Ne treba vam metro evo vam pasarela:
Захваљујући донацији Европске уније и повољном кредиту ЕБРД-а, објекат Хитне по
www.beograd.rs
Gospode svaka nova fiks ideja postaje sve gora.
Pa imaju rupetinu između Sajma (M1) i Autokomande/K. parka (M2) koju su navodno spojili evroantibiotik linijom nedovoljnog kapaciteta (ej preko glavne železničke stanice između dve metro linije guraju EMV-ove kapaciteta povećeg tramvaja na max 10-15 minuta, uz to sklone poremećajima budući da dele koloseke sa konvencionalnom signalizacijom), i to tako da sve tri omaše KCS! Ajde Autokomanda je daleko, ali Prokop i Mostar su ostali dovoljno blizu da poveruju kako su pasalere i eskalatori dovoljni. Međutim između Prokopa i KCS sa dijagonalnom vezom od podvožnjaka kod hitne pomoći ima cca 400m (ekvivalentno kraćim međustaničnim rastojanjima površinskih sistema ili 40% prosečnog rastojanja između predviđenih metro stanica) što iako je previše za običnu pasarelu jeste idealno za pothodnike sa (blago nagnutim) travelatorima do kraćih eskalatora na Prokopu, odnosno liftova sa toplom vezom do nove zgrade KCS.
Priča se tu ne završava ako se vratimo na pomenutu rupu u smislu da bi pomenuta brža topla pešačka veza bila najracionalnija u sklopu dijametrale gradske železnice koja bi spojila predviđene metro linije, oslobodila postojeće železničke kapacitete nacionalnih železnica i pokrila zapostavljen istočni deo grada, uključujući i predgrađa. Uz to nova infrastruktura gradske železnice omogućila bi plansku i prilagođenu (beskompromisnu) itegraciju sa severnom osom sistema što se može videti na slikama dole.
^^^Druga varijanta nudi mogućnost vraćanja M2 na prethodno predviđenu ispravljenu trasu.
Na ovom klipu stanice T-Centralen u Stokholmu jasno se vidi kako putnici brzim hodom na stazi obilaze one koji stoje na travelatoru, a oni koji hodaju na travelatoru obilaze i one na stazi. Stoga uzevši u obzir da se samo hodom pri 5km/h (bez travelatora) razdaljina od 400m prelazi za 5min, odnosno sa eskalatorima i liftom za minut više, kao i da bi hipotetičkom kilometarskom drumskom vezom na 10min bilo potrebno oko minut za izlazak sa stanice, prosečno 5 minuta čekanja na otvorenom, 3min vožnje pri prosečno 20km/h i još 3min pešačenja do ulaza u novu zgradu u Dr. Koste Todorovića (na otvorenom), postaje jasno da u ovom slučaju ni naokolo nije bliže, niti pogodnije.
Nema sumnje da ovakvo rešenje na predmetnoj udaljenosti nije mačji kašalj, ali je teško opravdano bez obimnijeg projekta koji bi bolje integrisao i rasporedio postojeće i planirane infrastrukturne kapacitete. Osim pomenutog, S-Bahn bi i bez metroa bio dobro umrežen sa tramvajem na istim ili različitim mestima, pa metro nije preduslov za dobru povezanost svih delova grada frekventnim linijama sa Prokopom.
Mislim da su ovako diminutivni projekti aktuelne gradske vlasti samo potvrda nevoljnosti iste za povezivanjem glavne stanice, samim tim i rešavanje dugoročnih problema ovog grada. Takvim stavom samo stvaraju nove na više mesta. Recimo da u nadi da će BG vozom na postojećoj pruzi sa svim svojim limitacijama rešiti problem kratko do srednjoročno mogu zapravo izazvati kontraefekat nešredviđenim zadržavanjem statusa quo gradske železnice ili u najboljem slučaju nedovoljnom razvijenošću iste u odnosu na buduće potrebe, i da u tom slučaju tramvaj-autobus-pasarela i narednih decenija ostane glavni način pristupa kako stanici Beograd Centar tako i KCS.