Šta je novo?

Hram Svetog Save

sv sava.jpg
 
Југоисточну

Иначе ако се пореди са Софијом, она је лепо китњаста и естетично прија због тога али Храм Св. Саве оставља много, много импозантнији утисак баш зато што је тако једноставно бео и златан

Главна замерка код њега је што гузе потпуно непотребне савремене елементе попут покретних врата и сл. али је сама архитектура некако прилична за почетак градње у зору модернизма на начин на који цркве Софије (колико год биле лепе) нису
 
Ова ротонда горе лево би легла у било који НБГ блок без проблема.чак и у много већим димензијама.
Ја невидех ни једну. Једино ако не мислиш на хипертрофирану конусну куполу која је уписана у грчки крстић?
 
Sitnica po sitnica i nakraju je dojam i efektivnost drugačija.

Lukovi i unutrašnji prostori ispod lukova su bili manji i rozeta simetrična, a ovo ubačeno proširenje iako će biti popunjeno lepim ikonama štrči i očigledno remeti ukupnu simetriju.

Originalno ima pet jednakih simetričnih prostora između stubova, tako da deluje brojnije i kad se saberu glavni i bočni ulazi čini skoro celovitu kvadratnu kolonadu.
Na novom projektu je to nešto zbijeno na tri veća prostora koji prate ulazna vrata, zašto.. pa neće niko glavom udariti u stub.

Kupola manje zatalasana i više polukružna.

I sve tako približno, "pametniji sam od autora" intervencije

Aufriss neu sicherung vergleich3.jpg
 
Poslednja izmena:
Nestorovic/Derokov predlog iz 1932 nije zadnji - nego su zavrsili projekt 1935. Ovo gore nije finalna razrade autora. Ono sto je Pesic konstruktivno dodao su dve galerije u kupoli. Bifoorije i stubove su razradeni po Derokovom projektu. Tu nema izmene. Nije Pesic mogao mnogo toga da zameni u osnovi i preseku kad je gradevina bila podignuta do kote 12 m. Njegove intervencije su u konstrukciji subtilne, u nekim segmentima je morao da doradi statiku.
 
Ok biforije nego pridodata proširenja do njih a i asimetrija kolonade.

Njegove intervencije na fasadi nisu jedine hoću reći, sklon je tome. Prčka po usavršenim stilskim rešenjima.
 
Nije Pesic tu nista promenio sto su stubovi vec bili na mestu kad ih je Deroko postavio. Jedino je sto je Pesic nekoliko izmenio sto nisu bili vise ispravni. Ovo je steceno stanje 1984/85. Osnovu nije mogao da menja. Dogradnja je radena na stecenom stanju. Nestorovic i Deroko su izmedu 1932 do 1935 morali da izmene projekt. Razlog je bio Stalinovo rusenje Hrama Hrista Spasitelja 1931 u Moskvi. Tada je Beograd bio viden kao zamena za centar pravoslavlja sto je crkva u Svojetskom Savezu bila u margini. SPC i Kralj Aleksandar I su trazili da se povrsina Sv. Sava poveca od predvidnih 2500 m² na 4500 m² sa prilicno slicnim dimenzije kao sto je Sv Sofija. Treba istaci, da je i Hram Hrista Spasitelja u osnovi uzeu iste dimenzije Sv Sofije. Postavi cu tu publikaciju koja je to izucavala.
Hram_zidovi_pre_1984.jpg

Baveno_Säule_Hram_Svetog_Save.jpg
Carrara_Kapitel_Hram_Svetog_Save_2_fotografisano_1981.jpg
 
Sitnica po sitnica i nakraju je dojam i efektivnost drugačija.

Lukovi i unutrašnji prostori ispod lukova su bili manji i rozeta simetrična, a ovo ubačeno proširenje iako će biti popunjeno lepim ikonama štrči i očigledno remeti ukupnu simetriju.

Originalno ima pet jednakih simetričnih prostora između stubova, tako da deluje brojnije i kad se saberu glavni i bočni ulazi čini skoro celovitu kvadratnu kolonadu.
Na novom projektu je to nešto zbijeno na tri veća prostora koji prate ulazna vrata, zašto.. pa neće niko glavom udariti u stub.

Kupola manje zatalasana i više polukružna.

I sve tako približno, "pametniji sam od autora" intervencije

Pogledajte prilog 258880
U ovom planu vidimo da Deroko jos nije bio izradio unutrasnje biforije. Tek ih je konacno 1940 zavrsno razradio.
Aleksandar_Deroko_Drawing_Biforija_for_the_Temple_of_St._Sava_in_Belgrade_1940.jpg
 
Osnova Hram Hrista Spasitelja i Sv. Sofije. Osnova je direktno preozeta uz nekih drugih adaptacije plana carigradskog hrama. Bio 1931 srusen i 2000 ponovo rekonstruisan.
hram hrista spasitelja 2.JPG
hram hrista spasitelja.JPG
 
"Nestorovic i Deroko su izmedu 1932 do 1935 morali da izmene projekt. Razlog je bio Stalinovo rusenje Hrama Hrista Spasitelja 1931 u Moskvi. Tada je Beograd bio viden kao zamena za centar pravoslavlja sto je crkva u Svojetskom Savezu bila u margini. SPC i Kralj Aleksandar I su trazili da se povrsina Sv. Sava poveca od predvidnih 2500 m² na 4500 m² sa prilicno slicnim dimenzije kao sto je Sv Sofija. Treba istaci, da je i Hram Hrista Spasitelja u osnovi uzeu iste dimenzije Sv Sofije."


Ovo nisam znao, hvala.

Žalosno za Hram Hrista Spasitelja.
A znači oni su i sami 1935 "nabudžili" svoj projekat, to se nažalost vidi na stilu koji je izgubio malo gracioznosti.
Ipak je to skladnije osmišljano decenijama, nego što se na novi zahtev doradilo.

Baaš će mala Jugoslavija da zameni istorijskog kolosa poput Rusije u ulozi u hrišćanstvu. Nema ni lokalni ni globalni uticaj za to.
Pre-preambiciozno.
 
Па то сада, са овог аспекта тако игзледа. У том моенту, када се царска Русија срушила, а њено место заузео Совјетски савез у стању гоњења на цркву, наравно да је тако изгледало. Рекао бих, очајнички потез.
Југосалвија је у то време политички била у некаквом успону (да, да, лажном), али пров, под једном капом окупити разне народе (да, да један народ, али политичком смислу крајња опозиција), са још једном идејом да окупи румуне и бугаре, тешко је одупрети се утиску, да се ново царство рађало. Али, човек планира, Бог се смеје...

Ми смо толико прихватили западни схоластички метод у размишљању да савршено нисмо у стању да оценимо наше реално стање ствари. И тако је било на почетку два десетог, а ево и на почетку двадесет и првог века.
 
Mislim da je ta carska euforija i teško da se odupre utisku veličine bila prvenstveno u kraljevevoj glavi nego opšta.

Narodu falilo osnovne jednakosti i standarda koje su drygi narodi osvajali u fazama renesanse, prosvetiteljstva, parlamentarizma, naklonih kraljeva, i na kraju ubogi narod izabra devijaciju zvanu komunizam koja uništi i gornju a i donju klasu.
 
Vrh