Express » Pet Dec 18, 2020 5:45 pm[/url]":1yl841x9]Priliv "viška" stanovništva se može smanjiti diverzijom razvoja (decentralizacijom). Konkretno u slučaju naših gradova problem stvara taj mentalitet karakterističan po nemaru. Dok sa jedne strane pokušavaju da povećaju stepen urbanizacije, sa druge niti ulažu dovoljno u gradove, niti u ruralne oblasti. Pa to je recept za katastrofu.
Zato mi danas nemamo ni normalnog grada, ni sela. Gradovi ne prate priliv stanovništva izgradnjom odgovarajuće infrastrukture, a sela ne uvećavaju površinu obradivog zemljišta po preostalim domaćinstvima. Nepravilno se razvijamo. Presporo se reaguje na promene. Donosimo hranu pred kraj roka trajanja iako ni pokvaren frižider nismo popravili. Prvo treba da ga popravimo, a ukoliko nabavimo više hrane nego što može da stane u stari, da kupimo još jedan novi (ili da se rešimo starog u kvaru, pa uzmemo jedan veliki američki).
U samim gradovima kuburimo sa lošim urbanističkim planiranjem. P+18 lamela s 2x90m2 pločom u Seulu manje opterećuje tamošnju infrastrukturu nego P+6+PS s 4x50m2@1-6/2x75m2@PS u Beogradu, pri čemu ima više prostora. Ovde i si i na 5 kao u golubarniku, tamo ti ni 15. sprat nije. Tipologija stanovanja je drugačija. Kod nas nove zgrade predstavljaju izmenjene verzije individualnih objekata unutar atrijumskog bloka, dok su u Koreji visoke lamele bazirane na niskim bez lifta (dve vertikale oko stepeništa). Da su duplirali vertikale dobili bi primetno glomaznije objekte.
http://www.jsms.kr/d_b/sub/page.php?pag ... 4%A1%B5%B5
http://www.jsms.kr/d_b/sub/page.php?pag ... 8%E9%B5%B5
Jamsil Dong - Seul. 4.0 stanovi grejne površine 59m2 sa 24m2 po projektu zastakljenih lođa. Trosobni su manji za 10m2. Našim pacovima se ne isplati 40% vertikalne komunikacije, skuplji temelj, liftovi. Većina zgrada tamo ima jedan veliki lift. Ove imaju dva.
Ovako im izgleda obična zgrada:
https://www.google.com/maps/@37.5100675 ... 312!8i6656
https://storage.googleapis.com/brique/2 ... %8F%84.jpg
...u običnom naselju:
https://www.google.com/maps/@37.5115796 ... a=!3m1!1e3
Bočno su tanke, ni frontalno nisu preširoke (slične sivo-belim lamelama u južnom delu blokova 61 i 62) a mogu biti i lamelizovane. Maksimalno uprošćena tipologija. Obično ulaz ima samo jedan tip preslikanih vertikala, iako se u kompleksu mogu naći različiti tipovi sa istim vertikalnom komunikacijom. Stabeni blokovi infrastrukturno podržani širokim ulicama, metroom velikog kapaciteta.
Nedaleko imamo i tamošnji primer Vračara:
https://www.google.com/maps/@37.5049484 ... 312!8i6656
Primer nerealizovane obnove jednog dela Vračara jeste zona Žičke i Grčića Milenka:
https://www.google.com/maps/@44.7947495 ... a=!3m1!1e3
Sa gradnjom se ne prestaje iako ni Južni Bulevar istočno od Maksima Gorkog nije proširen, a kamoli Žička. UMP je još daleko. Vojislava Ilića načičkana niskim lamelama koje su pojele više prostora nego predviđene kule. Dakle, dok je Beograd uglavnom pretrpan, Seul je mahom spakovan. E u tome je razlika. Ekstreman primer pakovanja svakako jeste koncept arkologije - grada pod jednim krovom, a koji izistavlja automobilski i šinski saobraćaj u potpunosti bez generisanja gužve (kompletan saobraćaj rešen liftovima različitog kapaciteta, pokretnim trakama i eskalatorima). Budženje je takoreći nemoguće, a transportni sistem je projektovan da izdrži veće opterećenje od onog koje generiše predviđena populacija.
Ekspres liftovi kapaciteta 100 putnika na vertikali h=1500m efikasniji su nego autobusi po horizontali l=15km.
Dakle nije problem sam priliv stanovništva već zapušavanje rupa u hodu. Umesto da spreče projektom pre nego što populacija skoči, oni samo krpe rupe dok se na drugim mestima stvaraju nove. I tako u krug bez kraja na vidiku. Ta neefikasnost izaziva zagađenje životne sredine, obara kvalitet uslova za život.