Šta je novo?

Flavijev grad (II vek n.e.)

^^^ Moram da te ispravim, postoje. Mogu se naci u izdanju Geokarte (istorijske karte beograda)... nije da se nije znalo da tu ima nesto (i otprilike sta je), ali nikad nije bilo volje (ponavljam, volje, znaci nisu u pitanju pare) da se tako nesto sredi i predstavi javnosti. Mislim da je glupo govoriti o ovome kao nekom revolucionarnom otkricu, kad je vodovod koji ide ka tvrdjavi bio koriscen do kraja 1860-tih...

Jednostavno, ovako necemu nikad nije pridavan znacaj, i tu se nista nije promenilo.
 
To za vododvod mi je zaista fascinantno, da je korišćen skoro 2 milenijuma!!!
 
^^ Rekonstruisali su ga redom Madjari, Srbi, Turci, Austrijanci, pa opet Turci... Ono sto je interesantno je da je donosio vodu cak iz Malog Mokrog Luga... :)

Svrati da ga vidis, ono sto je super je da su cevi jos funkcionalne, tj. netaknute, a pokriven je opekom ekspertski :)
 
Wow... A jel to onaj vodovod što je išao preko Terazija? Ili sam ja pobrkao neke stvari.
 
Trebalo bi, mada se generalno ne zna. Istoričari se baš nisu detaljno bavili time. Ima u jednoj knjizi, ali fotokopije ne mogu sad da nađem tačno. Postojala su tri vodovoda, ali su zezali pa nisu svi bili funkcionalni u isto vreme često... nisam siguran da li su se sretali pre ili posle Terazija ili baš na njima.. u sv. slučaju, vodovod jeste išao pravcem današnje Knez Mihajlove ulice (otuda i lokacija česme posred Kneza koja je rekonstruisana na mestu na kome je bila česma iz 1841, koja je opet rekonstruisana jedna starija česma...)...:D Išao je pravo do česme M.P.Sokolovića, pa dole za Donji grad... Rimljani su se ložili na te prave pravce, kod njih su put i vodovod morali da budu pravi, pa pravi vijadukte i mostove, ali mora da ide...kakva planina kakvi bakrači...
 
Goldstein":2u33x0zo je napisao(la):
Nenad":2u33x0zo je napisao(la):
Jel postoje i neke karte tog lokaliteta - dokle se prostire?
Kako mogu postojati kad su ga tek otkrili?
Pa nisam bas mislio na turisticku mapu sa imenima zgrada, vec na neki stari plan grada. Mada.. odgovorio ti je vec Jovanovm.


Trebalo bi se na ovu temu obratiti gradu, naravno, ako je nalaziste stvarno vredno prezervacije i prezentacije.
 
А cekajte, zasto bi bio toliki problem zatvoriti Tadeusa Koscuska i Francusku?
Postoji obilazni put, oko Donjeg grada...sto znaci da onaj ko ide na Dorcol, moze tuda da prodje. Takodje, postoje ove ulicice oko Narodne banke, kojima je moguce popeti se kolima do Kneza.
Tako da se meni cini da to ne bi bio neki veliki udarac za putnu infrastrukturu tog dela grada. E sad, ja sam laik, naravno :) Mozda i gresim, voleo bih da me neko ispravi ako je tako.
 
Pa Francuska je malo dalje, a Pariska ima tri trake koje su uvek pune, jedan od važnih izlazaka na Brankov most za pražnjenje grada, Donjogradski bulevar je ionako već pretrpan. A kod Narodne banke u malim uličicama ne može da se diše.
 
Da, Pariska, moja greska :notok:
A Donjogradski je pun zbog kamiona, najvise...zar ne. Pa mozda jednog dana, kad zavrse obilaznicu...i te mostove preko Dunava...onda mozda premestiti saobracaj na bulevar i osloboditi ceo deo uz Kalish.
Ma kenjam ja, s oprostenjem :) Ima toliko bitnijih stvari, verujem, od budzenja i zatvaranja ionako pretpranih ulica grada, a sve to treba uraditi parama kojih, naravno, nigde nema :rolleyes:

Da ovo lepo konzerviraju, zatrpaju kvalitetno, i da budemo srecni...
 
A šta mislite o mojoj ideji od pre mesec dana:

Za automobile tunel (zgodna je i konfiguracije terena)
Za pešake i turiste cela ulica sa iskopinama i koridorima (na primer na zanimljivim drvenim mostićima)
Uvođenje besplatnog malog turističkog tramvaja (po sistemu hop-on) oko Kališa (ili čak i deo kroz Kališ), takođe izdignutog.
Sadašnje linije tramvaja izmeštaju se, ili dele deo trase ili idu okolo, ili takođe u tunel, sa podzemnom stanicom i sadržajima.

Sada se prouči sve što treba, i kuda još u budućnosti kopati (malo na park a malo ka ulici), lepo se zatrpa, naprave šine, i sačekamo detaljan projekat za npr. 5 godina, dok se sve ne osmisli i napravi infrastruktura.

Plan je svakako dugoročan.
 
Svida mi se ideja sa tunelom. Usput, moze neka manja podzemna garaza ne bi li zamenila ono parkiraliste kod zooloskog vrta. Mada ne znam koliko tu sme da se kopa, sta ce iskopati, sta bi izdrzao teren...
 
GOJE":14lg2bpp je napisao(la):
A šta mislite o mojoj ideji od pre mesec dana:

Za automobile tunel (zgodna je i konfiguracije terena)
Za pešake i turiste cela ulica sa iskopinama i koridorima (na primer na zanimljivim drvenim mostićima)
Uvođenje besplatnog malog turističkog tramvaja (po sistemu hop-on) oko Kališa (ili čak i deo kroz Kališ), takođe izdignutog.
Sadašnje linije tramvaja izmeštaju se, ili dele deo trase ili idu okolo, ili takođe u tunel, sa podzemnom stanicom i sadržajima.

Sada se prouči sve što treba, i kuda još u budućnosti kopati (malo na park a malo ka ulici), lepo se zatrpa, naprave šine, i sačekamo detaljan projekat za npr. 5 godina, dok se sve ne osmisli i napravi infrastruktura.

Plan je svakako dugoročan.
I plan svakako postoji, mislim iz osamdeset i neke ili sedamdeset i neke, vrteo se par puta na forumu. Obojen je, sa tunelom za kola i tramvaj. :)
 
To bi bila veoma dobra stvar,2 muve jednim udarcem :kk:
 
Tramvajske šine prekriće ostatke rimskog utvrđenja
13.07.2009. - 01:02
Ostaci rimskog kastruma, otkriveni na Kalemegdanu, i danas se mogu videti u delovima...
Popović podseća da su pre četiri godine na nalazištu u Rajićevoj ulici, praktično uz bedem novootkrivenog kastruma, otkrivene zgrade za smeštaj vojske i čitav sistem kanalizacionih mreža, takođe, i prostor koji je imao funkciju trga, ulica koja je vodila na kapiju koja se nalazila na mestu današnjeg ulaza u gradsku biblioteku, a nađeni su i ostaci „lakih objekata” koji su bili od drveta, jer se na prostoru ispred vojnog logora nije smelo graditi.




TEMELJ - Antički ostaci rimskog vojnog utvrđenja iz 2. veka, nedavno otkriveni u Pariskoj ulici ispod tramvajskih šina, posle konzervacije biće zatrpani, rekao je arheolog dr Marko Popović, predsednik Komisije za spomenike od izuzetnog značaja Srbije.
– Ne postoje objektivni uslovi da taj prostor bude sačuvan kao arheološki lokalitet. Nesreća svakog antičkog grada nad kojim je nastao savremeni je u tome što savremeni gradovi svakodnevno uništavaju ostatke svojih predaka – rekao je Popović u intervjuu Tanjugu.
On je objasnio da Beograd u doba antike nije imao monumentalna zdanja: terme, hramove, odnosno građevine koje bi ostavile impresivne arheološke ostatke.
– Mi se u Singidunumu uglavnom susrećemo sa ostacima temelja, a oni koliko god su interesantni za stručnjake i naučnike, toliko su relativno neinteresantni za širu publiku – rekao je Popović.
Ostaci rimskog kastruma, otkriveni na Kalemegdanu, i danas se mogu videti u delovima, dok se u Biblioteci grada Beograda, u Rimskoj dvorani, nalazi deo kule koji je tu otkriven. Popović podseća da su pre četiri godine na nalazištu u Rajićevoj ulici, praktično uz bedem novootkrivenog kastruma, otkrivene zgrade za smeštaj vojske i čitav sistem kanalizacionih mreža, takođe, i prostor koji je imao funkciju trga, ulica koja je vodila na kapiju koja se nalazila na mestu današnjeg ulaza u gradsku biblioteku, a nađeni su i ostaci „lakih objekata” koji su bili od drveta, jer se na prostoru ispred vojnog logora nije smelo graditi.

Rimske terme mesto za treniranje kučića
Popović kaže da Beograđani ne umeju da cene blago koje imaju. „Na prostoru Studentskog parka su rimske terme, vrlo lepo očuvane, do nivoa podova, sa kadama i sistemom centralnog grejanja. To je sve bilo konzervirano i prezentovano. Međutim, to je brzo postalo mesto za treniranje kučića, tu su se deca igrala, tako da je za dve, tri godine bilo potpuno opustošeno. Ponovo je konzervirano i uređeno, da bi nakon nepunih godinu dana sve ponovo bilo razvaljeno. Pošto se to pretvorilo u ruglo, ostaci su zatrpani”, rekao je Popović.


http://www.24sata.rs/vesti.php?id=56491
 
On je objasnio da Beograd u doba antike nije imao monumentalna zdanja: terme, hramove, odnosno građevine koje bi ostavile impresivne arheološke ostatke.

...

Popović kaže da Beograđani ne umeju da cene blago koje imaju. „Na prostoru Studentskog parka su rimske terme, vrlo lepo očuvane, do nivoa podova, sa kadama i sistemom centralnog grejanja.
I sad kako to čovek da čita?

Inače ostaci jesu veoma impresivni, ko je prošetao tamo ili video ovu temu, mogao je sam da proceni... nije u pitanju Partenon, ali nisu ni tri kamena jedan na drugom...
 
Za vodovod se naravno znalo. Akvadukt ide od Malog Mokrog Luga preko Vuka (tamo je nađen još jedan identičan "rimski bunar") do Kalemegdana.

Za mnoge kuće izgrađene na levoj strani Bulevara (sada problematični placevi, zbog prelaska neke buduće garaže preko šina..) su prilikom kopanja temelja morali da prekinu taj akvadukt. Kažu da je u pitanju lučni tunel građen od rimske četvrtaste cigle (u tom delu), koja je zalivena negašenim krečom a sada tvrđa od betona i još stoji po podrumima...
 
Juče pričam sa drugarom klasičarem, kad mi on kaže da one cigle koje su polukružna klupica na platou ispred Filozofskog su ustvari rimske terme. Zabezeknuo sam se da sam sedeo i cirkao pivdžanu na ciglama starim 2000 i kusur godina...

@eileen
Odakle ti ti podaci? Voleo bih da pročitam još.
 
@jovanovm: Ti to nisi znao?!
rimske-terme-1.jpg

Šta sve propuštaš sa obrazovnim sistesmom u Americi.. Cccc.. :D
 
jovanovm":16fk8ho1 je napisao(la):
Juče pričam sa drugarom klasičarem, kad mi on kaže da one cigle koje su polukružna klupica na platou ispred Filozofskog su ustvari rimske terme. Zabezeknuo sam se da sam sedeo i cirkao pivdžanu na ciglama starim 2000 i kusur godina...

@eileen
Odakle ti ti podaci? Voleo bih da pročitam još.
Jovanovm, kakav propust!

A ove podatke što navodi eileen jmožeš naći u u knjizi ''Beograd ispod Beograda''.
 
@Goldstein, Ambassador

Iskreno sam mislio da je u pitanju rekonstrukcija, a da je original izmesten negde. Znao sam da postoje terme, i za njihovu lokaciju, ali mi je sva logika nalagala da takav vazan istorijski objekat ne bi bio ostavljen samo tako. Bio sam i na simpozijumu na Filozofskom (istoricara) gde su vecina ljudi govorila o tom delu kao o nekoj veoma lose odradjenoj rekonstrukciji. :laugh: Mislio sam, ma da - nema smisla em ovi ne bi ostavili to samo tako bez i table, em ovaj lokalni krem de la krem istoricara bi znao o cemu se govori. Duplo golo, izgleda. Hvala za sliku i za preporuku doticne.
 
A pazite kad oni 1972. godine, u vreme mozda najvece izgradnje i uredjenja grada, i to ispred samog Filozofskog fakulteta (sedista arheologa, istoricara, istoricara umetnosti...) nisu uspeli da bolje urede i iskoriste ovaj prostor, vec su ga zatrpali i ostavili veoma mali deo (OK je ideja, ali zaista jako mala povrsina, samo par zidova od termi).
Moglo je mozda vec tada poplocati ceo kraj nekim providnim materijalom, kako bi ceo "anticki Plato" bio vidljiv. Ili nesto trece...
Kada to tada nije odradjeno na mestu kakvo je Plato, zaista je iluzorno bilo sta ocekivati sa Pariskom :( Nazalost...
 
Momci, ovo je odlicna ideja za jednu od inicijativa Beobuilda. Da se ponovo otkriju Terme, konzerviraju maksimalno detaljno i profesionalno i prekriju nekim leksanom, staklom ili sta vec, i da u centru grada imamo spektakularno podsecanje na to da nas grad postoji vec dva milenijuma. :dil:

Uz to, dobili bismo jos jednu nezaobilaznu destinaciju za turiste u Beogradu. :gobb:
 
Vrlo interesantno i naravno jako atraktivno za turiste.

Ako se ova iskopavanja nastave istim tempom (a sledece nas ceka kada se atkuelizuje ideja o garazi ispod Studentskog parka) centar Beograda ce biti kao centar Rima - ispresecan antickim spomenicima :cool:
 
Vrh