Šta je novo?

Gužve,migracije i populacioni pritisak (Overcrowding)

Два од три набројана места су општине града Београда. И према њима се сам град односи као да су трећи свет. Форсира се претрпавање већ натегнутих централних општина уместо да се равномерно развију и учине пожељним за живот периферне општине. Зашто Карић не би направио Тесла град у Младеновцу код железничке станице ? Зашто НЦР није изграђен у Борчи или Миријеву?
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=690282#p690282:1p0uxmha je napisao(la):
Дошљак » Sre Dec 18, 2019 6:37 pm[/url]":1p0uxmha]Два од три набројана места су општине града Београда. И према њима се сам град односи као да су трећи свет. Форсира се претрпавање већ натегнутих централних општина уместо да се равномерно развију и учине пожељним за живот периферне општине. Зашто Карић не би направио Тесла град у Младеновцу код железничке станице ? Зашто НЦР није изграђен у Борчи или Миријеву?
Zato sto misli da ce ovako najvise da zaradi.
Forsisra se zivot u centru, cak i ideoloski, na TV. Strahinjica bana, splavovi, silikoni.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=689106#p689106:33iqw82t je napisao(la):
MC_ » 15 Dec 2019 13:57[/url]":33iqw82t]
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=688746#p688746:33iqw82t je napisao(la):
SRBO » Sub Dec 14, 2019 1:41 pm[/url]":33iqw82t]Дизгенија, несувереност, негативна селекција од 1918 до данас... Мора се систем разговати до темеља и правити наново

Dizgenija?

Да да, размножавање најгорих. Сетимо се часова биологије, интелигенција је 75% наследна...
 
Da li ima podataka o tome koliko se ljudi mesecno useli u Beograd iz ostatka Srbije.
 
Sad rekoše na tv da će 2023. biti 8 Milijardi stanovnika na Zemlji.
Kakva gužva :) . . a sve više se povećava procenat u gradovima.
 
Jedan od faktora koji posebno u Beogradu stvara osecaj guzve jesu i stalne rekonstrukcije. Dva su faktora koja to cine.
1. Realna guzva kja se stvara na slobodnim pravcima jer su neke ulice u fazi rekonstrukcije
2. Psiholoski osecaj nereda, raspada,pritiska i opasnosti koji ljudi sticu ukoliko se probijaju kroz neprekidno nezavrsene ulice.

Ako posmatramo taj "work in progress" mozemo primetiti da zapravo ni Slavija ni 27. Marta ni Karadjordjeva nisu u potpunosti zavrsene, narocito trotoari. Plato preko puta fontane na Slaviji je samo naizgled zavrsen. Iz podloge cesto vire kablovi. cevi, postoje rupe. Gume oko tramvajskih sina su ispale. 27. Marta nije gotova, jos se poplocava. Mnogih linija GSP vise nema, sve teze se krecete. Mase ljudi neprekidno se guraju, ne samo u vozilima, vec sada i na stanicama GSP-a.

Sve to stvara psiholoski pritisak na one koji su primorani da zive u jednom gradu koji se evidentno raspada.

Cak i zagadjenje, koje imamo vec mesecima stvara osecaj nelagodnosti, pritiska. Ne zelite da otvarate prozore, ne zelite napolje. Vas stan postaje ne neki nacin opsednut, opkoljen tim nefunkcionisanjem svega. Povlacite se u sebe.
 
Tuzan primer ovog zagadjenja guzvom jeste Dorcol. Investitorske zveri nasrnule su na ovaj deo grada.
Za par godina bice to jos 10-ak hiljada ljudi i ko zna koliko automobila.
 
Glavni razlog za utisak pretrpanosti i gužve u Beogradu je nedostatak saobraćajnica za preuzimanje vozila u tranzitu kroz određeni deo grada, koje nisu u nivou ulica. Dakle, fale saobraćajnice šireg profila, nadvožnjaci, podvožnjaci i tuneli. Takođe, ozbiljnija, niskopodna gradska železnica i metro, bi rasteretili saobraćaj, i naravno mnogo veći kapacitet javnih garaža.
Beograd, niti je ogroman grad, niti će se u njemu znatnije povećati broj stanovnika u skorijoj budućnosti, ali siromaštvo i loše, višedecenijsko planiranje razvoja, uzimaju danak.
 
Migratornom pritisku se od skora dodaju novi elementi.

Албански Савет министара одобрио споразум о слободи кретања између Албаније и Србије само уз личне карте.
 
A realno, čemu uopšte dva zasebna dokumenta? Šta to ima u pasošu što nema u LK? Ionako I jedan i drugi dokument dobije svako ko ga zatraži...
 
Priliv "viška" stanovništva se može smanjiti diverzijom razvoja (decentralizacijom). Konkretno u slučaju naših gradova problem stvara taj mentalitet karakterističan po nemaru. Dok sa jedne strane pokušavaju da povećaju stepen urbanizacije, sa druge niti ulažu dovoljno u gradove, niti u ruralne oblasti. Pa to je recept za katastrofu.

Zato mi danas nemamo ni normalnog grada, ni sela. Gradovi ne prate priliv stanovništva izgradnjom odgovarajuće infrastrukture, a sela ne uvećavaju površinu obradivog zemljišta po preostalim domaćinstvima. Nepravilno se razvijamo. Presporo se reaguje na promene. Donosimo hranu pred kraj roka trajanja iako ni pokvaren frižider nismo popravili. Prvo treba da ga popravimo, a ukoliko nabavimo više hrane nego što može da stane u stari, da kupimo još jedan novi (ili da se rešimo starog u kvaru, pa uzmemo jedan veliki američki).

U samim gradovima kuburimo sa lošim urbanističkim planiranjem. P+18 lamela s 2x90m2 pločom u Seulu manje opterećuje tamošnju infrastrukturu nego P+6+PS s 4x50m2@1-6/2x75m2@PS u Beogradu, pri čemu ima više prostora. Ovde i si i na 5 kao u golubarniku, tamo ti ni 15. sprat nije. Tipologija stanovanja je drugačija. Kod nas nove zgrade predstavljaju izmenjene verzije individualnih objekata unutar atrijumskog bloka, dok su u Koreji visoke lamele bazirane na niskim bez lifta (dve vertikale oko stepeništa). Da su duplirali vertikale dobili bi primetno glomaznije objekte.

http://www.jsms.kr/d_b/sub/page.php?pag ... 4%A1%B5%B5
http://www.jsms.kr/d_b/sub/page.php?pag ... 8%E9%B5%B5

Jamsil Dong - Seul. 4.0 stanovi grejne površine 59m2 sa 24m2 po projektu zastakljenih lođa. Trosobni su manji za 10m2. Našim pacovima se ne isplati 40% vertikalne komunikacije, skuplji temelj, liftovi. Većina zgrada tamo ima jedan veliki lift. Ove imaju dva.

Ovako im izgleda obična zgrada:

https://www.google.com/maps/@37.5100675 ... 312!8i6656
https://storage.googleapis.com/brique/2 ... %8F%84.jpg

...u običnom naselju: https://www.google.com/maps/@37.5115796 ... a=!3m1!1e3

Bočno su tanke, ni frontalno nisu preširoke (slične sivo-belim lamelama u južnom delu blokova 61 i 62) a mogu biti i lamelizovane. Maksimalno uprošćena tipologija. Obično ulaz ima samo jedan tip preslikanih vertikala, iako se u kompleksu mogu naći različiti tipovi sa istim vertikalnom komunikacijom. Stabeni blokovi infrastrukturno podržani širokim ulicama, metroom velikog kapaciteta.

Nedaleko imamo i tamošnji primer Vračara: https://www.google.com/maps/@37.5049484 ... 312!8i6656

Primer nerealizovane obnove jednog dela Vračara jeste zona Žičke i Grčića Milenka: https://www.google.com/maps/@44.7947495 ... a=!3m1!1e3

Sa gradnjom se ne prestaje iako ni Južni Bulevar istočno od Maksima Gorkog nije proširen, a kamoli Žička. UMP je još daleko. Vojislava Ilića načičkana niskim lamelama koje su pojele više prostora nego predviđene kule. Dakle, dok je Beograd uglavnom pretrpan, Seul je mahom spakovan. E u tome je razlika. Ekstreman primer pakovanja svakako jeste koncept arkologije - grada pod jednim krovom, a koji izistavlja automobilski i šinski saobraćaj u potpunosti bez generisanja gužve (kompletan saobraćaj rešen liftovima različitog kapaciteta, pokretnim trakama i eskalatorima). Budženje je takoreći nemoguće, a transportni sistem je projektovan da izdrži veće opterećenje od onog koje generiše predviđena populacija.

Ekspres liftovi kapaciteta 100 putnika na vertikali h=1500m efikasniji su nego autobusi po horizontali l=15km.

Dakle nije problem sam priliv stanovništva već zapušavanje rupa u hodu. Umesto da spreče projektom pre nego što populacija skoči, oni samo krpe rupe dok se na drugim mestima stvaraju nove. I tako u krug bez kraja na vidiku. Ta neefikasnost izaziva zagađenje životne sredine, obara kvalitet uslova za život.
 
Док год се не диверсификује Србија тешко ће се смањити притисак на Београд, а док год политички не сазремо у један народ, заједницу која може да комуницира и договара се, неће бити диверсификације, јер ће увек ко год је на власти да се плаши алтернативних центара моћи.

Тако ће миграторна кретања остати фокусирана на Београд и ту се свака прича о архитектури и урбанизму завршава. Са таквим притиском потражње који омогућује инвеститорима да пре положеног темеља распродају најогавније зградурине по астрономским ценама а рентијерима да изнајмљују мемљиве подруме, адаптиране гараже и неизолована поткровља по ценама добрих станова у унутрашњости, градња ће се фокусирати на квадрате а не на оплемењивање живљења.
 
Hvala Expres na izuzetno strucnom postu.

Zgrade u Seulu mi lice na zgrade kod Hotela Jugoslavija (visoke, nekad bele). Znima me da li mozes da ih uporedis sa Seulom.
https://www.google.rs/maps/@44.8400777, ... 312!8i6656

Hvala.




[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=804582#p804582:1yl841x9 je napisao(la):
Express » Pet Dec 18, 2020 5:45 pm[/url]":1yl841x9]Priliv "viška" stanovništva se može smanjiti diverzijom razvoja (decentralizacijom). Konkretno u slučaju naših gradova problem stvara taj mentalitet karakterističan po nemaru. Dok sa jedne strane pokušavaju da povećaju stepen urbanizacije, sa druge niti ulažu dovoljno u gradove, niti u ruralne oblasti. Pa to je recept za katastrofu.

Zato mi danas nemamo ni normalnog grada, ni sela. Gradovi ne prate priliv stanovništva izgradnjom odgovarajuće infrastrukture, a sela ne uvećavaju površinu obradivog zemljišta po preostalim domaćinstvima. Nepravilno se razvijamo. Presporo se reaguje na promene. Donosimo hranu pred kraj roka trajanja iako ni pokvaren frižider nismo popravili. Prvo treba da ga popravimo, a ukoliko nabavimo više hrane nego što može da stane u stari, da kupimo još jedan novi (ili da se rešimo starog u kvaru, pa uzmemo jedan veliki američki).

U samim gradovima kuburimo sa lošim urbanističkim planiranjem. P+18 lamela s 2x90m2 pločom u Seulu manje opterećuje tamošnju infrastrukturu nego P+6+PS s 4x50m2@1-6/2x75m2@PS u Beogradu, pri čemu ima više prostora. Ovde i si i na 5 kao u golubarniku, tamo ti ni 15. sprat nije. Tipologija stanovanja je drugačija. Kod nas nove zgrade predstavljaju izmenjene verzije individualnih objekata unutar atrijumskog bloka, dok su u Koreji visoke lamele bazirane na niskim bez lifta (dve vertikale oko stepeništa). Da su duplirali vertikale dobili bi primetno glomaznije objekte.

http://www.jsms.kr/d_b/sub/page.php?pag ... 4%A1%B5%B5
http://www.jsms.kr/d_b/sub/page.php?pag ... 8%E9%B5%B5

Jamsil Dong - Seul. 4.0 stanovi grejne površine 59m2 sa 24m2 po projektu zastakljenih lođa. Trosobni su manji za 10m2. Našim pacovima se ne isplati 40% vertikalne komunikacije, skuplji temelj, liftovi. Većina zgrada tamo ima jedan veliki lift. Ove imaju dva.

Ovako im izgleda obična zgrada:

https://www.google.com/maps/@37.5100675 ... 312!8i6656
https://storage.googleapis.com/brique/2 ... %8F%84.jpg

...u običnom naselju: https://www.google.com/maps/@37.5115796 ... a=!3m1!1e3

Bočno su tanke, ni frontalno nisu preširoke (slične sivo-belim lamelama u južnom delu blokova 61 i 62) a mogu biti i lamelizovane. Maksimalno uprošćena tipologija. Obično ulaz ima samo jedan tip preslikanih vertikala, iako se u kompleksu mogu naći različiti tipovi sa istim vertikalnom komunikacijom. Stabeni blokovi infrastrukturno podržani širokim ulicama, metroom velikog kapaciteta.

Nedaleko imamo i tamošnji primer Vračara: https://www.google.com/maps/@37.5049484 ... 312!8i6656

Primer nerealizovane obnove jednog dela Vračara jeste zona Žičke i Grčića Milenka: https://www.google.com/maps/@44.7947495 ... a=!3m1!1e3

Sa gradnjom se ne prestaje iako ni Južni Bulevar istočno od Maksima Gorkog nije proširen, a kamoli Žička. UMP je još daleko. Vojislava Ilića načičkana niskim lamelama koje su pojele više prostora nego predviđene kule. Dakle, dok je Beograd uglavnom pretrpan, Seul je mahom spakovan. E u tome je razlika. Ekstreman primer pakovanja svakako jeste koncept arkologije - grada pod jednim krovom, a koji izistavlja automobilski i šinski saobraćaj u potpunosti bez generisanja gužve (kompletan saobraćaj rešen liftovima različitog kapaciteta, pokretnim trakama i eskalatorima). Budženje je takoreći nemoguće, a transportni sistem je projektovan da izdrži veće opterećenje od onog koje generiše predviđena populacija.

Ekspres liftovi kapaciteta 100 putnika na vertikali h=1500m efikasniji su nego autobusi po horizontali l=15km.

Dakle nije problem sam priliv stanovništva već zapušavanje rupa u hodu. Umesto da spreče projektom pre nego što populacija skoči, oni samo krpe rupe dok se na drugim mestima stvaraju nove. I tako u krug bez kraja na vidiku. Ta neefikasnost izaziva zagađenje životne sredine, obara kvalitet uslova za život.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=804624#p804624:2l2wujn0 je napisao(la):
Плусквамперфекат » Pet Dec 18, 2020 7:57 pm[/url]":2l2wujn0]Док год се не диверсификује Србија тешко ће се смањити притисак на Београд, а док год политички не сазремо у један народ, заједницу која може да комуницира и договара се, неће бити диверсификације, јер ће увек ко год је на власти да се плаши алтернативних центара моћи.

Тако ће миграторна кретања остати фокусирана на Београд и ту се свака прича о архитектури и урбанизму завршава. Са таквим притиском потражње који омогућује инвеститорима да пре положеног темеља распродају најогавније зградурине по астрономским ценама а рентијерима да изнајмљују мемљиве подруме, адаптиране гараже и неизолована поткровља по ценама добрих станова у унутрашњости, градња ће се фокусирати на квадрате а не на оплемењивање живљења.

Bravo.

Da li postoje studje o overcrowding pritiscima na raznim nivoima, od nivoa drzave do nivoa zgrade?

MIslim da je tu negd ei objasnjenje nezainteresovanosti stanovnistva za kvaitet sopstvenog zivota nego za statusne simbole (Grcka, Soping u TC itd itd)
Mnogi nas smatraju za hedoniste, ali mi smo statusni mazohisti.
 
Ми јесмо један народ који је историјски увек био најуспешнији у високо централизованим државама. Та прича о "прогресивној децентрализацији" је чист немачки утицај будући да су Немци историјски потпуно били распарчан народ на стотине државица па су и сада једини у Европи успешни када нису у унитарној држави (Немачка, Аустрија, Швајцарска). Сви остали, од Португалаца преко Француза до Чеха и Грка имају унитарне државе са високо централизованом политиком.

Нема ништа напредно или демократски у децентрализацији која се Србима сервира, то је регрес у феудално распарчавање државе зарад интереса локалних властелина (Чанак, Додик итд.). Свуда у окружењу је супер да ми немамо политичку аутономију само у нашој земљи треба сви да је имају. Ево већ нам ЕУ и САД намећу идеју о укидању Републике Српске и стварању унитарне Босне као "корак напред".

Небулоза је инсистирати на марксистичком "равномерном развоју" регија који кажњава успешне заједнице а награђује неуспешне, таква политика нас је економски, морално и друштвено уништила. Да "децентрализација" подразумева да свака општина и регија у Србији може да доноси одлуке искључиво са својим парама Београд би имао једно 3 пута већи буџет за сопствене инвестиције узимајући у обзир да чини око 40% укупне економије. То наравно нико неће јер би сви остали пукли ко звечке већ хоће да доносе одлуке са туђим парама и то је шатро "прогресивно".

Београд и треба да расте и развија се, постоје вишеструко многољуднији градови широм света који феноменално функционишу. То што се у Београд досељавају људи из свакаквих забити је одлично јер омогућава природи да се опорави од принудно-сеоске политике која је форсирана деценијама. То само делује као негативна ствар јер Београд не располаже са довољно средстава да инфраструктурно подржи тај раст што је директна последица чињенице да носи остатак државе на плећима док се политичари разбацују тим парама на улагања на будалаштине (попут кућних базена) у селендре које неће постојати за 20 година, само да би купили гласове.

Eво илустрација катастрофалне централизације Србије због које је треба политички цепати да којим случајем не заврши као Исланд, Аустрија, Хрватска, Словенија, Норвешка, Ирска, Данска или Финска:

capital-percentage-europe.jpg


A ево га ниво урбанизације у Европи генерално:

2l405hidm3521.png
 
Ovo što si napisao je pogrešno na toliko nivoa da je besmisleno raspravljati se na mediju kao što je ovaj forum. Uporedjuješ nas sa nekim od najuredjenijih država na svetu, a zaboravljaš da naš problem nije spolja nametnuta decentralizacija već sistemska korupcija i nedostatak bilo kakve ideje/želje da se to promeni.
 
Kailan, pises ideoloske radikalske besmislice.

Urbana decentralizacija uopste ne mora da ima veze sa politickm decentraizacijom. Ako bi Kragujevac ili Kraljevo ili Nis dobili vise novca za svoj razvoj, ne znaci da bi dobili politicku autonomiju ili se odcepili.
 
Када би "децентрализација" подразумевала да располажу са парама које им остану након што уплате у републички буџет не би било проблема али то није случај, "децентрализација" у овом контексту подразумева да се из републичког буџета плаћа појединачним градовима више него што се то ради развијеним а то је потпуно супротно од концепта финансијске децентрализације. Када би свака општина располагала искључиво својим новцем без републичког пребацивања пара пола њих јужно од Лазаревца би банкротирало. Исти је био случај и у Југославији када смо морали да финансирамо корумпиране и неразвијене регије и када исто тако новчана децентрализација "није била политичка" док нису присвојили наше инвестиције и прогласили "независност". Нека нам прво врате уложене паре па онда крену да располажу искључиво сопственим па онда можемо да причамо о "децентрализацији".

Најбоље би било да Београд плаћа процентуално веће порезе у буџет од свих осталих да би се од тих пара трошило на инвестиције по целој земљи + буџет Војводине за дуплирање бирократских функција + додатне паре за буџете градова како би се они развијали а онда се ми шокирали што се 70+ година стара инфраструктура направљена за 5 пута мање људи у Београду распада.

Подсетићу вас да је учешће Београда у БДП-у целе земље око 41%, да је буџет Београда 1 милијарда евра а буџет целе земље око 10 милијарди евра. То значи да у просеку сваки становник Београда произведе вредност oко 10.000 евра годишње а износ буџета Београда је око 630 евра по глави становника. Износ инвестиција је још гори, 2021. године ће инвестиције из београдског буџета износити око 160 милиона евра или 95 евра по глави становника. Да ли сте свесни колико је небулозно да Београђани годишње направе 10.000 евра вредности у просеку, плаћају око 60% (можда и више) пореза на све то и онда добијају 95 евра годишње по човеку за "инвестиције" при чему је већи део тих инвестиција заправо најнормалније одржавање мултимилионског града? Да је београдски регион засебна економија и пропорционално располаже новцем који створи годишњи буџет за инвестиције би ишао до 2,3 милијарде евра а не 160 милиона.

И на све то је проблем што се више новца не узима београдском региону да би се улагао у појединачне градиће јер, мош мислити, читав регион располаже са више новца него појединачни градови.
 
Nego, jel to bese kapitalisticka EU dotira farmere/seljake i nerazvijena podrucja iz budzeta ?
 
>Подсетићу вас да је учешће Београда у БДП-у целе земље око 41%,

TAcno, ali razmisli sta sve ulazi u BDP. Vecina transakcija obavlja se u Beogradu. Takodje i najvise drzavnog novca ukrade se u Beogradu.
 
Nisam hteo ovo da stavim u temu o zagađenju, zato što se tiče i gužve.

Pominjao sam naselje Ghim Moh Valley u Singapuru na drugoj temi. Interesantne podatke možete naći u ovoj studiji:
https://www.researchgate.net/publicatio ... cal_cities

Za podsetnik postaviću još jednom linkove ka planu naselja, odnosno osnovi sprata objekta:
https://i.imgur.com/VEZQGKn.jpeg
https://i.imgur.com/Xo1RnV9.jpg

U ovoj studiji došlo se do zaključka da velika gustina stambenog prostora, kao i zbijenost objekta utiče na efekat "urbane toplotne kugle" (urban heat-balling effect). Ovaj fenomen u prirodi je poznat način na koji ose ubijaju stršljene. Sopstvenom toplotom ga opkole, sve dok ne ugine usled toplotnog udara. Veća gustina manjih toplotnih izvora izaziva koncentraciju povišene temperature, odnosno efekat lokalnog toplotnog ostrva. Takođe, otkriveno je da su najmanji stanovi ujedno i najefikasniji, nasuprot luksuznih stanovi velike kvadrature, odnosno kuća. Osim toga posebno je interesantan podatak da je potrošnja energije spala sa 250W/m2 na 20W/m2 samo uzimanjem u obzir zelenila koje pripada kompleksu. Jedan od uzroka toplotnog ostrva je i smanjena konvekcija. Slučaj Singapura specifičan je po tome što taj grad osim slabog vetra karakteriše i mala temperaturna razlika tokom godine, a velika u vlažnosti što dovodi do toga da kad je ljudima subjektivno toplije (slična temperatura ali veća vlažnost) klime više rade.

Kod nas je leti još i gore. Malo zelenila, loša konvekcija pa ni niske zgrade/manja gustina po objektu uopšte ne pomažu (gustina zapravo nije manja jer su znatno niže zgrade mnogo bliže jedna drugoj) u mitigaciji potrošnje energije.

Da se vratimo na sam kompleks.

Ovakav "razbijen" tip objekta teoretski bi se mogao efikasnije hladiti upravo konvekcijom. Ukoliko bi stanovi bili dupleks tipa onda bi broj mostova bio smanjen za 50%, samim tim i oslobođen veći prostor za cirkulaciju vazduha (ujedno bi i liftovi bili jeftiniji jer bi svi bili neparni), a uz to i konvekcija bolja. Krila bi stvarala vrtlog koji bi prolazeći preko mostova sa unutrašnje strane objekta vukao topao vazduh sa fasade izložene sunčevoj radijaciji, nakon čega bi na hladnijoj zaklonjenoj strani isti bio hlađen. Na kompjuterskoj simulaciji spoljni deo zgrade bio bi prikazan crvenom bojom, unutrašnji plavom. Kod nas bi fasada lamele bila crvena a unutrašnjost, kao posledica urbanog toplotnog ostrva zelena. Što je duže lamela izložena toploti to će se više zagrejati čak i unutra, a posle će biti teško da se ohladi. Naše zgrade takoreći predstavljaju termoakumulacione peći usred Avgusta, kada smo izloženi najdužim toplim talasima.

Zgrade treba da budu dizajnirane kao pasivne, tako da se hlade prirodnim procesom. Teoretski bi se leti klime manje koriste zbog zaklonjenih provetrenih delova objekta. Zapravo kod nas bi otvoreni koncept smanjio potrošnju struje leti, dok uz dobru izolaciju lošija efikasnost zimi ne bi toliko bila izražena, posebno uzevši u obzir grejanje kogeneracijom.
 
Sve vece guzve su nocu na ulici. Ljudi "izlaze".
Neverovatno kolike su guzve po kafanama i kaficima.
Automobili zagadjuju, dizu prasinu i prave buku.
Sa setom se secam vremena korone i ogranicenja.
 
Vrh