Može i Brčko DC... .. Di Si,bre, otišo čak u Ameriku.vrachar":36augptp je napisao(la):Ili kao Washington DC
Izvor: DanasI ovog puta mislim da je umesno upozoriti na konfuziju između sredstava i ciljeva koja vlada u postoktobarskoj politici u Srbiji, što je još jednom potvrdio čelnik beogradske vlade, izjavivši da je "novac jedini kriterijum" u transakciji sa državnim zemljištem.
Zagorka Golubović
Niko iz arsenala demokratske vlasti nije do sada tako jasno i ogoljeno izrekao tu ideju, što građani već odavno naslućuju, bilo kada je reč o procesu privatizacije, ili o davanju zemljišta, ili drugih javnih dobara u koncesiju, kao i o drugim odlukama koje se donose u vladi takozvane demokratske tranzicije, naime, da je osnovni cilj "strategije srbijanskog razvoja" (koje, u stvari, nema) prikupiti što više novca u budžet, ne pitajući se odakle pare dolaze i kuda odlaze. Navodno ovo drugo je stvar drugih organa vlasti (koji ne funkcionišu), a "prljavi novac" posle "pranja" ulazi potpuno u legalne tokove na kojima stekosmo, u siromašnoj zemlji Srbiji, i svetske milijarderske zvezde.
Ne znam da li je gospodin Stanojević član DS, što bih mogla da pretpostavim budući da je beogradska vlada u rukama te stranke, ali znam da ovakvim nepromišljenim stavom ne bi mogao da afirmiše Demokratsku stranku, koja se u svom programu deklarisala kao socijaldemokratska, a socijaldemokratska politika se razlikuje od politike "divljeg kapitalizma" po tome što joj uvećanje kapitala nije isključivi prioritet iako, sigurno, jedna uspešna ekonomska politika mora biti osmišljeno profitabilna.
Na osnovu izvršenih istraživanja može se ustanoviti da mnogi građani oštro ocenjuju takav trend u kojem je novac postao osnovna vrednost i kriterijum razvojne politike u zemlji u kojoj je sve veći jaz između bogatstva i siromaštva, u kojoj skoro jedna trećina stanovništva jedva preživljava i sa rastućom socijalnom diferencijacijom, koja sve više destabilizuje i inače uzdrmano društvo; a time se ne bavi ni nova koaliciona vlada, dok zahtev predsednika Republike da treba pomoći ugroženo stanovništvo, zvuči više kao milosrđe nego kao ozbiljno strateško pitanje smanjenja siromaštva. Jedno od osnovnih pitanja u zemlji gde cveta organizovani kriminal moralo bi biti: odakle toliko silno bogatstvo pojedincima, koji "loveći u mutnom" pretvaraju javna dobra u svoje feude i latifundije i postaju sve moćniji faktor u određivanju tranzicione politike (jer, kako se ističe u navedenom tekstu, koncesionari građevinskog zemljišta u bloku 58 na Novom Beogradu registrovani su na lažne adrese, potpuno su anonimni kao poslovni partneri, imaju samo svaki od trojice po 500 evra upisanog novčanog kapitala, a nikakvog u drugim nekretninama, a ponudili su za zakup 13.000 hektara, 12,4 miliona evra - dakle osobe sumnjive biografije).
O tome gospodin Stanojević nije hteo da razmišlja niti da proveri podatke, jer kaže da "poslovna biografija nije kriterijum za dodelu zemljišta", odnosno da posao Grada nije da se bavi ispitivanjem porekla para i da li možda neko pere novac, i ko su vlasnici tih firmi (str. 16). Nije ga zabrinulo što će njegov propust da proveri ko su vlasnici ove pozamašne transakcije možda oštetiti grad/državu i doneti ogromnu štetu, kao što se i u drugim sličnim slučajevima potvrdilo.
Iz ovoga i sličnih primera (uzmimo i ugovor ministra Ilića o koncesiji za autoput Horgoš - Požega, koji je objavljen "tajnom") stiče se utisak da se mnogi državni službenici osećaju i ponašaju kao vlasnici države, sa čijim resursima raspolažu prema ličnom nahođenju, bez elementarne odgovornosti i prema društvu i prema građanima, koji ih sve više tako i doživljavaju.
Slazem se, ALI, pravo da ti kazem, ono sto se desavalo na Novom Beogradu kada su hteli da ruse nelegalne trafike, a vlasnici dolazili i "branili" "objekte" telima je jedino batinama i moglo da se resi...Milance":2qgot4b6 je napisao(la):Apsolutno samo je to moglo na malo finiji i civilizovaniji nacin. Ako je tacno da su ovog coveka pretukli ti supoglavi majmuni iz tog obezbedjenja onda je to stvarno katastrofa. Mnogo si dopustaju te siledzije.
A zasto ide sporo?dragan":2umky5xl je napisao(la):Livnica "Pantelić" u Zemunu, ugao Gajeve i Dositejeve, je
'Kulturno dobro od velikog značaja' pa neće biti srušena.
Ali je skroz zapuštena i propala.
http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2001/02/21/_slike/Kristina1.jpg
http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2001/02/21/srpski/R01022002.shtml
Sada se ne koristi, a plan je da se ustupi za vajarski atelje
ili slično, samo sve to ide jako sporo kao i sa Kulom Sibinjanin Janka.
Da te podsetim samo da je prebijanje ili gepekovanje sto bi Gurovic rekao protivno zakonu. Ne vidim kako to moze ista da resi i potpuno sam protiv nasilja bilo ono "opravdano" ili ne.Nenad":pjwjjxh1 je napisao(la):Slazem se, ALI, pravo da ti kazem, ono sto se desavalo na Novom Beogradu kada su hteli da ruse nelegalne trafike, a vlasnici dolazili i "branili" "objekte" telima je jedino batinama i moglo da se resi...Milance":pjwjjxh1 je napisao(la):Apsolutno samo je to moglo na malo finiji i civilizovaniji nacin. Ako je tacno da su ovog coveka pretukli ti supoglavi majmuni iz tog obezbedjenja onda je to stvarno katastrofa. Mnogo si dopustaju te siledzije.
Plac u Francuskoj 50 su prodali prosle godine (pre godinu dana). Pa ako ti zvonari nisu uspeli u godinu dana da se presele (i jos im je i lokacija ponudjena) onda su verovatno terali inat i trazili kavgu.. Ne znam celu pricu, ali... tih slucajeva ima i bice ih koliko ti dusa iste!
Meni je čudno u celoj priči to što su mu nudili novu lokaciju koju nije prihvatio? Taj čovek nije bio vlasnik svog zemljišta, nego ga je iznajmljivao, žao mi je tih kulturnih dobara... ali ako toliko brinu o tome što čovek nije na vreme sklonio sve vredne stvari na novijoj (a verovatno i boljoj) lokaciji? Meni se sve čini da je hteo na kvarno da izvuče što više novaca...Nenad":x4wodmk4 je napisao(la):Ma, to su ti sve price.
Prvo, verovatno ga nis u prebili, vec je on poceo da se gura ne bi li prosao do svoje "imovine", ovi ga naravno nisu pustili (sa punim pravom), a onda je on poceo da panici, pa je mozda odgurnut. E sad, to se vrlo lako da predstaviti kao "jao, prebise me"!...
Izvor: BeoInfoПонедељак, 03. септембар 2007.
Општина Врачар покренула је акцију „MMS решење”, у оквиру које грађани могу мобилним телефоном општини да пошаљу поруку у вези с проблемом који су уочили или укажу на оно што им недостаје. У поруци треба да напишу тачну адресу где је проблем уочен, у једној реченици дају објашњење и пошаљу MMS на телефон 065/360-2380. У наредна 24 часа добиће одговор на који ће начин проблем бити решен, а затим ће добити поруку и фотографију на којој се види како је проблем решен.
Поред овог модерног начина комуникације са грађанима општина Врачар има и телефонски кол центар и стално ажуриране интернет сајтове.
Izvor: B92Beograd -- U biznis parku Erport siti na Novom Beogradu završena je druga faza radova i do sada je uloženo 50 miliona evra.
OECD je prošle godine proglasio Erport siti za najveću grinfid investiciju u regionu (foto: Beobuild)
Izvršni direktor Erport sitija Gili Dekel je, otvarajući treću fazu radova, kazao da su do sada završene četiri zgrade na oko 40 hiljada kvadratnih metara.
U svakoj sledećoj fazi biće uloženo još oko 20 do 30 miliona evra, a u planu je da taj prostor na 120 hiljada kvadratnih metara bude završen za četiri do pet godina, kazao je on. U okviru Erport sitija planirana je i izgradnja hotela visoke kategorije, a u planu je i izgradnja rezidencijalnih objekata i stanova.
Kompanija „Afrika Izrael”, koja je većinski vlasnik projekta planira dalja ulaganja u Srbiju, a nivo investicija zavisiće od poslovnih mogućnosti i raspoloživog zemljišta za gradnju.
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je da je to jedna od najvećih grinfild investicija u Srbiji i celoj istočnoj Evropi, podsećajući da je OECD prošle godine proglasio Erport siti za najveću grinfid investiciju u regionu. On je kazao i da je dobro što se u tom kompleksu nalaze najveće multinacionalne kompanije, kao što su Telenor, Cisko, Proktor end Gembl, Ju es stil.
Izvor: BeoInfoПонедељак, 10. септембар 2007.
Скупштина града Београда донела је на данашњој седници Одлуку о изменама и допунама Одлуке о буџету града за 2007. годину. Према речима Душана Бајеца, члана Градског већа, главни разлог за ребаланс буџета јесте то што је завршним рачуном за прошлу годину утврђен суфицит од 4,48 милијарди динара који се сада распоређује по наменама, као и то што је изменом Закона о порезу на имовину смањена стопа пореза на пренос апсолутних права на промет непокретности са 5 на 2,5 одсто.
– Суфицит од 4,48 милијарди динара распоређује се на следећи начин: за реконструкцију улица и путева 1,9 милијарди динара, трансфери општинама 1,1 милијарду динара, Управи за инвестиције, махом за изградњу непрофитних станова, 1,1 милијарду динара, „Београдским електранама” 300 милиона динара и за даље опремање здравствених установа 100 милиона динара. У складу са изменама Закона о порезу на имовину за буџетску 2007. годину смањен је порез на пренос апсолутних права, што ће се одразити на буџет града дефицитом од око 441 милион динара. Изменама и допунама Одлуке о буџету града додата су и средства у текућу резерву буџета у износу од око 1,7 милијарди динара, и то за капиталне инвестиције Београда – рекао је Бајец.
Заменица градоначелника Радмила Хрустановић рекла је да је Град Београд протеклих година доказао да уме да препозна приоритете, те да су средства из буџета увек строго наменски коришћена.
– Увек се трудимо да буџет којим располажемо правилно распоређујемо. Доказ за то јесу и радови на две трећине београдских школа, затим улагања у предшколске установе, а од скоро и у здравствене установе. Примера ради, пре три године изграђена је прва нова школа после 17 година и прво ново обданиште после 15 година. У односу на 2000. годину, када је асфалтирано свега 35 улица, планом за ову годину предвиђено је обнављање чак 750 саобраћајница у граду, од чега је већи број улица у приградским насељима. Зато није истина да улажемо само у центар града јер ће ове године скоро 400 улица први пут добити асфалт, и то управо на периферији – рекла је Радмила Хрустановић.
Izvor: Politika OnlineВредност монументалних здања „Сутјеске”, раздвојених Немањином улицом, како процењује Милан Томић, директор Републичке дирекције за имовину, износи више од педесет милиона евра
Комплекс бившег Генералштаба, оштећеног бомбардовањем НАТО, на кога су инвеститори већ бацили око, следећи је на списку државне имовине која ће се ускоро наћи на тендеру за продају. Иако је Војска сагласна, статус културног добра које здање ужива, према мишљењу Милана Томића, директора Републичке дирекције за имовину, може да буде препрека за постизање тржишне цене.
Вредност монументалних здања леве и десне „Сутјеске”, раздвојених Немањином улицом, како процењује Милан Томић, директор Републичке дирекције за имовину, износи више од педесет милиона евра.
– Да би држава постигла ту цену, најпре морамо да пронађемо компромис са заштитарима. Прихватљиво је да само фасада остане аутентична, а да купац има пуну слободу, при уређењу унутрашњости. Једино под тим условом куповина би била исплатива инвеститорима, јер држава нема новца за обнову урушених зграда. Војска би неке од њих радо продала, с тим што бисмо морали да пронађемо локацију за подизање нове зграде Министарства одбране – каже Томић.
Са становишта заштите, дилема уопште не постоји, јер садашњи статус тог комплекса испуњава све наведене услове за продају по тржишној цени.
Тања Дамљановић, архитекта Републичког завода за заштиту споменика културе и члан Управног одбора Друштва архитеката, објашњава да је мерама заштите управо прописано да фасада задржи пређашњи изглед, док уређење ентеријера може бити подређено потребама инвеститора.
– За нас није битно ко је власник културног добра. Њему мора да буде враћена оригинална спољашња форма коју је имало пре бомбардовања. Веома је важно сачувати аутентичност, јер су облик и материјал од кога је комплекс прављен сведочанство духа архитектуре после Другог светског рата и тадашњег актуелног стила у грађевинарству. Дело чувеног професора Николе Добровића има огромну културноисторијску вредност и као такво мора бити обновљено, упркос некадашњим предлозима да ово место буде сачувано као археолошки локалитет, рушевина и сведочанство бомбардовања НАТО –објашњава наша саговорница, члан тима архитеката који су пре три године успели да ово грандиозно градитељско дело ставе под окриље Завода за заштиту споменика културе.
Према положају и габаритима, комплекс који се простире дуж улице Кнеза Милоша свакако би требало да буде јавно добро, сматра Дамљановићева, али никако банализујуће.
Инвеститори, углавном инострани, у неколико претходних година су најављивали да би бивши Генералштаб претворили у хотелски или пословни комплекс. Челници израелске компаније „Плаза”, који су недавно купили урушену зграду некадашњег Савезног МУП-а, већ меркају комплекс „Сутјеска”.
Иначе, каскадну композицију чине две целине. Блок А, на углу улица Кнеза Милоша, Немањине и Ресавске, са око 41.280 квадрата, својевремено је означен као занимљив за Војску. Блок Б, на углу улица Кнеза Милоша, Бирчанинове, Ресавске и Немањине од око 43.700 квадрата, управо је на листи имовине коју би Војска отуђила.
Izvor: 24sataU toku je realizacija “tajtl sponzorstva”, odnosno pronalaženje sponzora koji bi našoj Areni dao ime koje bi joj donosilo i novac.
ISPLATIVOST Za prvih pola godine od kako je otvorena, Beogradska arena je uknjižila pozitivnu nulu, ali i prikazanim programima pokazala koliki su joj potencijali, kaže direktor Arene Đorđe Milutinović.
- Arena bi za dve-tri godine ona trebalo da postane regionalni centar. Potrebno je oko dve godine da bi Arena mogla da oseti puls i potrebe publike i da na osnovu toga onda napravite pristojnu ekonomiju koja može u potpunosti da pokrije sve programe. Stabilna ekonomija mora da podrazumeva i brigu o ekonomiji posetilaca, jer niža cena ulaznica, uz uspešnost programa, dovodi više publike, koja opet omogućava da uradimo što više novih programa - kaže Milutinović.
Cena karte u Areni prilagođena je, kaže on, našem standardu. - Ono što je kod nas 30 evra u drugim je od 50 do 80 evra, ali i tih 30 evra je za naše uslove visoka cena, ali da se naprosto ne može ići ispod cene produkcije - kaže Milutinović.
On kaže da nijedna arena ni u ekonomski mnogo jačim sredinama, ne može sama da se finansira.
- Grad Beograd, kao osnivač Arene, plaća njene režijske troškove koji, radila ona ili ne, iznose 1,5 miliona evra godišnje. Cilj je da se manifestacije koje se u njoj održavaju samoisplate, da se kvalitetnim programima privuče što veći broj publike, kao i sponzori. U toku je realizacija “tajtl sponzorstva”, odnosno pronalaženje sponzora koji bi našoj Areni dao ime koje bi joj donosilo i novac. Reč je obično o imenima velikih svetskih firmi po kojima se nazivaju i velike arene - kaže Milutinović.