Da li znate nekog ko se bavi uredjivanjem ovih malih baštica ispred ulaza. Videh ispred raznih zgrada su se baš potrudili i sad na proleće izgleda divno.
Evo ga jedan od primera. Mislili smo i mi ispred našeg ulaza pa gledam odakle da krenemo i da li neko ima savete ili postoji čak neko ko se bavi time.
Pozdrav
PRIPREMA I SADNJA
Otići do nekog rasadnika ili "Uradi sam" i sl. i kupiti zemlju. Videti gde se prodaje pelirano đubrivo u granulama i kupiti 1 - 2 džaka (slobodna procena zavisno od veličine džaka i brojnosti i veličine planiranih sadnica). Pesak se takođe može kupiti, ali on je opciono. Ja ga dodajem kod određenih sadnica, i to bih uglavnom preporučio za manje sadnice koje se kupuju.
Pošto je zalivanje crevom problem, predlažem, kao što su drugi rekli, balone sa vodom. Da bi se lakše pristupilo biljkama, predlog je da kupite sitniji kamen / šjunak od kojeg bi ste napravili stazicu kroz sredinu bašte (ne mora celom dužinom, ali dovoljno da možete da dohvatite sve biljke koje ne možete da zalijete sa trotoara). Varijanta 2 je da kupite ploče poput ovih koje se vide na fotografiji, u svrhu pravljenja staze. Postoji i varijanta 3, koju su komšije iz solitera do mog uradile. Oni su postavili ploče a oko njih sitan kamen. Ja lično naginjem ka varijanti 2, jer tu nije potrebna nikakva ogradica da se postavlja kao kod varijante 1 i 3, ukoliko se želi da kamenčići budu na mestu (na dosta mesta po gradu sam video da se razlete i onda se gubi njihova svrha).
Moje lično mišljenje je da možete i bez pejzažnog arhitekte da napravite bašticu jer ne pravite ništa kaskadno, fontane i sl. Uzmete jedan papir na kocke (A3 je idealna dimenzija) i na njemu nacrtate jedan veći kvadrat (oblik vašeg prostora koji želite da uredite). U okviru njega ucrtate pozicije sadnica i staze. Označite ucrtane sadnice brojevima. Pored zapišete za svaki broj koja vrsta je u pitanju i koliko komada treba da kupite, kao i veličinu sadnice. Obavezno kupite kontejnirane sadnice jer se one mogu saditi tokom cele godine (izuzev zime za većinu).
Pre sadnje je potrebno da okopate površinski sloj zemlje. Nakon toga pristupate kopanju rupa za sadnice. Rupe treba da budu malo veće i dublje nego što je koren. Na dno rupe staviti sloj kupovne zemlje (od 1 - 2 cm pa do 10 cm, zavisno od veličine biljke). Pre same sadnje potrebno je lagano da se pri dnu malo rastrese koren prstima. Orezivanje ne preporučujem jer takve stvari loše utiču na sadnju u kasno proleće / leto. Pošto postavite biljku u rupu, blago je pritisnite da može lepo da nalegne na nabacani sloj zemlje. Nakon toga je potrebno da napravite miks kupovne zemlje, zemlje koju ste iskopali za rupu i opciono peska (zavisno od vrste). Ukoliko je tlo izrazito peskovito, pesak nije potrebno dodavati. Kada se naspe zemlja u rupu do nivoa zemlje sadnice, potrebno je nabacati sloj đubriva. Nakon toga popuniti rupu sa zemljom do vrha. Ukoliko je moguće, gledajte da đubrivo koje nabavljate bude ono koje nije potrebno dodavati na svakih mesec dana tokom sezone rasta, nego da se 2 - 3 puta godišnje meće. Zemlju u rupi, a koja je oko sadnice, lagano pritisnuti, tako da se ne stvori čvrsta nepropusna masa, ali ni da ne bude previše rastresita. Previše rastresita zemlja nije dobra jer se stvaraju vazdušni džepovi koji loše utiču na koren biljke i mogu da dovedu do uginuća dela ili cele biljke.
Biljke je potrebno redovno zalivati, najbolje u večernjim satima, na 1 do 3 dana, oko 20h (kada većinom sunce zađe, a mrak još uvek nije pao), ukoliko nije bilo kiše. Kako krene hladnije vreme, odnosno počne klimatska jesen (ne ona kalendarska), potrebno je postepeno smanjiti zalivanje.
Lično nisam fan malča, ali nemam ništa protiv korišćenja istog. Agrotekstil nikada nisam koristio, jer nije bilo potrebe za time, pošto ja ne sadim (pravim) baštu, nego pojedinačne sadnice.
IZBOR SADNICA
Po obodu bih stavio živu ogradu. U tu svrhu bih preporučio obični ligustrum, šarenolisni ligustrum (ligustrum argenteum), obični klen (acer campestre), šarenolisni klen (acer campestre carnival), obična bukva (fagus sylvatica), crvenolisna bukva (fagus sylvatica atropurpurea), evonimus svi varijeteti, brest (ulmus), grab (carpinus orientalis), hrast lužnjak (quercus robur), stubasti hrast lužnjak (quercus robur fastigiata), šimšir (buxus). Formirao bih je da bude do 60cm visine, da ne zaklanja pogled na unutrašnjost.
Ruzmarin, kovrdžavi ruzmarin, lavanda, što se tiče drvenastih perena
Hosta mediovariegata, Saxifragata triumph, Phlox subulata atropurpurea, Dianthus la bourbille, Plavi zvončići (campanula port), Houttuynia cordata chameleon, Hemerocallis mini strella, Heuchera solar eclipse, Heuchera solar power, Heuchera caramel, Heuchera x hybrida caramel što se tiče perena. Možete ih naći u rasadniku Green corner. U pitanju su cvetnice ili lisnodekorativne biljke. Gotovo sve su zimzelene.
Pored ruža od cvetnica bih preporužio spoljašnji hibiskus (hibiscus moscheutos). Živim u delu grada gde je ruža vetrova i gde je temperatura uvek za koji stepen niža nego u centru. Takođe se biljka koju imam pod prozorom zgrade nalazi na južnoj strani u leti sunce zna da tuče kao ludo, a biljka opstaje i cveta najnormalnije iako se nešto preterano ne ubijam od zalivanja istog. Obzirom da ga ima u nekoliko boja, odabrati onu koja vam se najviše sviđa. Raste kao manje drvo, ne više od prvog sprata. Ukoliko se odlučite da imate i ruže, onda bih preporučio samo jednu sadnicu, koja bi zauzimala neko centralno mesto. U suprotnom bi mogle dve biljke.
Takođe može i neka padajuća (žalosna) forma. Žalosni brest (ulmus glabra pendula), žalosna bukva (fagus sylvatica pendula), žalosni grab (carpinus orientalis pendula)...
Od četinara bih preporučio poleglu kleku (razne varijacije).
Sve pomenute biljke su većinski one koje ne zahtevaju svakodnevno zalivanje.