Šta je novo?

Saveti za uzgajanje biljaka (terasa i bašta / dvorište) i uređenje bašte i dvorišta

Može i sada, ali samo kontejnirane sadnice. Bitno je da se nađu sadnice koje su boljeg kvaliteta (koliko je to moguće) i da se ne dira koren (nikakvo orezivanje), samo može blago da se pri dnu malo rastrese koren prstima. Dobro bi bilo kupiti i zemlju u rasadniku koja bi se mešala sa ovom u koju se sadi. Moglo bi i malo peska da se umeša. Takođe u taj miks dodati i pelirano đubrivo u granulama. Posle toga samo zalivanje. Preporuka da se uzme đubrivo koje ne mora na mesec dana da se dodaje tokom sezone rasta, nego 3 puta godišnje.​
 
ja ne bih sada sadio jabuke i ostalo voće. Bolja sačekati da prodje leto, tamo negde na kraju oktobra ili čak u novembru kada je zemljište puno vode. Sada će ih spržiti sunce
 
сада баш током лета имам могућности да га заливам и одржавам а када почне јесен, немам могућности да га пуно одржавам, свакако онда боље дође јесењу или како?
 
Идеалан период за садњу је крај новембра, кад прође вегетација. Све остале периоде треба избегавати. Заливање мора бити интензивно током читаве прве летње сезоне, све док се у потпуности не формира јак коренов систем са пуно ситних жилица способних да апсорбују воду из нове средине.
 
Da li znate nekog ko se bavi uredjivanjem ovih malih baštica ispred ulaza. Videh ispred raznih zgrada su se baš potrudili i sad na proleće izgleda divno.

Evo ga jedan od primera. Mislili smo i mi ispred našeg ulaza pa gledam odakle da krenemo i da li neko ima savete ili postoji čak neko ko se bavi time.

Pozdrav 👋

bastica-jpeg.240020

PRIPREMA I SADNJA

Otići do nekog rasadnika ili "Uradi sam" i sl. i kupiti zemlju. Videti gde se prodaje pelirano đubrivo u granulama i kupiti 1 - 2 džaka (slobodna procena zavisno od veličine džaka i brojnosti i veličine planiranih sadnica). Pesak se takođe može kupiti, ali on je opciono. Ja ga dodajem kod određenih sadnica, i to bih uglavnom preporučio za manje sadnice koje se kupuju.

Pošto je zalivanje crevom problem, predlažem, kao što su drugi rekli, balone sa vodom. Da bi se lakše pristupilo biljkama, predlog je da kupite sitniji kamen / šjunak od kojeg bi ste napravili stazicu kroz sredinu bašte (ne mora celom dužinom, ali dovoljno da možete da dohvatite sve biljke koje ne možete da zalijete sa trotoara). Varijanta 2 je da kupite ploče poput ovih koje se vide na fotografiji, u svrhu pravljenja staze. Postoji i varijanta 3, koju su komšije iz solitera do mog uradile. Oni su postavili ploče a oko njih sitan kamen. Ja lično naginjem ka varijanti 2, jer tu nije potrebna nikakva ogradica da se postavlja kao kod varijante 1 i 3, ukoliko se želi da kamenčići budu na mestu (na dosta mesta po gradu sam video da se razlete i onda se gubi njihova svrha).

Moje lično mišljenje je da možete i bez pejzažnog arhitekte da napravite bašticu jer ne pravite ništa kaskadno, fontane i sl. Uzmete jedan papir na kocke (A3 je idealna dimenzija) i na njemu nacrtate jedan veći kvadrat (oblik vašeg prostora koji želite da uredite). U okviru njega ucrtate pozicije sadnica i staze. Označite ucrtane sadnice brojevima. Pored zapišete za svaki broj koja vrsta je u pitanju i koliko komada treba da kupite, kao i veličinu sadnice. Obavezno kupite kontejnirane sadnice jer se one mogu saditi tokom cele godine (izuzev zime za većinu).

Pre sadnje je potrebno da okopate površinski sloj zemlje. Nakon toga pristupate kopanju rupa za sadnice. Rupe treba da budu malo veće i dublje nego što je koren. Na dno rupe staviti sloj kupovne zemlje (od 1 - 2 cm pa do 10 cm, zavisno od veličine biljke). Pre same sadnje potrebno je lagano da se pri dnu malo rastrese koren prstima. Orezivanje ne preporučujem jer takve stvari loše utiču na sadnju u kasno proleće / leto. Pošto postavite biljku u rupu, blago je pritisnite da može lepo da nalegne na nabacani sloj zemlje. Nakon toga je potrebno da napravite miks kupovne zemlje, zemlje koju ste iskopali za rupu i opciono peska (zavisno od vrste). Ukoliko je tlo izrazito peskovito, pesak nije potrebno dodavati. Kada se naspe zemlja u rupu do nivoa zemlje sadnice, potrebno je nabacati sloj đubriva. Nakon toga popuniti rupu sa zemljom do vrha. Ukoliko je moguće, gledajte da đubrivo koje nabavljate bude ono koje nije potrebno dodavati na svakih mesec dana tokom sezone rasta, nego da se 2 - 3 puta godišnje meće. Zemlju u rupi, a koja je oko sadnice, lagano pritisnuti, tako da se ne stvori čvrsta nepropusna masa, ali ni da ne bude previše rastresita. Previše rastresita zemlja nije dobra jer se stvaraju vazdušni džepovi koji loše utiču na koren biljke i mogu da dovedu do uginuća dela ili cele biljke.

Biljke je potrebno redovno zalivati, najbolje u večernjim satima, na 1 do 3 dana, oko 20h (kada većinom sunce zađe, a mrak još uvek nije pao), ukoliko nije bilo kiše. Kako krene hladnije vreme, odnosno počne klimatska jesen (ne ona kalendarska), potrebno je postepeno smanjiti zalivanje.

Lično nisam fan malča, ali nemam ništa protiv korišćenja istog. Agrotekstil nikada nisam koristio, jer nije bilo potrebe za time, pošto ja ne sadim (pravim) baštu, nego pojedinačne sadnice.


IZBOR SADNICA
  • Po obodu bih stavio živu ogradu. U tu svrhu bih preporučio obični ligustrum, šarenolisni ligustrum (ligustrum argenteum), obični klen (acer campestre), šarenolisni klen (acer campestre carnival), obična bukva (fagus sylvatica), crvenolisna bukva (fagus sylvatica atropurpurea), evonimus svi varijeteti, brest (ulmus), grab (carpinus orientalis), hrast lužnjak (quercus robur), stubasti hrast lužnjak (quercus robur fastigiata), šimšir (buxus). Formirao bih je da bude do 60cm visine, da ne zaklanja pogled na unutrašnjost.​
  • Ruzmarin, kovrdžavi ruzmarin, lavanda, što se tiče drvenastih perena​
  • Hosta mediovariegata, Saxifragata triumph, Phlox subulata atropurpurea, Dianthus la bourbille, Plavi zvončići (campanula port), Houttuynia cordata chameleon, Hemerocallis mini strella, Heuchera solar eclipse, Heuchera solar power, Heuchera caramel, Heuchera x hybrida caramel što se tiče perena. Možete ih naći u rasadniku Green corner. U pitanju su cvetnice ili lisnodekorativne biljke. Gotovo sve su zimzelene.​
  • Pored ruža od cvetnica bih preporužio spoljašnji hibiskus (hibiscus moscheutos). Živim u delu grada gde je ruža vetrova i gde je temperatura uvek za koji stepen niža nego u centru. Takođe se biljka koju imam pod prozorom zgrade nalazi na južnoj strani u leti sunce zna da tuče kao ludo, a biljka opstaje i cveta najnormalnije iako se nešto preterano ne ubijam od zalivanja istog. Obzirom da ga ima u nekoliko boja, odabrati onu koja vam se najviše sviđa. Raste kao manje drvo, ne više od prvog sprata. Ukoliko se odlučite da imate i ruže, onda bih preporučio samo jednu sadnicu, koja bi zauzimala neko centralno mesto. U suprotnom bi mogle dve biljke.​
  • Takođe može i neka padajuća (žalosna) forma. Žalosni brest (ulmus glabra pendula), žalosna bukva (fagus sylvatica pendula), žalosni grab (carpinus orientalis pendula)...​
  • Od četinara bih preporučio poleglu kleku (razne varijacije).​
Sve pomenute biljke su većinski one koje ne zahtevaju svakodnevno zalivanje.​
 
Kao neko ko se uhvatio tog posla ispred zgrade, doduše na manjoj površini nego što je ova na slici, moram da budem krajnje pesimistična i da kažem da to radite samo i samo ako ste spremni sami da se angažujete plus imate živce da gledate kako neko vaš trud uništava. Ja sam "samo" zasadila sadnice ukrasnog žbunja i zalivala ih redovno, ajde što se niko nije dosetio da ponekad zalije, posebno ako nisam tu i vide da je zemlja suva a leto je i 40C, nego se nađe neko pametan da ih oreže i ako se ne orezuju, sad pre neki dan su dve i ošišali do zemlje.
Da ne pričam o kerovima koji to koriste za wc, čak i pored male ogradice.
Svi prođu, vide me kako teglim kofe vode, i kao jao super je i nalevo krug.

Sad ću da pustim sve lepo da se osuši, šta preživi ove godine preživelo je, pa neka gledaju u travu i pseći izmet.
 
Kod mene je takva situacija izazvala kontraefekat. Dok smo imali dve ženke psa u naselju, niko se nije setio da im sipa vodu dok ja nisam počeo da im punìm posude. Pa onda, niko se nije setio da zaliva biljke koje sam ja, druge komšije i Zelenilo sadili po naselju, dok nisu videli da ja to zalivam. Isto i sa ostavljanjem vode za ptice. To nije bila moja ideja, jer ja na terasi imam posudu sa vodom. Ali tek kada sam ja počeo da te dve tri posude punim, video sam da su i drugi krenuli da ih pune.​
 
Tvoji su očigledno bolji ljudi nego moji, mene su i sprdali što ja to uređujem kad eto sve će da mi unište... Po komšiluku viđam lepe baštice ispred drugih ulaza, ti ljudi što održavaju očigledno imaju volju da sve rade ispočetka po stoti put.
 
Vrh