Šta je novo?

Energetika

Provozao se putem od PB do NV preko Kokinog broda. Jezera puna, što je dobro kad se setim prethodnih godina. Jedna fotografija sa pocetka jezera, Amzićski zaliv. Lepo izgleda
20240117_112923.jpg
led koji se polako formira. Usput informacija da ima puno odrona na kosinama. Voziti oprezno.
 
Zna neko na kojoj tehnologiji rade ti novi strujomeri na daljinsko čitavanje, tj. kako komuniciraju sa nekim centralnim serverom? Neko je spomenuo da imaju antenice neke, malo mi je suludo da koriste sim kartice, to bi bio ogroman broj klijenata na baznim stanicama. Da li EPS ima neku svoju bežičnu mrežu za to?
 
Proradio mejl za žalbe. Sinoc u 23 uvece mi stigao mejl da je zavedena žalba....
 
Ipak izgleda da nisu platili otkup, ili ih je i tu neko zeznuo, pa zuzto pare i opet objavio a nije ni otključao mrežu.
Šta god, namagađamo, a ovo je mnogo ozbiljno.
Sad, bez želje za kritikom, svaki sistem mora da se žedtoko zaštiti. A to može samo ako ima kvalitetnne ljude koji o tome odlučuju i umeju i mogu to sprovedu. A takvi ljudi koštaju, i ne čekaju da ih stranka zaposli.
 
Ipak izgleda da nisu platili otkup, ili ih je i tu neko zeznuo, pa zuzto pare i opet objavio a nije ni otključao mrežu.
Šta god, namagađamo, a ovo je mnogo ozbiljno.
Sad, bez želje za kritikom, svaki sistem mora da se žedtoko zaštiti. A to može samo ako ima kvalitetnne ljude koji o tome odlučuju i umeju i mogu to sprovedu. A takvi ljudi koštaju, i ne čekaju da ih stranka zaposli.
Ovo je previše blaga reakcija na ovaj nesvakidašnji incident. Čak i ovde na forumu, retko ko spominje, a ova tema se jedva komentariše. A ni u medijima se ne objavljuje kao važna vest, neko kao nešto nebitno.

A jako je bitno. Pored curenja ugovora, dopisa i drugih dokumenata, daleko bitnija činjenica je to koliko je IT sistem u državnim preduzećima NULA. Bezbednost od hakera, phishinga, virusa i ostalih stvari, pa očigledno da ne postoji. Ne znam šta se još nalazi u ovim dokumentima što su procureli, ali ako ne sad, jednog dana će vrlo lako da iscure podaci svih građana, odnosno mušterija EPS-a, a vrlo moguće i iz drugih državnih preduzeća i institucija. I ljudi ne shvataju uopšte ozbiljnost te situacije i te opasnosti, mada ih i ne krivim jer je informisanost u toj oblasti niska.
U državama gde je ta svest o zaštiti ličnih podataka visoka, ne samo u ovakvim slučajevima, u slučaju curenja ili otkrivanja podataka odmah slede kazne i tužbe, a ako su u pitanju državna preduzeća, odmah sledi smena zaduženog ministra ili čak i cele vlade.

A ovo curenje ne vidi ni vlast, ni opozicija, a jedva i mediji da pročešljaju. Tako da, ne bi trebalo uopšte da čudi jednog dana kada neko bude koristio vaše lične podatke ili brojeve računa i kreditnih kartica.
 
Čitava državna uprava koristi iste softvere i ima istu stranačku politiku zapošljavanja, što znači da svi kvalitetni stručnjaci beže, i da je softver svuda isto toliko šupalj i pun rupa. Pa čak i kad kvalitetnim osobama ponude znatnu platu, takvi retko žele da rade u okruženju u kome su im šefovi obični primitivci a kolege isto toliko nesposobni i iritirajući. To se jednostavno ne isplati samo zbog para kad se uzme u obzir kako bi taj posao stvarno izgledao, koliko bi bio obiman, stresan i frustrirajući u jednom TAKVOM okruženju partijskog zapošljavanja i stroge subordinacije politke nad strukom. A u izrazito "prijateljskim" i politički podobnim privatnim firmama koje se obično anagažuju stanje je tek neznatno bolje.

Ljudi u Srbiji zasta ne shvataju koliko je ovo nov, ozbljan i opasan problem. Ovakvi softveri upravljaju i svim tehnološkim procesima, organizuju rad u svim fimama, i u svim delovima državne uprave. Već smo imali prodor i u katastar. Najvažnije funkcije države se bukvalno mogu zaustaviti u bilo kom trenutku. Pri čemu su neki podaci nenadoknadivi i nigde druge ne postoje. I da bi sve bilo još gore, nije to samo već ionako užasno težak problem računarske tehnologije, pa čak ni samo organizacije rada. Ključna teškoća je upravo sama radna atmosfera koja je posledica partijskog zapošljavanja i strogo hijerarhijskog modela upravljnja državom. Postoji fundamentalna i neotklonjiva suprotnost između pricipa stručnosti koji nužno podrazumeva samostalnost odlučivanja takvih osoba i grupa, i posledica hijerarhijskog modela organizacije koji je nužan u svakom strogo centralnom modelu upravljanja, gde šefovi jednostavno ne mogu da veruju podređenima jer su tu svi samo zbog para i svi jedni drugima podmeću nogu, pri čemu je i sam šef krajnje nesiguran pošto zna da on nije kvalifikovan za mesto na kome se nalazi, pa ne sme da dozvoli slobodu odlučivanja podređenima. I tu dolazimo do neotklonjive suprotnosti:

Uvođenje kompleksnog softvera u sve pore društva nužno podrazumeva vrhunsku stručnost u njegovom održavanju i korišćenju, a strogo hijerarhijski model upravljanja po svojoj prirodi ne može da dozvoli slobodu delovanja i samostalno odlučivanje podređenih stručnjaka. A to svaka stručnost nužno podrazumeva jer drugačije bukvalno i ne može da funkcioniše. Ako operativne odluke direktno ne proizilaze iz samog problema nego iz političkih odnosa ljudi koji i nisu direktno na tom radnom mestu, a još nisu ni stručno kvalifikovani da čak i posredno budu uključeni u donošenje takvih odluka, onda se sve vremenom raspada. Jedno i drugo ne ide zajedno. Prava samostalnost svih bitnih delova i institucija države je neophodna isto koliko i njihova stručnost. Zbog toga je jasno da su pogotovo E-uprava i E-država fundamentalno nekompatibilne sa takvim odnosima. Ne možemo da na jednom mestu u državi egzistencijalno zavisimo od vrhunske stručnosti i profesionalizma, a da sve suprotno tome tobože bude sasvim dovoljno na svim drugim mestima.
 
Poslednja izmena:
Iz prve ruke znam koliko su bušni naši državni IT sistemi. Imao sam prilike da na početku svoje karijere radim u firmi koja je radila jako ozbiljne IT projekte za MUP i Poresku upravu. Svi naši podaci su na dohvat ruke nekom ko ima makar malo znanja i želje da provali u iste. Naravno, brzo sam pobegao iz te firme, a tek kako iko iole sposoban beži iz svih naših državnih i javnih sistema. Ostaju samo nesposobnjakovići, na žalost to je realnost.
 
Изгледа да је ово година у којој ће нам се негативна селекција обити о главу. Видећемо колико ће болети и хоће ли уопште опстати држава Србија...
 
Nekada davno Elektrovojvodna je imala dobar IT sektor. Da se razumemo mesto direktora u Elektrovojvodini je oduvek bilo "partijski plen", ali raniije se bar malo vodilo računa ko ide na takva mesta, ili bar ti ljudi nisu umišljali da razumeju tehnološki sve što treba da se obavlja. Faktički su puštali stručne službe da obavljaju posao. Ovi su krenuli iz temelja svako malo da resetuju stvar i uvode nove ljude i novi softver za sve i svašta. Portal Elektrovojvodine za naplatu je radio bar 15 godiina, uvek sam mogao da pogledam sve račune i potrošnju, onda su i to pripojilii nekom centralizovanom sistemu, radio je mesec dana i otišao dođavola.
 
Inrercije velikih sistema su ogromne, i dugo mogu da funkcionišu i sa lošim menadžmentom, ali sad, prošlo je mnogo vremena i đavo dolazi po svoje. Za sve brljotine računi počinju da stižu. Jednostavno ne umeju, nemaju sa kim, obesrabrili su na razne načine sposobne. Počelo je da puca i samo može kao lavina da nastavi dalje sve više.
A šta ćemo mi uraditi posle, videćemo. Čekaće nas bar dvostruko duži put oporavka od onog kojim smo propadali.
 
Gdje ce sa tolikim gipsom ccc
Ogromne kolicine se izvoze, uglavnom, kako sam negde procitao, za Rumuniju. Potraznja je velika. Verovatno ce se otvoriti i pogoni za proizvodnju gips-karton ploca i ostalih gradjevinskimh materijala. Svakako je bolje nego da ide u vazduh, pada po celoj zemlji i udise se.


TE-KO Kostolac je do aprila prosle godine izvezao 84.000 tona gipsa (ne znam od kad, tj. kad su poceli da ga izvoze.

Edit


"Tokom ove godine, zaključno sa oktobrom, prodato je 117.000 tona gipsa, od čega je skoro polovina izvezena u Rumuniju. Veliki kupci su i cementare u Srbiji. Cena gipsa je oko 0,5 evra po toni, što znači da zarada nije velika, ali je ovo značajno jer se na taj način smanjuju troškovi deponovanja"

Najveći kupci gipsa iz Termoelektrane "Kostolac B"​


Firma

Količina
Rumunska Conal Group47.000 tona
Lafarge26.000 tona
Moravacem20.000 tona
Titan18.000 tona
Ostali6.000 tona
 
Poslednja izmena:
Već nekih mesec, mesec i po se koristi tek 45-50% ukupnog instalisanog kapaciteta hidroenergije. Zašto tako malo kada imamo visok vodostaj na rekama? Jesenas, kada je vodostaj bio srednji, srednje visok, znalo je da se koristi i preko 80% ukupnog instalisanog kapaciteta hidroenergije...
 
Izgradnja novih reverzibilnih hidroelektrana u ovom trenutku nam je potrebnija nego ikada, kako bismo ostvarili ciljeve energetske tranzicije i lakše integrisali kapacitete iz OIE u naš sistem. RHE Bistrica i RHE Đerdap 3 su među najvažnijim energetskim projektima, koji će promeniti energetsku sliku naše zemlje i omogućiti balansiranje varijabilnih izvora energije - rekla je ministarka u Atini na marginama Ministarskog sastanka Grupe na visokom nivou o energetskoj povezanosti Centralne i Jugoistične Evrope (CESEC).

Ona je naglasila i da je toku je rad na prethodnoj studiji izvodljivosti za RHE Đerdap 3, koja će pokazati tehničku i ekonomsku opravdanost ovog projekta.

Najzad.
 
Vrlo zanimljiv dokument iz EU. Šta su identifikovali kao najveće strateške opasnosti i na čemu će ubuduće raditi?

Ovo je važno posto možemo da iskopiramo ovaj spisak i da ga primenimo na zašitu naše države. Ako je to već nešto što oni smatraju važnim za sebe, ne mogu imati ništa protiv ako i mi to primenjujemo kod nas u odnosu na NJIH. Što onda ima važne posledice u mnogim obastima, od odnosa sa Rusijom, preko odnosa sa njima, do odnosa prema svima drugima. Isto tako postaje jasan i opravdan izvor naših principa zaštite domaće privrede. Dakle to bi onda prosto bilo isto oni što oni rade kod sebe i za sebe. Time se i teškoće objašnjavanja naše spoljne politike bitno pojednostavljuju.


Dokument koji je procurio, u koji je EURACTIV imao uvid, navodi da EU želi "pojačane alate kako bi umanjila rizike vezane za strane investicije, eksterne investicije, robu sa dvostrukom namenom i istraživanje bezbednosti".

"Ovo jačanje krucijalno je kako bi EU i zemlje članice sistematično pristupile rizicima identifikovanim u proceni rizika vezanih za lance snabdevanja, tehnologiju, infrastrukturu i ekonomsku iznudu".

Dokument koji je procurio dalje navodi da bi trebalo osvestiti činjenicu da se rizici po ekonomsku bezbednost EU "menjaju vremenom i da su povezani sa širim geopolitičkim i geoekonomskim kontekstom". Identifikovane su četiri kategorije rizika koje bi trebalo prioritetno obraditi.

Četiri kategorije rizika su:

  • Lanci snabdevanja
  • Fizička i sajberbezbednost kritične infrastrukture
  • Tehnološka bezbednost i rizik od "curenja"
  • Pretvaranje ekonomske zavisnosti u iznudu ili "oružje"
...

Paket ekonomske bezbednosti predviđa i odbranu strateških sektora Evrope od kupovine od strane trećih zemalja, kao što je nedavno bio slučaj kupovine španske "Telefonike" od strane "Saudi Telekoma".



 
Jedan cilj EU može biti ugrožen više nego bilo koji drugi: Evropa planira da instalira 30 miliona toplotnih pumpi do 2030. godine kao deo REPowerEU. Udruženje evropskih proizvođača toplotnih pumpi (EHPA) kaže da je potrebno 60 miliona njih – kako bi se oslobodila zavisnosti bloka od ruskog gasa.

"Politika mora imati za cilj smanjenje troškova električne energije za stambene, komercijalne i industrijske objekte. One ne bi trebalo da budu više od dvostruko veće od cene fosilnog gasa", rekao je Tomas Novak, generalni sekretar EHPA.

Prethodni pokušaji da se ispravi neravnoteža cena između gasa i električne energije – od kojih se većina može pripisati različitim nivoima oporezivanja – propali su. Okvir EU za oporezivanje električne energije zaglavio je nakon ozbiljnih nesuglasica među zemljama EU.

Nacionalni napori, poput pokušaja u Nemačkoj da smanji porez na električnu energiju na skoro nulu od strane liberalnog FDP-a koji je pogodan za poslovanje, na sličan način su poraženi.

 
Treba posebno istaći jednu rečenicu. Toplotne pumpe su tehnologija koja "koncentrisanjem ambijentalne energije pretvara jednu jedinicu električne energije u tri jedinice toplote". Ovo je se lako pamti i formulisano je na jasan i sažet način. Dovoljno široka primena ima potencijal da potrošnju energije za grejanje smanji sve do teorijskog maksimuma od 1/3 prethodne potrošnje. Kao zemlja koja nema svoje posebne kvalitetene i nezagađujuće izvore energije, a ima kontinentalnu klimu, pa dakle i hladnu zimu, šira primena bi baš kod nas bila veoma poželjna. Zbog toga bi bila dobra neka subvencija za razvoj više vrsta zaista kvalitetnih i jeftinih domaćih toplotnih pumpi, a zatim i za njihovo masovno uvođenje stimulisano propisima za novu gradnju. To bi bilo bitno jeftinije od davanja još više para na energetske izvore koje nemamo. Plus što se toplotnim pumpama dodatno peglaju skupi ekstremi u potrošnji, a to onda omogućuje i veći procenat obnovljivih ali nepouzdanih izvora.
 
Vrh