Šta je novo?

Saveti za uzgajanje biljaka (terasa i bašta / dvorište) i uređenje bašte i dvorišta

solecar

Professional
Učlanjen(a)
06.12.2011.
Poruke
22.462
Pohvaljen
25.608
Lokacija
Prokop
Mi smo godinama imali samonikli čeri, seme padne i sledeće godine samo proklija. I prošle godine meni padne napamet da uzmem seme iz čerija iz Maxija, malo crnog, malo žutog paradajzića, svega po malo i rodilo mi je bukvalno ništa. Loše seme, loše sorte. Sad mi sinulo da bih zasadila pitomi kesten, ako neko zna dal uspeva recite mi pošto su moji u fazonu da od tog posla nema ništa.
Prenosim informaciju iz prve ruke, tačnije na osnovu ličnog iskustva. Ove jeseni, dakle 2021. godina u pitanju, odlučio sam se na jedan eksperiment. Naime, kako godinama unazad imam problem sa nicanjem semena koje posadim u saksije i držim na terasi (živim u kraju koji ima ružu vetrova i zimi je temperatura za nekoliko stepeni hladnija u odnosu na centar). Kako se bavim bonsaijem, malo sam izučavao o nekim vrstama koje me interesuju, a koje mi je problem da nađem iznikle u prirodi. Najpre sam malo izučavao o stratifikaciji semena, a onda odlučio da pokušam.

Između ostalog, u pitanju je i kesten, više vrsta. Za neke vrste su predlagali sterilisan pesak, a za neke kokosov treset. Što se tiče konkretno kestena, tu sam stavio na stratifikaciju običan divlji kesten, crvenocvetni divlji kesten, kao i semenje pitomog kestena. Pitomi kesten sam metrnuo sa tri različite lokacije. Jedna je samoniklo drvo koje raste godinama na Dorćolu, drugo je sadnica koju su posadili u Tašmajdanskom parku ove godine, a treća je seme iz marketa. Na ovaj eksperiment sa pitomim kestenom sam se odlučio da uradim na opisani način, zato što sam čitao da je ljudima bez problema nicao kesten kupljen u marketu. Za kesten važi da treba da odleži oko 3 meseca u frižideru, gde je temperatura 0°C - 5°C. Nijednu od posuda u koje sam stavio semenje, nisam dodatno zalivao, zato što je na svakoj bilo vidljivo da ima dovoljno vlage. Rezultati, u januaru mesecu su sledeći (manje više 3 meseca ± jedna do dve sedmice):


  1. Divlji kesten sam stavio u četri posude, u stratifikovan pesak. Nijedan mi nije proklijao, niti ima naznaka. Takođe, nijedan se nije ubuđavio. I dalje ih držim u frižideru i nadam se najboljem.
  2. Divlji crvenocvetni kesten sam stavio takođe u četri posude, u stratifikovan pesak. On mi je toliko dobro nikao da od sedamdesetak semena imam jedno šezdesetak izniklih. Ako mi uspe, jedan deo ću pokloniti, jedan deo zadržati za sebe, a jedan deo posaditi u kraju. Trenutno ih držim posađene u dve žardinjere u hodniku solitera.
  3. Pitomi kesten uzet na Dorćolu i sa Taša, sam stavio u posude sa kokosovim tresetom, po jednu posudu za svaku. Rezultat je da su mi nikli i jedni i drugi.
  4. Pitomi kesten kupljen u marketu, uzeo sam desetak komada. Tendenciozno sam birao krupnije plodove, zato što su semena pitomog kestrena uzetog iz prirode, bila sitnija. Stavio sam u posudu sa stratifikovanim peskom. Rezultat je bio promenljiv. Dva su mi se delimično ubuđala, dva proklijala, od kojih je jedan pustio čak dva centralna korena. Od preostalih, nekoliko njih se spremalo da iznikne. Posadio sam ih u saksije i držim ih u hodniku zgrade.
Na proleće sledi prebacivanje na terasu, deljenje i sadnja u kraju.
Ako bi sada stavila kesten na stratifikaciju, sredinom aprila bi bio spreman za sadnju.
 
Hvala ti na detaljnom odgovoru, sad mi je žao što ne kupih neki džinovski na pijaci uoči Božića, veći u životu nisam videla. Mada ja bih radije gotovu sadnicu da zasadim, da ne čekam dugo da rodi.
 
Hvala ti na detaljnom odgovoru, sad mi je žao što ne kupih neki džinovski na pijaci uoči Božića, veći u životu nisam videla. Mada ja bih radije gotovu sadnicu da zasadim, da ne čekam dugo da rodi.
Tu mora da se bude oprezan prilikom odabira. Čuo sam da je bilo nekoliko slučajeva da im se nisu najbolje primile sadnice. Da li je do zemljišta, ili do toga da li je kalemljeni ili obična sadnica u pitanju, ne bih znao tačno da kažem. Nisam se tolko udubljivao u tu tematiku, zato što je meni za bonsai bitnije kakve su druge karakteristike i estetski dojam koje ostavljaju biljke, nego kakva im je rodnost i krupnoća plodova.
 
Sto se tice ploda uvek je bolje kupiti kalem.
 
Izvinjavam se zbog malog Ofa

Sole, mozeš li na parkovskoj ili sl. temi da uz prikaz primera bosai vrta daš i neke linkove o gajenju ,,brzog,, bonsai ako u opšte postoji. Malko sam mator da bih mogao dočekati njihov bonsai pun sjaj.
Zbog toga za licnu utehu razmišljam o prelasku na ,, Meksiko,, (Kaktus) bašticu
koja je bitno ,,brža,, od predivnog bonsaia
:)
 
Biće sređeno. Samo ne mogu trenutno, pošto sam u gužvi oko PGR - a za moj kraj. Ali biće do kraja nedelje. Znaš kako se kaže, strpljen - spašen. Isto važi i za gajenje bonsai-a. 🌳 🌲
 
Tema posvećena uzgajanju cveća, biljaka i bonsaija, bilo na terasi, bilo u bašti ili dvorištu oko zgrade, kao i uređenju bašti i prostora oko zgrada, te unutarblokovskih površina.
 

Saveti za bonsai početnike (pisano ranije na FB)


  1. Pre nego što se upustite u bilo kakav rad , prvo treba da sednete i zapišete kakve uslove imate za gajenje biljaka. Koja je strana sveta , koliko je osunčana , da li je izložena vetru i u kojoj meri , temperature leti i zimi , da li je terasa (zastakljena ili ne) ili dvorište , uslovi u stanu (kući) , da li se greje (centralno grejanje) , koliko su osunčane prostorije...​
  2. Pošto ste popisali koje uslove imate , na red dolazi adekvatan izbor biljaka shodno spisku. Ovo nije nešto što je fiksno , i što nikako ne može da se menja. Ovo je više kao jedan tip smernica šta ima znatno veće šanse da vam uspe. Naravno , na kraju je na vama da odlučite za koje vrste će te se opredeliti. Možete eksperimentisati i sa vrstama biljaka koje nisu na spisku preporučenih , ali to na sopstveni rizik , koji nekad zna i da se isplati. Jednostavno neke stvari ne mogu da se nađu u knjigama , nego se saznaju kroz pokušaje. Tako sam ja uspeo da saznam koje vrste mogu uspešno da uzgajam , a koje ni pod razno , shodno diktiranju vremenskih uslova , koji su specifični u mom slučaju.​
  3. Postoji više načina dobijanja bonsai biljaka. Sadnjom iz semena , uzgajanjem biljke od mladice , kupovinom biljke u rasadniku , vađenjem iz prirode (yamadori) , margotiranjem , ožiljavanjem reznica... Na vama je da se odlučite koji način ćete odabrati , ali ono što bih vam preporučio je da se ne fokusirate isključivo na jedan. Ja kombinujem više načina dobijanja , a kada ću koristiti koji , to diktira sama vrsta. Negde je problem da se nađe adekvatna biljka u prirodi , pa se pokušava iz semena , negde je isplatljivije kupiti sadnicu ređe ili skuplje biljke pa je razmnožavati margotiranjem , negde jedino može putem semena (ako je u pitanju vrsta koja kod nas ne uspeva , a ne prodaje se u rasadnicima) , nekad je bolje kupiti biljku u rasadniku jer se teže nalazi kod nas u prirodi ili ne raste kod nas...​
  4. Za kakav ćete se izgled biljaka odlučiti , to zavisi isključivo od vašeg senzibiliteta. Bilo da je to japanskih izgled koji preferira da biljke imaju zamišljeni trougao kad se gledaju , sa jasno definisanim položajem grana ili naturalistički izgled biljaka (vrsta za koju ste se opredelili oponaša izgled iste te vrste u prirodi) ili pak za kineski stil pejzaža (imitacija nekog predela u prirodi) ili pak za drvo sa što više mrtvih delova a što manje živog ili nešto skroz peto , potpuno je OK. Kod ovoga ne postoji pogrešan ili ispravan izbor izgleda , iako se knjige mahom baziraju na japanskoj školi. Meni lično je bliži naturalistički izgled biljaka , koji preferira Walter Pall , ali ne 100%. Volim da mi biljka sama pokaže koji stil bi joj najviše odgovarao i da je onda tako radim , ne vezano za to da li tako raste njena vrsta u prirodi , jer za sve postoje i izuzetci od pravila , zar ne?​
  5. Iako ćete od dosta ljudi čuti da bi trebalo da se fokusirate na veće primerke biljaka , da je to ono „ispravno“ , i ovde stvari zavise od vašeg senzibiliteta , a i prostora sa kojim raspolažete. Možda je najbolje da se fokusirate na više veličina , ali to je samo moje mišljenje. Na vama je da vidite gde osećate da možete najbolje da se „izrazite“. Najbitnije je da umete da vidite materijal pogodan za bonsai.​
  6. Ne bojte se orezivanja biljaka. Pre nego što se upustite u to , bitno je da znate kako se vrsta koju želite da orežete ponaša. Svaka je priča za sebe i ne postoji neko jasno pravilo koje bi moglo da se primeni na svaku biljku. Neke je potrebno orezivati i po nekoliko puta u toku godine , a neke je dovoljno samo jednom. Neke vrste će vam izbiti pupoljke i gde vam treba i gde vam netreba , i to u vrlo kratkom roku , dok kod nekih vrsta morate jednostavno da prihvatite da koliko god se vi trudili , ona odbija da se u potpunosti povinuje vašim željama. Orezivanjem se postiže zgušnjavanje krošnje , formiranje razgranatosti samih grana i formira se izgled biljke (između ostalog). Orezivanje stabla nije isto kao i orezivanje grana , jer se ne dobija uvek isti efekat. Nekad je potrebno i da pustite neku granu da raste par godina kako bi se određeni deo stabla zadebljao , što takođe doprinosi skladu same biljke.​
  7. Ne žurite sa ožičavanjem. To zavisi od toga koja je vrsta u pitanju i koje je veličine sama biljka koju imate. Kod nekih vrsta je potrebno da se jako mlade grane ožiče , jer su kasnije teške za manipulaciju ili postaju suviše krute i lomljive , dok je kod drugih vrsta neophodno da se sačeka da grane odrvene i postanu dovoljno debele da mogu da se savijaju i da to ima nekog efekta.​
  8. Prikupljajte znanje i iskustva iskusnijih bonsaista , ali i međusobno razmenjujte iskustva. Možete čuti iskustva o nekim stvarima koje su isprobane ili da saznate cake za uspešnije uzgajanje neke vrste i sl.​
  9. Neophodno je da ne budete nestrpljivi što se tiče vađenja biljaka iz prirode. Uglavnom se biljke vade na proleće , dok četinari mogu i tokom avgusta , eventualno prva nedelja septembra. Neke vrste se mogu vaditi tokom cele godine , ali njih nema mnogo , i one su više izuzetak nego neko pravilo. Biljke treba vaditi sa što biše sitnog korena , jer se biljka preko njega hrani. Mali je broj onih vrsta koje mogu i sa oskudnim korenom da prežive.​
  10. Kupovina biljaka u rasadniku je dobar način da se krene u ozbiljnije bavljenje bonsaijem. Sadnice koje su u plastičnim vrećicama ili saksijama za rasad , mogu se presađivati i van proleća , ali se mora voditi računa da se koren što manje ošteti , jer u suprotnom biljka neće preživeti ili će preživeti ali će da stagnira i moguće odbaci deo stabla , jer je u fazi oporavka.​
  11. Adekvatna prihrana biljaka i zalivanje su ključni faktor uspeha , kao i odgovarajući supstrat u kome raste. Samo srećna i zadovoljna biljka raste bez problema.​
  12. Nije sve u teoriji. Koliko god da ste savladali teorijsko znanje i postali ekspert u ovom delu , dok ne počnete da se bavite konkretnim radom na biljkama , ne možete ni da znate koliko je vaše znanje zaista primenljivo. Može da vam se desi da „padnete“ na nekoj glupoj sitnici , ali to svakako nije razlog za odustajanje. Samo sa što većom kilometražom možete da steknete rutinu , da upoznate svoje biljke i da vidite šta je primenljivo , a šta je gubljenje vremena ili šta možete u startu da očekujete da ćete dobiti od određene biljke.​
  13. Ne ustručavajte se da pokazujete svoje biljke i da slušate savete šta i kako treba da se radi i popravi , šta bi mogli da promenite na biljci da izgleda još bolje , da pitate za mišljenje šta da se radi ako ne znate kako bi ste dalje nastavili formiranje... Osećaj da imate bonsai biljku , koja je vaših ruku delo , je neprocenjiv , i ništa ga ne može zameniti.​
 
Bravo Sole
Prvi put kad sam video bonsai, mislio sam da se radi o nekoj zakržljaloj biljci koja živi u teškim uslovima bez dovoljno hrane i vode al čudo prirode darovalo jpj lepotu.

Kasnije sam saznao da zapravo je stvaraju Japanski bonsaji majstori
orezivanjem

Eto sad saznadoh da treba i ožičavanje i svašta nešto dr. meni ne poznato

Jedared na letovanju htedoh sebe da počastim u prodavnici bosaiom jednom četinarskom saksijom.... kad sam video cenu .... auuu ... vrlo skup ,,sport,, onim vecim, starijim i još lepšim primercima ostadoh diveči im se za svaki slučaj iz daljine...

U onom Japanskom vrtu u našoj botaničkoj bašti ne vidoh ni jedan bonsai.....
šteta, al razumljivo sada u odnosu na potreban pozamašan trud održavanja, što inače nama nije jača strana.

Još jednom bravo , jer kod nas za vecinu to još uvek jeste ne otkrivena ,,zemlja,,
Nadam se da uz malo srece i dobre volje, neke njene delove ceš nam prikazati.
 
Ovo je ono što sam mogao odmah da objavim. Za druge stvari treba malo vremena za pisanje, ali najbitnije je imati volju i strpljenje, da bi se bavio bonsaijem, jer to nije atomska fizika, već nešto između uzgajanja cveća i gajenja biljki u bašti, uz elemente slične vajarstvu.
 

Zablude o bonsaiju 1 (takođe pisano ranije na FB)

01. Bonsai je posebna vrsta drveća koje ne raste više od 1m​

Bonsai nije nikakva posebna vrsta drveća. Bonsai je drvo , kao i svako drugo koje se može naći u prirodi , koje je gajeno u posudi i koje je orezivanjem i ožičavanjem formirano da bude male visine.​

02. Bonsai je ništa drugo do patuljasta vrsta određene biljke u posudi​

Bonsai nije isključivo patuljasta vrsta biljke , kao što se misli zbog njegove veličine. Patuljaste vrste biljaka mogu da se koriste za bonsai , ali samo kod onih vrsta biljaka koje to imaju.​

03. Biljci se steže koren kako ne bi mogla da raste velika​

Baveći se bonsaijem , i učestvovajući na više izložbi , imao sam priliku da se susretnem sa ovim ubeđenjem. Ovo je toliko pogrešno , da ako bi smo biljci stezali koren , mogli bi smo da je ubijemo , jer koren ne bi imao dovoljno vazduha za pravilnu cirkulaciju i rast sitnih žila , preko kojih se biljka hrani. Takođe postoji mogućnost i da se stezanjem koren pretvori u jednu veliku balu , što bi vremenom dovelo do uginuća biljke. Biljci najviše prija kada joj je koren rastesit , te se zato on raščešljava prilikom svakog presađivanja.​

04. Svaka mala biljka u posudi je bonsai​

Nažalost , i ovoga sam se nagledao i naslušao. Zbog neznanja , ova pojava je veoma rasprostranjena na našim prostorima. Te tako imamo i u porastu broj onih koji mladice kupljene u rasadnicima , stave u bonsai posudu jeftinog kvaliteta , i to posle prodaju i do 10x skuplje kao bonsai.
Takođe , početnici , koji su većinom nestrpljivi , uprkos tome što je ovo umetnost koja zahteva strpljenje kako bi se došlo do željenog rezultata , mladice koje su stare nekoliko godina , stave u bonsai posude i smatraju da su na taj način dobili finalni bonsai. Pogrešno , zato što bonsai treba da predstavlja (imitira) izgled stare biljke u prirodi. Od mladice do bonsai biljke za svega nekoliko godina , može se postići samo sa vrlo malim brojem brzorastućih biljaka.​

05. Bonsai seme je posebna vrsta semena iz kojeg niču stabla koja ostaju patuljasta​

Оvо sаm zapazio као pоjаvu i коd nаs i u inоstrаnstvu. I što je zanimljivo , dosta ljudi misli da je ovo tačno , a ustvari semenje koje se prodaje za skupe pare , je ništa drugo do obično seme pokupljeno u prirodi.​

06. Jedini ispravan način dobijanja bonsaia je iz semena​

Veliki broj bonsai početnika , ili onih koji bi da počnu da se bave ovom umetnošću , misle da je uzgajanje biljke iz semena jedini ispravan način , zato što jedino tako može da se u potpunosti kontroliše rast biljke , raspored grana i da se biljka formira prema pravilima. Ništa od pomenutog nije nemoguće odraditi i sa biljkama kupljenim u rasadniku , ili sa biljkama uzetim iz prirode. Sve što je potrebno je da se ume prepoznati potencijalna biljka za budući bonsai.​

07. Svaki bonsai može da se drži u stanu​

Mnogi se iznenade kad čuju da postoji sobni i spoljašnji bonsai. Razlog zašto su mislili da svaki bonsai može da bude u kući je zato što su to videli na slikama ili u filmovima , ili su pak čuli. Najčešće obrazloženje je da su videli / čuli da Japanci to drže u stanu. Tačno je da to Japanci drže u stanu , ali iako im uslovi to dozvoljavaju , ne drže biljke u kući stalno , već u dvorištu. Biljke vrlo črsto drže u stanu dan – dva , kao svojevrstan ukras , a i da pokažu statusni simbol , jer je tamo to tradicija , i deo nacionalne kulture. Razlog zašto u Japanu mogu da se drže biljke i u stanu , je najviše u klimi , koja je mnogo blaža od naše , te gotovo da i nemaju potrebu da greju stanove (ovom prilikom izuzimamo planinske predele). Takođe, mnoge kuće su tako građene da maltene uopšte nemaju vrata i prozore , te se i na taj način dobija dodatno strujanje vazduha.​

08. Bonsai mora da bude u kući (stanu) preko zime​

Gotovo da nisam naišao na osobu koja se nije iznenadila kada je čula da velika većina biljaka mora preko cele godine da bude napolju. Biljke koje mogu da budu u kući preko zime , su uglavnom tropske biljke , koje opet sa druge strane , zahtevaju posebne uslove , koji teško mogu da se ispune u našim uslovima stanovanja. Biljka jednostavno mora da ima period mirovanja , kao što je to slučaj sa biljkama u prirodi. Tokom zime , biljka se zaštićuje da ne smrzne koren , ali ostaje napolju (dvorište ili terasa). Ukoliko se ovoga ne pridržavate , biljka bi u stanu nastavila da raste , zato što joj odgovara sobna temperatura , što na kraju dovodi do toga da biljka ugine na proleće , jer se prirodni balans koji je biljka imala , narušio.​

09. Idealno mesto za bonsai je pored prozora i iznad radijatora​

Ne znam zašto , ali većina ljudi koji su početnici ili se prvi put susreću sa bonsaijem , ubeđena je da biljka treba da bude pored prozora , kako bi joj bilo svetlo , i da bude iznad radijatora , kako joj ne bi bilo hladno. Ovo je upravo ono što ne treba da se radi , zato što se u kombinaciji sa mišljenjem da biljku treba minimalno zalivati ili pak samo orošavati , stvaraju idealni uslovi da biljka što brže ugine. Držanje biljke iznad radijatora , pogotovu zimi, kada se greju stanovi , dovodi do isušivanja vazduha , a samim tim i povećanog isparavanja vode kojom smo zalili biljku.​

10. Biljku treba što manje zalivati kako bi ostala mala​

Tačno je da u prirodi postoje zakržljali primerci biljaka , koji su polubonsai ili bonsai , i koji rastu u surovim klimatskim uslovima sa malo padavina , ili u sred kamenjara , ali i oni crpe vlagu (vodu) iz zemlje , i to tako što puste koren duboko u zemlju , sve dok ne naiđu na bilo kakav izvor vode. Kako biljke u posudi nisu u mogućnosti da puste koren duboko , zbog ograničenja same veličine posude , a i lokacije biljke (u stanu ili na terasi) , tako nisu ni u mogućnosti da crpe vodu. Što je manja posuda , to je biljku potrebno više zalivati , zato što brže ispari voda.​
 

Zablude o bonsaiju 2 (takođe pisano ranije na FB)

11. Bonsaisti su mučitelji biljaka jer im ne dozvoljavaju da slobodno rastu , kao što je to slučaj sa biljkama u prirodi​

Čak sam imao prilike i ovo da čujem , ne toliko često , ali više puta. Najupečatljivije je bilo kada sam učestvovao na jednoj izložbi , gde smo između ostalog , držali i prezentaciju o tome šta je bonsai. Po završetku smo pitali da li među prisutnima ima neko da postavi neko pitanje. Javila se jedna starija gospođa , koja nas je nazvala mučiteljima biljaka , jer im ne dozvoljavamo da slobodno rastu. Nakon što smo je upitali a šta je sa drvećem koje se orezuje ili mu se uklanjaju mrtve grane , ili pak živicama po parkovima i dvorištima koje se i po nekoliko puta godišnje orezuju , ućutala je , jer nije imala odgovor na to. Ono što je zanimljivo , a ide u prilog tome koliko je ovo pogrešna pretpostavka , je i činjenica da mnoge biljke bolje rastu ako se orezuju.​

12. Bonsai je veoma zahtevan za održavanje i zahteva puno vremena​

Većina ljudi , čim vidi malu biljku , oblikovanu i ožičenu , pomisli kako je puno vremena izdvojeno da bi se tako nešto dobilo. Vremenski gledano , jeste puno vremena potrošeno , zato što je potrebno minimum nekoliko godina da bi se dobio željeni oblik , ali konkretno vreme potrešno na sam rad da bi se to postiglo , nije ništa veći i zahtevniji od od rada na uzgajanju bilo kog cveća.​

13. Bonsai nije za mene , pošto nisam uspeo da ga održim u životu​

Mnogi se obeshrabre zato što bonsai koji su dobili na poklon ili ga pak kupili u rasadniku , nije im preživeo , i pored sve pažnje i ljubavi koju su posvetili biljci. Do toga dolazi usled toga što većina bonsaia potiče iz Kine , jugoistočne Azije , Brazila ... , odakle se transportuju do Holandije (za područje Evrope) , gde biljke moraju da provedu neko vreme u karantinu (zbog mogućih bolesti koje nose sa sobom) , odakle se transportuju dalje po Evropi , gde takođe moraju da provedu neko vreme u karantinu , odakle se distribuiraju po rasadnicima. Za sve to vreme provedeno u transportu i karantinu , biljke gotovo da se i ne zalivaju. Takođe , biljke su pre transporta kljukane hormonima za brzi rast i ožiljavanje , te su posađeni u treset , koji gotovo da i nema hranljivih materija. Dok biljka stigne u ruke kupca , toliko je izmučena i ispoštena (hranljive materije koje je imala su gotovo potrošene) , da vrlo mali broj njih može da preživi šok koji je doživela , usled svega pomenutog i promene klimatskih uslova. Nemojte očajavati i biti obeshrabreni , jer kao što vidite , nije sve do vas. Ukoliko zaista želite da ozbiljnije krenete da se bavite ovim , ili kupite biljku od nekog proverenog uzgajivača , ili počnite sa biljkama kupljenim iz rasadnika ili uzetim iz prirode. I nikako nemojte počinjati sa samo jednom biljkom , jer svi mi koji se ozbiljno bavimo ovim , kao početnici smo „ubili“ po neku biljku. Čak i danas kada smo iskusni bonsaisti , dešava nam se da nam neka biljka ugine iz raznoraznih razloga , bilo da je do nas ili je neka bolest bolest ili nešto treće u pitanju.​

14. Biljke se mogu vaditi iz prirode u bilo koje doba godine , i nije potrebno da imaju što više sitnog korena​

Biljke se po pravilu vade u proleće , pre kretanja prvih listova , ili u avgustu mesecu (ovo važi samo za četinare) , sa što više sitnijeg korena , preko kojeg se biljka hrani. Pojedini bonsaisti odstupaju od vog pravila i vade biljke tokom jeseni / zime , tačnije , u vreme mirovanja biljaka , jer im se pokazalo da tako imaju veći procenat uspešnih primanja biljaka. Ako se poštuju ova pravila , veoma velike šanse su da će vam biljka preživeti. Nažalost , dosta početnika misli da ne moraju baš striktno da se pridržavaju pomenutog , te vade biljke u bilo koje doba godine , pritom ne vodeći preterano računa o korenu. Takve biljke , gotovo po pravilu , ne prežive. Izuzetci naravno postoje , ali nemojte se zavaravati da će to i vama u velikom broju uspeti , jer ako se oslanjate na tu tezu , nećete biti baš uspešni. Ovo ne praktikujem da radim , ali kada ugledam biljku koja je potencijalno dobra za bonsai , gledam da je uzmem. To radim isključivo tamo gde znam da će biljka biti uklonjena do perioda pogodnog za vađenje. Od tih par pokušaja , dve biljke su mi se primile , ali samo zato što je jedna izvađena iz zemlje sa dva prsta , zbog raskvašene zemlje usled obilnih padavina tih dana , sa puno sitnog korena i što spada u otporniju vrstu , dok je druga biljka bila poluizvaljena iz zemlje , i gotovo da nije imala koren , ali se na biljci videlo da je lomljena više puta , i da je živa i da fino raste. Preživela je samo zato što je u pitanju izuzetno otporna vrsta , ligustrum. I pored ovog što sam pomenuo , opet mi se dešavalo da sa istim vrstama , uzetim u proleće , pre kretanja listova , nisam imao sreće da prežive.​

15. Od svake biljke može da se napravi bonsai​

Ovo je tačno , ali samo donekle. Glavni preduslov da biljka može da se formira da bude bonsai , je da ima svojstvo da joj odrveni stablo. Drugi preduslov je da biljka ima sitniji list , jer je neophodno da se ima sklad između lista i stabla. Biljke koje se izbegavaju zbog veličine lista su: orah , kesten , platan , običan javor ... Zapravo , jedina vrsta za koju nisam uopšte čuo da je pokušano da se od nje napravi bonsai je platan , zato što on gotovo da i nema mogućnost da smanji list. Druge pomenute vrste nisu uobičajene , ali može se naići na po koji bonsai.​

16. Što je biljka manja , to je i plod manji​

Ovo je apsolutno netačno. Plod je jedini deo biljke koji se ne može ni jednom tehnikom učiniti da prirodno raste manji. Ovo naravno ne znači da ne treba da se pokuša bonsai od voća. Glavni princip je da mora da se vodi računa da plod , stablo i listovi budu u međusobnom skladu , čineći jednu celinu. To znači da ukoliko se odlučimo za vrstu koja ima prirodno veće plodove , i sama biljka mora da nam bude u većoj formi. Kod vrsti koje imaju prirodno sitnije plodove , možemo i u manjoj i u većoj formi da imamo biljku. Ukoliko pak želimo da uzgajamo biljku sa većim plodom u manjoj formi , onda pod obavezno moramo da uklanjamo plodove kako bi smo zadržali skladnost u izgledu same biljke. Sa druge strane , imamo i bonsaiste koji tendenciozno uklanjaju plodove , kako biljka ne bi trošila energiju koju dobija zalivanjem i prihranom na formiranje ploda , već je usmerila ka rastu i boljem grananju stabla , kao i izbacivanju novih listova.​

17. Koliko je stara biljka , toliko dugo je gajena da bude bonsai​

Prilikom izlaganja biljaka , uobičajeno je da se napiše na karticama domaći i latinski naziv , kao i starost biljke. Mnogima je prva asocijacijacija , čim vide starost biljke , da je to ustvari koliko godina je biljka gajena kao bonsai , te zato objašnjavamo da to u stvari predstavlja koliko je sama biljka stara , i da to nema uopšte veze sa time koliko je biljka gajena da bude bonsai.​

18. Svaki bonsai je na prodaju​

Mnogi bonsaisti , oni koji su zaista zaljubljenici u ovu umetnost , mahom imaju izložbene primerke , a pojedinci i prodajne primerke. Ipak postoji , ne tako veliki broj ljudi , koji smatra da je svaki bonsai na prodaju , i da je samo pitanje kolika je cena. Kada takvim ljudima kažemo da pojedini primerci nisu na prodaju , ili zatraže da im detaljno obrazložimo zašto biljka nije na prodaju , ili kažu da ih ne zezamo , nego da im kažemo cenu. U svakom slučaju , takvi ljudi odu vidno nezadovoljni , što zbog toga što im se objašnjenje nesviđa , jer ga smatraju smešnim , mahom zbog toga što smatraju da je cena previsoka , ali jednostavno ne postoji drugi način da im se objasni da ta biljka koju oni žele , zaista nije na prodaju. Na kraju se postavlja pitanje , kako uopšte može jedna takva osoba da uspešno odgaja svoj bonsai , kad ne ume da ceni ljubav i trud uložen u neku biljku , koji bi i oni trebalo da ulože.​
 
Bravo Sole
Prvi put kad sam video bonsai, mislio sam da se radi o nekoj zakržljaloj biljci koja živi u teškim uslovima bez dovoljno hrane i vode al čudo prirode darovalo jpj lepotu.

Kasnije sam saznao da zapravo je stvaraju Japanski bonsaji majstori
orezivanjem

Eto sad saznadoh da treba i ožičavanje i svašta nešto dr. meni ne poznato
Ožičavanje više ima veze sa estetikom, tj. kako želiš da ti drvo / žbun izgleda, što se zove bonsai stil. Drugom prilikom više o tome.

Jedared na letovanju htedoh sebe da počastim u prodavnici bosaiom jednom četinarskom saksijom.... kad sam video cenu .... auuu ... vrlo skup ,,sport,, onim vecim, starijim i još lepšim primercima ostadoh diveči im se za svaki slučaj iz daljine...
Bitno je umeti razlikovati komercijalni bonsai od onog koji prodaju uzgajivači i pravi bonsaisti. Nažalost, danas je u porastu broj ovih koji "na bućku" hvataju "somove" , zato što još uvek postoji sasvim dovoljan broj lakovernih ljudi koji će poverovati u sve što im kažu. A ti prevaranti ustvari samo potvrde ono što žele da čuju potencijalni kupci, a u stvari svega 1% tih informacija su korisne. Kada mene neko pita za kupovinu bonsaia, uputim ga na prijatelje i poznanike koji se bave time, uz prethodno objašnjenje kako stvari stoje i zašto komercijalni bonsai nije dobro (najsretnije) rešenje. I ovde malo detaljnije drugom prilikom.

U onom Japanskom vrtu u našoj botaničkoj bašti ne vidoh ni jedan bonsai.....
šteta, al razumljivo sada u odnosu na potreban pozamašan trud održavanja, što inače nama nije jača strana.
Rekao bih da je to nešto između Zen bašte i uzgoja japanskih vrsta biljaka.

Još jednom bravo , jer kod nas za većinu to još uvek jeste ne otkrivena ,,zemlja,,
Nadam se da uz malo sreće i dobre volje, neke njene delove ceš nam prikazati.
Hvala. Volja nije problem, barem s moje strane.
 
Što se tiče biljaka koje su pogodne za početnike, na osnovu mog ličnog iskustva, tu bih preporučio (ovo nije isključivo ono što predlažu, već proširen spisak):

  • Ligustrum (živa ograda)
  • Brest (brdski i sibirski)
  • Evonimus
  • Šljiva (dženarika)
  • Lipa
  • Jasenoliki javor
  • Fikus
  • Polegla klela
 
Danas sam bio u Zemunskoj prodavnici ,,Bašta,, koja važi za bolju opremljenu prodavnicu biljaka i dr. stvari za biljke.
Fokus razgledanja izloženog, bio mi je BONZAI i pratece stvari.
Ponuda nije siromašna , ali nije me ni oduševila. ...Ima za poigrati se sa po necim.... al ništa više od igrarije
Ukratko očekivao sam bolje i više :(
Sole , ostaješ i dalje kao verodostojan i vredan bonsai izvor znanja
:)
 
Pade mi na pamet .... moze li se tehnika ,,ozicavanja,, bonsaia primeniti na tek zasadjene obicne sadnice drveca
u parkovima i vrtovima radi obikovanja krosnja,
i time doprinele pejzasnoj arhiktekturi i njenom uzdizanju koja je inace vrlo niska u Beogradu

Mozda je ovo vise za temu drvoredi i bastice pa i parkovi Bgda , al tehnika ozicavanja jeste iz bonzaia
za sada primenjuju samo ,,sisanje,, krossnji stabala
:sesir:
 
Poslednja izmena:
Teoretski bi moglo, samo se mora znati kako se ponaša vrsta koju hoćeš da radiš. U praksi to nisam uopšte čuo da rade, ali zato jesam za "bonsai u prirodi". Trenutno ne mogu da se setim kako se tačno zove taj stil, pa zato približan opisni naziv. To ti je u suštini biljka koja raste u prirodi, a koja se orezivanjem formira da bude kao bonsai. Ovo bi moglo da se primenjuje i na biljke koje se nalaze u dvorištu ili ispred zgrada.
 
Konačno je nekoliko dana zaredom bilo lepo vreme i bez snega, tako da je posađena sadnica smrče koja je kod mene od nove godine. Posađena na livadi iznad igrališta, kao zamena za visoki četinar koji je nastradao u snežnoj mećavi 19. decembra, a kao rezultat dogovora jednog dela komšija. Obratio sam se tokom januara Zelenilu i dobio kontakt telefon na koji da se javim radi pomoći oko sadnje, kada budem hteo da posadim.

20220211_125805.jpg


20220211_154721.jpg


20220211_154815.jpg


20220211_154930.jpg


20220211_130152.jpg
 
Vise puta sam pokusavao da mi divlji kesten nikne u saksiji i nikad mi nije uspelo.
U cemu je tajna?
 
Stratifikacija semena

Neophodno je da kesten prođe period stratifikacije. Ranije sam bez problema uspevao da to odradim na terasi tokom zime, ali prethodnih nekoliko godina mi ne uspeva, što je rezultat klimatskih promena. Ove godine sam uzeo da odradim u frižideru. Poslagao sam ga u nekoliko dubljih posuda, u nekoliko nivoa.

Najpre sam u rerni na 100°C stratifikovao pesak, jedno 90 minuta, uz povremeno mešanje, kako bi se proces sterilizacije ravnomerno odradio. Posude u koje sam ga stavljao, najpre sam obložio alu folijom sa unutrašnje strane, a onda sam sipao nekoliko cm peska na dno i počeo da ređam. Nekon svakog poređanog sloja peska, zalio bih sa vodom taman toliko da pesak bude vlažan (da ne bude natopljen vodom i da liči na blato) i tako ređao do nekih 4/5 posude. Poklopci su mi bili providini, kako bih mogao bez problema da kontrolišem vlažnost. Dokle god ima kapljica vode na poklopcu, znači da ne treba dodatno vlažiti pesak. Potrebno je da provede 3 meseca u frižideru na temperaturi 3°C - 5°C. Nekada zna da se desi da počne između 2 i 3 meseca da klija, a nekad je potrebno da prođe nedelju - dve dužđe od 3 meseca. Znak da je vreme za sadnju je kada pesak počne da "puca" i da se stvaraju kao mala brdašca. Tada je neophodno pažljivo izvaditi kestenove i posaditi ih u dublje posude. Ja za to koristim žardinjere. Posadio sam ih u mešavinu krtičnjaka, kupovne zemlje, peska i kokosovog tresera. Crvenocvetni kesten sam posadio 70 - ak komada, i samo 4 mi nisu uspela. Običan divlji kesten mi nije ni jedan proklijao, ali svi su čvrsti i sadnja za koji dan.

Takođe, jako bitna stvar da bi proces uspeo, je da se kesten nakon što se pokupi iz prirode, istog dana, ili najkasnije sledećeg, stavi na stratifikaciju, kako se klijavost semena ne bi izgubila. U slučaju kestena, klijavost semena se jako brzo gubi, otprilike u roku od 3 dana.

Na internetu sam pročitao da je za neke vrste bolje da se meću u kokosov treset, te sam i to isprobao. To mi se pokazalo kao delimično uspešno. Neko semenje mi je imalo ogroman uspeh u klijanju, a neko se ubuđalo i ugnjecavilo.

Na svakoj posudi sam napisao tačan datum mećanja i ukupan broj semena, kao i lokaciju sa koje sam pokupio, kako bih znao za ubuduće koje lokacije su dobre, a koje loše.

O svemu sam vodio evidenciju i beležio šta sam tačno radio i koji su rezultati, ono što kažu, do najsitnijih detalja, kako bih iznenađenja u budućnosti smanjio, ali i šta treba da se menja.​
 
Hvala na iscrpnom odgovoru, ali zasto si sterilisao podlogu? U prirodi podloga nije sterilna.
 
U prirodi imamo primere gde biljke rastu u kamenu ili pukotini betona. Da li to znači da treba da sadiš biljku u pukotini zgrade ili pak u saksiju?

U prirodi imamo primere da biljke napadnu štetočine ili neka bolest. Da li to znači da treba da kada nam biljku u saksiji napadne nešto da je pustimo da propadne?

Sterilizacijom se smanjuje rizik pojave bakterija ili nekih drugih loših stvari, čime se povećava % uspešnosti stratifikacije.
 
 
Da li je moguce negde u okolini Beograda, ali ne predaleko od grada ili cak u gradu iznajmiti zemljiste za uzgajanje povrca?
 
Vrh