Šta je novo?

Nauka

^^^ Cuo sam za ovo kad su prvo put uradili, a i citam gizmodo cesto. :) Taaako se lozim na ovako nesto, kapiram da bi bila senzacija u nasim novinama kad bi neko od nasih ovo uradio. Uostalom, to bi bio prvo srpski objekat u svemiru. :D

Ko je za? Ne Beobuild nego Spacebuild. :D
 
jovanovm":32mmgoi4 je napisao(la):
^^^ Cuo sam za ovo kad su prvo put uradili, a i citam gizmodo cesto. :) Taaako se lozim na ovako nesto, kapiram da bi bila senzacija u nasim novinama kad bi neko od nasih ovo uradio. Uostalom, to bi bio prvo srpski objekat u svemiru. :D

Ko je za? Ne Beobuild nego Spacebuild. :D
I ja se lozim na takve stvari oduvek, ali ovo ipak nije neka velika mudrost. Metereoloski baloni (ne mnogo skupi) obavljaju ovakve poslove decenijama. A i idu na vece visine. Uostalom to je jos uvek mnogo daleko od toga da je u svemiru.
 
Elem, tražeći nešto za sebe naleteo sam na ovo

ResearchGATE is the leading professional network for scientists.
It's free of charge and designed to meet researchers' needs.

CONNECT with colleagues and build your scientific network
DISCOVER new methods, papers, and people with our comprehensive research based search engine
COLLABORATE using our suite of applications built specifically for researchers

Agricultural science,Anthropology,Biological sciences,Chemical Science,Computer sciences,Design,Earth Science, Economics, Education,Engineering,Geography science,Health sciences, History,Law,Linguistics,Literature,Mathematics,Philosophy, Physics,
Psychology, Social Science,Space sciences, Other...

140.000 naučnika i 35.000.000 naučnih radova. Pa kome treba, skidajte fajlove i lovite sebi kontakte.

https://www.researchgate.net/application.Index.html
 
^^ Hvala, majstore. Takodje je korisna academia.edu, svojevrsni Facebook za akademce. Neki od clanova su i Ricard Dokins, Noam Comski, itd itd...
 
"Ljudi bi već za 20 godina mogli da postanu besmrtni"
Autor: Blic online | Foto:AFP, Reuters | 22.09.2009. - 23:04

humanoid-v.jpg


Naučnik Rejmond Kercvejl tvrdi da bi ljudi već za 20 godina, zahvaljujući nanotehnologiji, mogli da postanu besmrtni, prenosi "Dejli telegraf".

Kercvejl, 61-godišnji američki naučnik futurista, koji je ranije već predvideo nastanak novih tehnoloških dostignuća, kaže da se ljudsko razumevanje genetike i kompjuterske tehnologije razvija neverovatnom brzinom.
On smatra da bi sa tom brzinom razvoja nauke, a naročito nanotehnologije naučnici bili sposobni da već za 20 godina stvore zamene za većinu vitalnih organa.
humanoid-vr.jpg

Kercvejl je takođe dodao da, iako njegove tvrdnje izgledaju neverovatno, danas već postoje veštački pankreas, kao i razni nervni implanti koji se ugrađuju u oštećeni deo mozga.
"Ja i mnogi drugi naučnici verujemo da bi ljudi već za 20 godina mogli da reprogramiraju svoja tela tako da mogu da zaustave, a potom i preokrenu proces starenja. Tako bi nam nanotehnologija omogućila da živimo večno", naučnik je napisao u članku koji objavljuje tabloid "San".

"Najzad, nanoboti, mikroskopski roboti, moći će da zamene krvna zrnca i pločice, i obavljaće njihovu funkciju hiljadu puta efektivnije. Zahvaljujući tome, za 25 godina ljudi će biti sposobni da izuzetno brzo trče 15 minuta, a da pritom ne dišu, ili da satima rone bez kiseonika. Oni koji dobiju srčani napad, ukoliko tada ne budu već posedovali bioničko srce, će jednostavno otići do doktora na jednostavnu operaciju, jer će ih nanoboti održavati u životu", rekao je Kercvejl.

Prema njegovoj viziji, nanotehnologija će proširiti mentalne kapacitete ljudi i tako im omogućiti da za nekoliko minuta ispišu čitave knjige, ili da se mozak jednostavno prebaci u virtuelnu realnost i tako pobegne od stvarnosti.
"Možemo da se radujemo budućnosti, u kojoj će ljudi postati kiborzi sa veštačkim organima", zaključio je Kercvejl.

Izvor: Blic
http://www.blic.rs/slobodnovreme.php?id=111943
 
Da pretpostavim, prvi koji ce ovekoveciti svoje zivote su politicari. Sacuvaj me boze besmortnosti :rolleyes:
 
Mene više fasciniraju delovi teksta koje sam podvukao. Ovo će da ti sasvim novo značenje terminu antudoping kontrola. Kao i sama mogućnost da za par sati završiš npr. matematički fakultet (ne i medicinu jer za to ipak treba dosta prakse). Da menjaš zanimanje prema potrebama tržišta rada.

Već danas u računarima imamo tranzistore veličine 45nm. Pošto će se potrebe za tako sićušnim robotima meriti milionima za samo jednu osobu, a proizvodnja u recimo 10[sup]20[/sup] primeraka mesečno, cena neće biti velika. Biće verovatno razlika u mogućnostima ali će se one određivati pomoću softvera, bežičnim putem.

U svakoj anketi koju sam do sada čitao, procenat stanovništva koji želi da bude besmrtan se kreće oko 50%, nevezano za pol, starost, rasu, religiju ili kulturu.

Misliš da bi političari želeli da budu besmrtni (govorimo o domaćim, strane ne poznajem)? Verovatno, ali je takođe verovatno da bi skoro svaki od njih izvršio samoubistvo u sledećih pedeset godina jer ne bi znali šta će sa tolikim slobodnim vremenom. Ljudska psiha se jako sporo menja.
 
Najsavremenije lečenje najtežih bolesti
Srbija će dobiti banku matičnih ćelija
Autor: Sonja Todorović | 24.09.2009. - 05:00

U Srbiji bi do kraja 2010. godine trebalo da bude otvorena prva javna banka matičnih ćelija i to u Institutu za majku i dete. Dok se ona ne oformi, čuvanje tih ćelija za sada je moguće samo u inostranstvu - i to o trošku roditelja.

Zakonom o transplantaciji ćelija i tkiva, koji je nedavno usvojila Skupština Srbije, omogućeno je da se po prvi put ovakva banka otvori u našoj zemlji. Za sada na našem tržištu postoje tri privatne banke koje ćelije iz pupčanika čuvaju u inostranstvu za nadoknadu od oko 2.000 evra.
- Pripreme za otvaranje banke matičnih ćelija traju već tri godine u Institutu za majku i dete. Iz budžeta je do sada uloženo 50 miliona dinara. Međutim, preduslov je da se prvo oformi Uprava za biomedicinu, a krajnji rok za to je 31. jun 2010. godine - kaže za „Blic“ Zorica Pavlović, pomoćnica ministra zdravlja.
Javnu banku matičnih ćelija finansiraće država i ćelije će moći da koriste svi građani Srbije.
- Velika je razlika između javnih i privatnih banaka. Javna banka je isto što i dobrovoljno davanje krvi. To znači da će se i matične ćelije dobrovoljno davati, ali se ne može očekivati da će neko, ukoliko mu zatrebaju, dobiti svoje ćelije, kao što je to slučaj u privatnim bankama. U javnim bankama dobijaće se matične ćelije koje odgovaraju pacijentu, kao što je slučaj i sa krvlju - objašnjava Pavlovićeva.
Matične ćelije predstavljaju osnovne ćelije ljudskog organizma i iz njih se u toku razvoja ljudskog tela formiraju sve vrste ćelija. One mogu da se dobiju iz krvi posteljice i pupčanika, koštane srži i periferne krvi. Danas se već oko 75 raznih bolesti tretiraju matičnim ćelijama izdvojenih iz krvi pupčane vrpce. To su bolesti krvi (leukemija), imunološke bolesti, bolesti centralnog nervnog sistema i metaboličke bolesti. Neka od ovih oboljenja mogu da se izleče matičnim ćelijama, dok se kod drugih stanje pacijenata može znatno poboljšati.
Prema rečima pomoćnice ministra, procedura uzimanja matičnih ćelija iz pupčanika veoma je jednostavna, a trudnice će potpisivati odobrenja da posle porođaja daju posteljicu i pupčanik iz kojih se vade ćelije.
- Kada se žena porodi, pupčanik se preseče i bebu babica odnosi na kupanje. Tada je posteljica još u majci i viri pupčanik. Postoji jedna kesa za krv koja se završava iglom. Ona se stavi u lumen pupčanika koji visi iz majke i pod silom zemljine teže usisava se krv iz posteljice. To traje minut i po. Kada se kesa napuni, posteljica se izbacuje - objašnjava dr Mima Fazlagić, ginekolog i predstavnik najveće evropske banke matičnih ćelija „Krio sejv“.
U bankama matičnih ćelija čuva se taj genetski materijal i u slučaju potrebe odmrzava, zatim po potrebi različitim kulturama podstiče na deobu i „usmerava“ u pravcu ćelija organa koji je oboleo. Na taj način se, na primer, mogu dobiti ćelije srčanog mišića, krvne ćelije, endotelne ćelije.
Uzorak se čuva u specijalizovanim bankama, u kriogenim uslovima u tečnom azotu na minus 196 stepeni celzijusa dok se ne pojavi potreba za njihovim korišćenjem u slučaju bolesti. Te ćelije se mogu čuvati više od 20 godina.

Obnavljanje dozvole za rad svakih pet godina
Zakonom o transplantaciji ćelija i tkiva uređena je i organizacija zdravstvene službe koja će obavljati transplantacije. Za zdravstvene ustanove koje će to raditi neophodno je da ministar zdravlja izdaje dozvolu, koja će se obnavljati na pet godina.
Zakonom se uspostavlja i republička lista čekanja za transplantaciju svih ćelija i tkiva, kao i jedinstveni registar davalaca matičnih ćelija. Taj dokument će biti u Upravi za medicinu, jer je bitno da postoji popis lica od kojih se mogu uzeti ćelije, objašnjava Zorica Pavlović.

grafika-x.jpg


Izvor: Blic
http://www.blic.rs/temadana.php?id=112152
 
bigvlada":o0jhi7k9 je napisao(la):
Mene više fasciniraju delovi teksta koje sam podvukao. Ovo će da ti sasvim novo značenje terminu antudoping kontrola. Kao i sama mogućnost da za par sati završiš npr. matematički fakultet (ne i medicinu jer za to ipak treba dosta prakse). Da menjaš zanimanje prema potrebama tržišta rada.

Već danas u računarima imamo tranzistore veličine 45nm. Pošto će se potrebe za tako sićušnim robotima meriti milionima za samo jednu osobu, a proizvodnja u recimo 10[sup]20[/sup] primeraka mesečno, cena neće biti velika. Biće verovatno razlika u mogućnostima ali će se one određivati pomoću softvera, bežičnim putem.

U svakoj anketi koju sam do sada čitao, procenat stanovništva koji želi da bude besmrtan se kreće oko 50%, nevezano za pol, starost, rasu, religiju ili kulturu.

Misliš da bi političari želeli da budu besmrtni (govorimo o domaćim, strane ne poznajem)? Verovatno, ali je takođe verovatno da bi skoro svaki od njih izvršio samoubistvo u sledećih pedeset godina jer ne bi znali šta će sa tolikim slobodnim vremenom. Ljudska psiha se jako sporo menja.
Mislim da ne treba da se previse uzbudjujemo kada je Kurzweil u pitanju. To su oni "singularity" likovi, takve price su uvek "20 godina unapred" - sto bi rekli, i pre 20 godina se pricalo da ce tako nesto biti za 20 godina. Kurzweil kaze i dosta pametnih stvari, ali su njegova pisanja u poslednje vreme uglavnom spisak lepih zelja.
 
Carbon Nanotubes Could Create Better Solar Cells
by Sarah Parsons, 09/21/09

carbontubes.jpg


Creating the perfect solar cell (i.e. a cell that’s both efficient and cheaply produced) is certainly a work in progress. Researchers across the world have attempted to create cells from silicon, plastic and even human hair! Now, researchers at Cornell University came up with another concept: crafting solar cells from carbon nanotubes. Though still in the very early stages of development, if perfected, carbon nanotube-based cells could provide a more efficient method of converting light to electricity.

carbon-nanotube.jpg


Led by professor Paul McEuen, researchers at Cornell recently tested a simple solar cell (called a photodiode) crafted from a single carbon nanotube. In this case, a carbon nanotube is basically a rolled up sheet of graphene the size of a DNA molecule. The nanotube was wired between two electrical contacts, one negatively and one positively charged. As electrons moved through the nanotube, they became excited and released excess energy, which then created even more electrons flowing through the tube. Researchers discovered that more light shined on the nanotube created even more electricity, a huge difference from today’s silicon solar cells where excess energy is lost in the form of heat rather than used to create more electricity.

While the device is certainly in its earliest stages of development, the discovery does show that carbon nanotubes can efficiently convert light to electricity. Now, researchers need to figure out a way to scale up the device while still keeping it efficient and relatively inexpensive.

Whether carbon nanotube-based solar cells will come online in the near future (or ever, for that matter) remains to be seen. But the fact that so many scientists are putting so much energy into creating cheap and efficient solar cells is very encouraging.

Izvor:Inhabitat
http://www.inhabitat.com/2009/09/21/carbon-nanotubes-could-create-better-solar-cells/#more-62624
 
Biolozi na pragu da stvore sintetske organizme
Prvi veštački oblik života do januara
Autor: J. Subotić | Foto: northfoto | 27.09.2009. - 00:01

Ako sve bude u redu, do kraja ove godine ćemo kreirati prvi veštački oblik života - najavio je američki biolog dr Kreg Venter. Dr Venter i njegov tim su po svemu sudeći otklonili i poslednju prepreku u kreiranju mikroorganizama koji će se koristiti za prečišćavanje vode, dobijanje biogoriva, proizvodnju antibiotika, ali i eliminisanje ugljen-dioksida, što bi moglo da pomogne u zaustavljanju globalnog zagrevanja.

vestracki-ver.jpg


Kreg Venter (62), osnivač i predsednik Instituta „John Craig“ širom sveta postao je poznat u aprilu 2000. kada je na čelu biotehnološke firme „Celera Genomics“ prvi sekvencionirao ljudski genom.
Venterov tim, koji broji 400 naučnika, prvo je 2007. godine implantirao genom (sveukupnu genetsku informaciju) bakterije Mycoplasma mycoides u ćeliju njenog bliskog rođaka Mycoplasma capricolum. A onda se izmenjeni genom „probudio“ i počeo da daje instrukcije svom domaćinu da proizvodi kolonije Mycoplasma mycoides.
Prošlog januara tim je kreirao čitav genetski kod (jezik za prenošenje genetičke poruke od DNK do proteina) od delića. Sledeći korak bio je da se sintetički genom prebaci u ćeliju domaćina uz pomoć tehnike iz 2007. kako bi se ćelija ponovo aktivirala genetičkim instrukcijama koje će joj dati istraživači. Ali eksperiment nije uspeo jer sintetički genom nije hteo da radi zato što je prebačen u drugog domaćina.
Međutim, Venterov tim je nedavno objavio novo istraživanje u naučnom časopisu „Science“, gde identifikuje nedostatak prethodnih istraživanja i razvija novi pristup. Oni su prirodni bakterijski genom, kao što je onaj koji je uspešno transplantiran 2007, hemijski modifikovali procesom metilacije (proces kojim se isključuje aktivnost određenih gena u ćeliji).
Zahvaljujući tom procesu, on je, kada su ga ubacili u druge ćelije, bio zaštićen od hemikalija koje se zovu restriktivni enzimi i koje su bile glavni krivac za neuspeh prethodnog eksperimenta. One su uništavale sintetički genom, koji nije bio modifikovan jer je morao da bude odgajen u kvascu. Međutim, zahvaljujući metilaciji, ćelije bakterije Mycoplasma capricolum proradile su kao ćelije M. mycoides.

vestracki-x.jpg


- Uspeh ukazuje na to da bi metilacija sintetičkog genoma, pre transfera, trebalo da mu omogući da preuzme ćeliju domaćina i pokrene je sa sopstvenom DNA. Metilacija bi trebalo da zaštiti sintetički genom od odbrane ćelija domaćina, kao što lekovi drže pod kontrolom imuni sistem čoveka, štiteći transplantirane organe od odbacivanja od strane organizma domaćina - objašnjava Hamilton Smit, nobelovac i jedan od lidera ovog istraživanja.
Dr Venter kaže da je ovo istraživanje veoma važno jer otvara vrata transformisanju algi kako bi mogle da obavljaju, za nas, korisne funkcije.
- To može da bude jedno od najmoćnijih oruđa biologije - rekao je on.
Dr Venter i njegov tim koji okuplja biologe, hemičare i inženjere bave se novom granom nauke - sintetičkom biologijom. Za razliku od dosadašnje nauke i razlaganja živih bića na najsitnije delove, sintetička biologija od tih delića pokušava da stvori veštački život.
Sa sintetičkom DNK bi jednoga dana trebalo da bude moguće stvaranje novih vakcina i lekova ili pretvaranje biološkog otpada u energiju. Pa čak i kreiranje potpuno novih živih bića - tvrde ovi stručnjaci.

Izvor: Blic
http://www.blic.rs/blic_it.php?id=112637
 
Brazilski genetičari došli do novih otkrića
Ljudsku rasu ipak ne određuju geni
Autor: FoNet | 03.10.2009. - 18:19

Do sada nepotvrđenu teoriju da ljudsku rasu ne određuju geni jedinke potvrdili su ovih dana brazilski genetičari i dokazali da rasno pripadništvo, u genetskom smislu, nema nikakvo značenje.

rasa-x.jpg


Svoja istraživanja mogućeg uticaja gena na "rasno određenje" čoveka brazilski genetičari obavili su u svakako rasno najizmešanijoj populaciji na svetu i zaključili da bi bio potpuno uzaludan pokušaj da se analizom gena odredi rasa jedne osobe.
Jer, Brazilci su, zapravo, mešavina potomaka Evropljana, Afrikanaca, severnoameričkih Indijanaca i starosedelaca, domaćih Indiosa.
"Većina antropologa i genetičara slažu se da, sa čisto biološkog gledišta, ljudske rase, zapravo, i ne postoje" - smatraju Serđo Penja i njegove kolege sa Univerziteta države Minas Žerais u Brazilu i portugalskog Univerziteta u Portu u izveštaju kojeg su dostavili Brazilskoj akademiji nauka i umetnosti".
"Rase postoje samo kao socijalna konstrukcija i struktura" - tvrde oni.
Oni su ustanovili deset genetskih varijacija koje bi mogle činiti čisto genetsku razliku između 20 muškaraca iz severnog Portugala i isto tolikog broja iz zapadnoafričke države Sao Tome i Pricipe.
Ali genetske razlike nemaju ničeg zajedničkog sa fizičkim karakteristikama kao što su boja kože ili kose - tvrde istraživači.

Sledeći korak u istraživanju bio je test obavljen na dve grupe ljudi - 173 Brazilaca označenih kao "beli", "crni" ili "mešanci" - zasnovan na boji kože, kose, obliku nosa i usana kao i 200 muškaraca koji žive u velikim gradovima i koji sebe smatraju "belcima".
Tom prilikom koristili su 10 "genetskih markera" koji označavaju razliku između ljudi iz Portugala i Afrike ali su među njima pronašli zanemarljive razlike.
Na njihovo najveće iznenađenje, DNK test po "majčinoj strani" pokazao je da čak i ljudi koji se smatraju "belcima" poseduju 33 odsto gena koje imaju potomci domoradaca-Indiosa i čak 28 odsto Afrikanaca.
Na osnovu toga zaključili su da su muškarci evropskog porekla često postajali očevi posle veza sa crnkinjama ili žena iz domorodačkih naroda.
"Zanimljivo je zabeležiti da je iz grupe pojedinaca koja je označena kao 'crnci' 48 odsto njih imalo - neafričke pretke" - napisali su u izveštaju.
U suštini, zaključili su genetičari, "nalazi pokazuju da je u Brazilu oslanjanje na boju kože nepouzdan dokaz o nečijem afričkom poreklu".
"Naša studija sasvim jasno ukazuje na nepouzdanost izjednačavanja boje kože ili rase sa geografskim poreklom i korišćenja termina 'beli' ili 'Evropljanin', s jedne, i 'crni', 'negro' ili 'Afrikanac' s druge strane - kao što se često čini u naučnoj ili medicinskoj literaturi" - kaže se na kraju izveštaja brazilskih genetičara.

Izvor: Blic
http://www.blic.rs/slobodnovreme.php?id=113543
 
Amerika je dobila prvog crnog predsednika.� Veliki istorijski godađaj. Iste noći, drugi istorijski događaj je priredila jedna od najvećih svetskih medijskih kuća, CNN. Veliku pažnju svetske javnosti CNN je znao kako da iskoristi te je već napete vesti o predsedničkim izborima u Americi, dodatno začinio. Reporter sa lica mesta je najavljen. Kao i obično, gledaoci su očekivali da se voditelj okrene ka tv-u koji stoji sa strane, da se slika uveća i da im male ekrane ispuni slika Bele Kuće, travnjaka i centriranog reportera. Šok je usledio. Umesto tv prikaza sa lica mesta u sredini studija pojavila se projekcija prvog 3D hologramskog reportera, u prirodnoj veličini.
Era 3D holograma je zvanično otvorena.



http://www.youtube.com/watch?v=thOxW19vsTg&feature=player_embedded#
 
Nista specijalno...ona stoji ispred plavog zida i snima je jedna kamera, isto kao i kod vremenske prognoze ili vecinom i kod vesti danas dan, na to plavo platno se u kompjuteru stavi bilo koja slika, sta god hoces, sad je njena kamera povezana sa tehnikom kamere u studiju i zajedno racunar svako pomeranje kamere u studiju preracuna na njenu poziciju tako da sliku njene kamere uvek "adjust"-ira da pase na sliku iz studija i da se njena kamera pomera isto tako kako se ona u studiju pomera, tako da se onda u racunaru sklopi jedna slika. Tebi ovo izgleda kao sliak iz studija gde je ubacena ona, pa se misli da je hologram u studiju, ali je upravo ovo slika sa njene kamere gde je ubacena slika iz studija. :) Nista drugacije od ovoga sta postoji vec danas (vremenska prognoza i vesti i svaki drugi show sto je uradjen u blue-box., samo sto su sada dodali pomeranje kamere u toku snimanja i sinhronizaciju dve kamera, to je to.
 
A citao sam da u Japanu planiraju da naprave hologramske reklame umesto bilborda i reklama na zgradama..Mnogo su kompleksnije nego ova iz studija.Do sada su uspeli da je uzdignu svega 3 metra.
 
Boki, stara vest i to nije hologram. Mrzi me sad da tražim čitave storije na tu temu, ali se vrlo dobro sećam da su naučnici rekli da to nije hologram već nešto drugo. Čini mi se da smo u nekoj od tema kad je bilo aktuelno kačili te klipove.
 
shmeksi":2ge7l79q je napisao(la):
Boki, stara vest i to nije hologram. Mrzi me sad da tražim čitave storije na tu temu, ali se vrlo dobro sećam da su naučnici rekli da to nije hologram već nešto drugo. Čini mi se da smo u nekoj od tema kad je bilo aktuelno kačili te klipove.
Objasnijo sam mu ja, a objasnila je cak i ona sama u tom klipu. Slusajte :)
 
Prvi prevod u nas Vitruvijeve studije „O arhitekturi“
Spomenik evropske civilizacije
Autor: M. Marjanović | 02.10.2009. - 05:00

vitruvi-ver.jpg


U izdanju Zavoda za udžbenike i Dosije studija prvi put na srpskom jeziku objavljena je Vitruvijeva studija o arhitekturi koja je i promovisana u Atrijumu Narodnog muzeja. Prevod ovog dragocenog latinskog štiva, predgovor, kao i izbor reprodukcija, uradila je dr Zoja Bojić, istoričar umetnosti, predavač na Koledžu lepih umetnosti na Univerzitetu Novog Južnog Velsa, u Sidneju.

O Vitruviju se ne zna ni gde je rođen, ni kada, ni puno ime, ali se zna da je bio graditelj ratnih sprava kod Cezara, Oktavijana, Gaja, Cicerona, Lukrecija, iako je u istoriju ušao kao autor deset knjiga o arhitekturi. Koliko je bio obrazovan da bi ovakvo štivo napisao svedoče imena na koje se poziva. Ona su, između ostalih, Silen i Filon (izučavali su proporcije), filozofi Tales iz Mileta, Heraklit iz Efesa ili filozofi pozornice Euripid, Epikur, Pitagora, Arhimed, Aristotel....
„Vitruvijev spis ‘O arhitekturi’ smatra se jednim od ključnih pisanih spomenika evropske civilizacije - kaže dr Zoja Bojić. - U prvih sedam knjiga Vitruvije priča o statici, tj. o arhitekturi, građevini i građenju, u osmoj o sprovođenju vode, a u devetoj i desetoj o mehanici i mehanizaciji. Deo Vitruvijevog teksta koji je kroz istoriju najozbiljnije shvaćen odnosi se na proporcije zgrade koja se zasniva na proporciji ljudske figure, kako to ubedljivo predstavlja jedan crtež perom Leonarda da Vinčija - „Vitruvijev čovek“.
Ova knjiga je više od udžbenika o arhitekturi. Bila je enciklopedija toga doba, priručnik o higijeni, zelenilu, pronalaženju vode i akvaduktima, akustici, planetama i predviđanju vremena, ali i etičkim načelima. Bez poznavanja ovih oblasti bilo je nemoguće biti graditelj. Rečima Vitruvija, „radije sam okusio siromaštvo koje prati dobar glas, nego bogatstvo koje prati loš...“, ali i „vidim da se ova velika umetnost srozava...“, napisao je Vitruvije u 1. veku stare ere, a dr Bojić se svojski potrudila da nam ga približi ponudivši čak i registar pojmova na srpskom, latinskom i grčkom. Zaista odlično urađen posao, knjiga korisna studentima i prevodiocima, neophodna arhitektama!

Izvor: Blic
http://www.blic.rs/kultura.php?id=113454
 
Upoznajte Ardi, našeg najstarijeg pretka
Autor: Beta | 08.10.2009. - 10:07

Priča o razvoju ljudske vrste produžena je za još milion godina, pošto su naučnici saznali više o Ardi, fosilu ženke koja je živela pre oko 4,4 miliona godina na prostoru današnje Etiopije.
ardi-reuters-vr.jpg

Ardi daje novi uvid u istoriju ljudskog roda, jer je više od milion godina starija od Lusi, takodje fosila ženke za koju se dosad verovalo da je najstariji ljudski predak.
Ardi, čije su prve kosti otkrivene 1994. godine, formalno je nazvana "Ardipithecus ramidus", u slobodnom prevodu "prvi čovekoliki majmun sa tla", a detaljno je opisana u najnovijem broju časopisa "Sajens".
Veruje se da je Ardi najbliži znani predak i šimpanza i ljudi.
Procenjuje se da je bila teška oko 50 kilograma a visoka metar i 20 centimetara.
Novi nalazi pružaju dokaze da su ljudi i šimpanze evoluirali od davnašnjeg zajedničkog pretka, ali je svaka vrsta evoluirala i menjala se za sebe, što je u suprotnosti sa široko rasprostranjenim stavom da su ljudi nastali od stvorenja nalik šimpanzama.
"Ovo nije taj zajednički predak, ali je najbliže što smo mogli da mu priđemo", kaže Tim Vajt, direktor centra za istraživanje humane evolucije na Univerzitetu Kalifornija u Berkliju.

Proučavanje Ardi pokazalo je da je ta vrsta živela u šumama i mogla da se vere po drveću na sve četiri, dok su na zemlji mogli da hodaju uspravno, na dve noge.
"Ovo je jedno od najznačajnijih otkrića u izučavanju humane evolucije", kaže Dejvid Pilbim, kustos paleoantroplogije u harvardskom muzeju arheologije i etnologije "Pibodi".
"Skelet je relativno potpun, sačuvani su glava, šake, stopala i neki ključni delovi između. Ardipidekus predstavlja rod koji je verovatno prethodio australopitekusu, pretku roda homo", kaže Pilbim.
Naučnici su Ardin skelet sastavili iz 125 delova.
"Kada gledate Ardi od glave do pete, vidite jedno stvorenje koje nije ni šimpanza ni čovek, već ardipitekus", kaže Vajt.

Ardi je otkrivena u Etiopiji, na mestu gde je nadjeno mnoštvo fosila drevnih biljaka i životinja.
Ardina donja vilica bila je izbačena što je njenom licu davalo izgled sličniji majmunima, ali su joj arkade potpuno drugačije od majmunskih.
Baza lobanje pokazuje da je njen mozak bio postavljen slično mozgu današnjih ljudi, sa preduslovima za intenzivan razvoj centara za vid i opažanje prostora.
Njene šake i ručni zglobovi nisu imali ključne odlike potrebne za penjanje po drveću koje imaju šimpanze i gorile, pa je morala vrlo pažljivo da se vere jer nije imala anatomske karakteristike koje današnjim majmunima omogućavaju da se lako kreću kroz krošnje.
Karlica i kukovi pokazuju da su mišići bili raspoređeni tako da je mogla da hoda uspravno.
Njeno stopalo je bilo dovoljno čvrsto za hodanje, ali je pokretljiv nožni palac mogla da koristi pri penjanju.

Izvor: Blic
http://www.blic.rs/slobodnovreme.php?id=114391
 
Projekat Argus II, implantat za mrežnjaču
Bioničko oko vraća vid
Autor: E.B. | Foto:Shutterstock | 18.10.2009. - 00:02

oko-v.jpg


Minijaturni čip koji se ugrađuje u oko moći će da vrati vid pacijentima kojima je oštećen očni živac. Za sada preko veštačkog oka pacijenti razlikuju crnu, belu i sivu boju, mogu da prepoznaju belu liniju na putu, kao i obrise predmeta. Razlikuju svetlo i tamu i mogu da se orijentišu u prostoru.

Fizičari, elektroničari i doktori zajedničkim snagama su razvili novu vrstu implantata koji bi trebalo da pomogne osobama s oštećenim očnim živcem da ponovo vide. Minijaturni čip sa 60 elektroda hirurški se ugrađuje iza mrežnjače, sa zadnje strane očne jabučice ili u zadnji deo oka, gde ostaje trajno. On šalje impulse koji aktiviraju oštećen očni živac. Primenjuje se vrhunska hirurgija kako oko ne bi bilo oštećeno prilikom ugradnje.
Veoma tanka žica učvršćuje oštećeni očni živac, a njena uloga je da prenosi svetlo i sliku u mozak, gde se oni procesuiraju. Osim ugrađenog čipa i žice, u oku nema drugih uređaja. Na posebnim naočarima koje pacijent treba da nosi nalazi se mala kamera sa odašiljačem koji šalje slike ka implantiranom čipu. Pacijent oko pojasa nosi i mali računar s baterijom, koja mu je izvor energije.
– U stvari, preko očnog živca, koji ne sme da bude potpuno oštećen, svetlosni signal pretvara se u elektronski signal koji u mozgu stvara sliku – objašnjava dr Lindon da Kruz, hirurg oftalmolog koji je obavljao ovakve operacije.
Naučnici prvi put imaju tehnologiju koja vraća vid. Naravno, oni je još razvijaju jer žele da pacijenti vide mnogo više i kvalitetnije od onoga što mogu za sada.
– Pacijente testiramo jednom nedeljno i zadovoljan sam rezultatima. To je prvi ali veliki korak napred. Veoma je važno to što smo prvi put pokazali da funkcioniše koncept u kom je elektronska naprava spojena s nervnim tkivom, s očnim živcem. Istraživanje će trajati još tri godine, što znači da se bioničko oko u praksi može naći tek posle toga – rekao je dr Kruz.
U celom svetu trenutno ima tridesetoro pacijenata različite dobi koji su bili potpuno slepi i kojima je implantacijom bioničkog oka delimično vraćen vid, u okviru projekta Argus II. Taj zahvat, koji je trenutno u eksperimentalnoj fazi, obavlja 20 timova u deset medicinskih centara u svetu, među kojima su i tri centra u Evropi – u Parizu, Londonu i Ženevi. Implantat je razvila američka kompanija „Drugi vid“ sa sedištem u Kaliforniji.
Bioničko oko, međutim, može da pomogne samo onim ljudima koji su nekad mogli da vide jer njihov mozak ima „iskustvo vida“ pa zna kako da procesuira vizuelne informacije. Oni koji su rođeni slepi, nažalost, nemaju potrebne neurološke preduslove za procesuiranje dobijenih podataka preko žice. Isto tako, očni živac mora da bude bar delimično funkcionalan jer u suprotnom podaci ne mogu biti u potpunosti procesuirani.
Kandidati za bioničko oko su osobe koje su izgubile vid zbog komplikacija vezanih za šećernu bolest, zbog degeneracije žute mrlje, traume ili neke nasledne bolesti.
Istraživači priznaju da ovo otkriće ima određena ograničenja jer za sada ne može da vrati savršen vid, ali oni veruju da će zahvaljujućem daljem napretku u tehnologiji moći da bude napravljena kamera veličine graška koja će da bude ugrađena u očnu jabučicu te će tako prirodno tkivo biti zamenjeno veštačkim. Trenutno, istraživači rade na razvoju čipa s većim brojem elektroda.

Izvor:Blic
http://www.blic.rs/slobodnovreme.php?id=116188
 
Tehnologija koja omogućava slanje i primanje misli
Autor: Blic online | Foto:AFP | 17.10.2009. - 12:18

Britanski naučnici tvrde da su razvili sistem koji povezuje mozgove ljudi i na taj način omogućava razmenu misli, prenosi "Dejli telegraf".

mozak-AFP-x.jpg


Tehnološki sistem, koji je razvio naučni tim sa univerziteta u Sautemptonu, navodno je prvi sistem u svetu pomoću kojeg će ljudi moći da šalju misli, reči i slike direktno u umove drugih ljudi.
Sistem će naročito ljudima koji ne mogu da govore biti od velike koristi.
Naučnici smatraju da će ovo otkriće promeniti internet, jer će ljudi moći da komuniciraju bez telefona i tastature, bez obzira na daljinu.
Istraživanje je dokazalo da će biti moguće stvoriti sistem putem kojeg će ljudi sami moći da emituju svoje misli, ali se to sigurno neće desiti u skorije vreme, rekli su naučnici.
Tehnika "međusobnog povezivanja kompjutera i mozga", putem koje kompjuter analizira moždane signale, omogućava slanje poruka, koje su oblikovali moždani signali, od mozga jedne osobe putem internet veze do mozga druge osobe, udaljene kilometrima.
Prema rečima doktora Kristofera Džejmsa, koji je vodio istraživanje, za vreme prenosa poruka, ljudi se povezuju sa kompjuterom posebnim elektrodama, kako bi se merila moždana aktivnost.
"Ovde se ne radi o telepatiji. Nema svesnog formiranja misli u umu jedne i istovremenog pojavljivanja misli u umu druge osobe", rekao je doktor Džejms.

Izvor: Blic
http://www.blic.rs/slobodnovreme.php?id=115749
 
Vrh