je izmedju ostalog i to veoma bitan cinilac za odlazak investitora i kaskanje grada u razvoju i na putu ka statusu prave metropole.
 
mekbejn":12rujeau je napisao(la):
goveda ulizivačko populistička
slika_50.jpg

maxresdefault.jpg

Пребацише "актуелну" :roll: УМП улизивачку сељану за три копља..
 
Vrh