NOVA PRIJETNJA: Hrvatski biolog otkriva zašto Hrvatskom haraju katastrofalne poplave: 'One su Božje djelo, ali...'
Ako ste među onima kojima će hrvatske rijeke i potoci ovih dana poplaviti podrume i kuće, sada ćete saznati tko je za to kriv.
Hrvatskoj prijeti ponavljanje katastrofalnih poplava iz 2010. godine! Poručeno je to iz Hrvatskih voda, a svi se prisjećamo kako se Sava prije četiri godine izlila. Pri tome su slike iz okolice Velike Gorice posebno žive. Katastrofalna poplava pogodila je tisuće ljudi, nanijela velike materijalne štete, a poginula je i jedna osoba. Jesu li takve poplave Božja kazna, normalna pojava u prirodi ili im je pak kumovao i čovjek?
- Naravno, glavni razlog ovakvih poplava su velike količine kiše koje su pale na tlo koje je zasićeno tek nedavnim otopljenim snijegom i nije moglo upiti dodatnu vodu. Ali, to je samo dio problema – kaže nam hrvatski biolog, Goran Šafarek, autor nekoliko knjiga i filmova o hrvatskim rijekama. Šafarek smatra da su poplave dio prirodnog hidrološkog ciklusa protiv kojeg se ne možemo braniti, baš kao što se ne može spriječiti da pada kiša ili snijeg. Naglašava kako same poplave nisu nešto posebno negativno. No, napada hrvatsku politiku sustavne regulacije rijeka i poplavnih nizina, koju drži odgovornom za katastrofalne štete od poplava.
- Dakako, ne želimo poplave u naseljima, ali baš zato, treba ih dopustiti da se rijeka razlije u prirodnim retencijama van naselja, a to su poplavne šume, livade i močvare. To je pouka i rješenje posvuda u svijetu. To je jedini način. Velike štete od poplava rezultat su potpunog nerazumijevanja što su to rijeke i hidrološkog sustava koji rijeke gleda samo kao vodu između lijeve i desne obale i to je ključ cijelog problema. Strategija tehničke obrane od poplava (regulacije rijeka) van naselja je vrlo loša – pustiti da vodeni val što prije prođe, ali kamo? Nizvodnim susjedima, prije ili kasnije. To samo odgađa neumitno i stvara efekt lavine. Zato sustavnu regulaciju rijeka i poplavnih nizina van naselja, industrije ili intenzivne poljoprivrede treba prekinuti, ali u Hrvatskoj je to još uvijek slučaj – rijeke se nemilice reguliraju posvuda, od gorskih do nizinskih šuma, itd. Rijeke se skraćuje, ubrzava, uklanja se obalna vegetacija koja usporava tok, isušuju se močvarna područja. Na taj se način smanjuju one male poplave (koje su ujedno i korisne), ali stvaraju one katastrofalne. Kao što je rekao poznati američki stručnjak za poplave: "Poplave su božje djelo, ali su štete od poplava djelo čovjeka" - kaže nam Šafarek.
Naglašava kako sporna regulacija rijeka ima još strašnih posljedica – rijeka se ukopava, s njom padaju podzemne vode, suše se polja i šume Nestaje biološka raznolikost, riblji fond, turistički potencijal... Krivci za takvo stanje su oni koji odlučuju o gospodarenju vodama.
- Zastarjelo gospodarenje vodama ne shvaća moderno integrirano gospodarenje voda koje sagledava rijeke pod geslom "Dajmo rijekama više prostora". U Austriji se rijeke vraćaju u prvobitno stanje i zbog održive obrane od poplava i zbog problema koje su nastale regulacijama rijeka. Dakle, pustiti da se rijeka kontrolirano izlije u prirodnim poplavnim područjima i onda što lakše propustiti vodeni val kroz naselja. Europa ulaže milijune eura u takvo oživljavanje rijeka. Kod nas se dešava suprotno, rijeke se kanaliziraju – objašnjava Šafarek.
Takva se praksa, vjeruje, mora što prije promijeniti. Kao vrlo pozitivan primjer navodi hrvatski prirodni biser, Kopački rit.
- Mora se što prije promijeniti praksa sustavnih regulacija rijeka van naselja i vratiti im dio poplavnih područja, a što je i učinkovitije i mnogo jeftinije rješenje. Primjer Kopačkog rita sve govori. Ovo veliko poplavno područje upija ogromne količine voda i tako spašava Vukovar i nizvodne gradove. Ta voda u ritu ne da stvara štetu nego održava na životu ogromno močvarno područje, ne samo prirodni ponos Hrvatske već i važan turistički resurs. Voda koja leži tjednima ujedno se iznimno učinkovito filtrira (biljke, mikroorganizmi) i tako čista polako cijedi u podzemlje otkud crpimo pitku vodu. Dakle, koristi od očuvane rijeke i njenog poplavnog područja su ogromni, a tome i svjedoči istraživanje stručnjaka UNDP-a na Dravi. Naravno, treba biti realističan i ne može se vratiti poplavno područje baš svugdje, ali to je već pitanje kompromisa i prioriteta – zaključuje naš sugovornik.
Ako ste među onima kojima će hrvatske rijeke i potoci ovih dana poplaviti podrume i kuće, sada znate tko je za to kriv.
