Šta je novo?

Ekoloska svest - Edukacija građana o važnosti životne sredine

Tri filma sa festivala koje možete videti sutra i prekosutra.


[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=Kon48ssPfCU[/youtube]
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=6zrn4-FfbXw[/youtube]
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=W6TkzP_ELm4[/youtube]
 
Još jedna vrlo lepa epizoda Marka Žvaka

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=gaL-tr_DqKo[/youtube]
 
Птица нема јер нема спратности од најнижег до највишег растиња. ДРВЕЋЕ ЈЕ ПОБОДЕНО, као чачакалице... спорадично, не само по парковима него и великим природним целинама које су раскрчене и претворене у тзв. забавно рекреативне просторе у којима растиње и природа постају декор, баш као што човек и каже, али декор за шта ? Наравно, за рекламе ! Није Зеленилу потребан стручњак за природу, знају они одлично шта је природно, али знају и шта им је задатак, можда да буду у светском тренду, што је такође поменуо.
Али није недостатак врабаца, косова и других веселих птичица и највећа невоља. Растиње, посебно НИСКО РАСТИЊЕ дарује кисеоник и чисти презагађен ваздух. Да би се то схватило нису потребни ни стручњаци ни факултети него најосновније људско поштење!
 
Mislim da su niske rastinje uklonjene iz parkova zbog dvojne funkcije javnog WC-a. Ako mene pitate, to ima nekog smisla.

Vidim svi se žale da nema sitnih ptica, a hranilice za te ptice ne vidim nigde.

Ja u svom dvorištu zimi kačim hranilice i jedno 6-7 vrsta redovno dolazi da ih obiđe. Ne znam kakvi bi bili rezultati u centru, niti vidim da je neko probao da sazna.
 
Ovaj video i komentar Glasa Prirode su važniji nego što možda izgledaju. Međutim u video prilogu je pažnja usmerena na ptice, a pomalo je skrajnut samo spomenut ali mnogo fundamentalniji i važniji problem samog koncepta modernih gradskih parkova. Novovedeni neoliberalni koncept "maksimalnog iskorišćenja prostora", iako lepo zvuči, ima veliki problem sa time šta oni tačno misle pod terminom "korišćenje" i "korist".

Naime, ranije se uzimalo da bi parkovi trebali da budu pokušaj vraćanja bar dela iz grada skoro potpuno istisnute prirode. Pa je koncept uređenja parka podrazumevao da je to nešto što liči na prirodno okruženje maksimalno koliko se to može postići, a da ipak bude bezbedno, lepo i pod kontrolom.

Međutim ovo što se sada u Beogradu radi sa parkovima je bukvalno njihovo uništavanje. Oni se polako pretvaraju u neku vrstu prostora za zabavu i rekreaciju gde se, više kao izgovor i dekoracija nego kao glavni sadržaj, mestimično može videti poneko usamljeno drvo ili cvetna dekoracija. Baš kao što je prethodno rečeno, više nema srednjeg i nižeg nivoa zelenila, sve mora da se vidi, da bude "na oku", sve da bude "dostupno" i "korisno". Tako im je, em daleko jeftinije za održavanje, em izgleda bogatije sadržajem.

Ali to je krajnje populistički pristup. To NIJE park. Zelenilo je tu samo izgovor za preteranu eksploataciju prostora, za neko vrlo usko shvaćeno "korišćenje", "svrhu", "konkretnu namenu". Kao da priroda i zelenilo sami po sebi nemaju svrhu ako neko tu nema sprave za razvijanje mišića ili poseban teren za košarku. O tome koliko je to pogrešno već i na temeljnom konceptualnom nivou funkcionisanja modernih gradova, koji su artificijelnom sredinom potpuno zamenili prirodu jer se redovno prostiru na bar 100 km2 (uže područije Beograda pokriva 360km2), bi se moglo još puno pisati, ali se nadam da je i ovako jasno kuda vodi ovakav pristup. Moralo bi se daleko više pisati o koristi od zelenila u gradu, ali na konkretan, a ne apstraktan način. Dakle o tome šta bi park trebao da bude i kako ga treba uraditi, pošto će inače žestokom propagandom podržana neoliberalna ideja makismalnog izvlačenja profita i sumnjive "koristi" iz apsolutno svakog dela gradske površine postati dominantan način razmišljanja i običnih ljudi.

Da me ne bi pogrešno razumeli, ne kažem da sprave za vežbanje ili igrališta za decu u zelenom okruženju nisu potrebna. Nego kažem da takve, zaista neophodne sadržaje ne treba neumereno ubacivati u ionako mali broj postojećih parkova, nego umesto da se na ruiniranom bloku starih zgrada napravi blok novih zgrada, taj prostor se pretvori u mesto za ovakve sadržaje, pa onda TU novozasađeno drveće može biti samo mestimičan dekor. Dakle u NOVOM prosturu koji ranije nije bio zelen. A ne da se menja namena starih parkova i da tako ONI prestaju da budu parkovi.

I tu vam je veza sa ekonomskom eksploatacijom i politikom. Nikome iz vlasti ni na pamet ne pada da bilo koji gradski prostor koji izgradnjom može proizvesti profit pretvori u prostor sa javnim sadržajima koji ne generišu profit. Nego, kad shvate da bi više javnih sadržaja za razonodu kao što su sprave za vežbanje, prostori za decu i tereni za mali fubal, doneli političke poene, oni sve to ubacuju isključivo u već POSTOJEĆE parkove pošto im oni ionako ne donese profit, pa tako ne smanjuju površinu namenjenu izgradnji. To je uvek na kraju pitanje ko ima koristi od gradskih resursa i kako. Drugim rečima, ko kontroliše raspodelu zajedničke imovine i na kojim se to ideološkim osnovama radi.
 
Да ли ће пре да се огладни у лепом врту богатом разноврсним и бујним растињем или у тим све празнијим пре зеленим површинама него вртовима ?

ПС. Када је у питању ниже растиње којег има све мање, па многи то тумаче бригом за хигијену, не ради се о великим жбуњацима шибља, него о разним врстама које нису само стабло и крошња. Хибискуси, дивље и питоме руже, јоргован, индијски јоргован, магнолије, жалосни дудови и врбе и многе друге врсте. Ниже растиње је ближе људима и зато се осећају пријатније тамо где их има и зато их спорадично треба садити поред стаза и код укрштања стаза. Недостатак таквог растиња заиста много нарушава лепоту вртова и наших осећања.
 
Stefan sadi šumu

https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-47552146

_106004537_sadnjapokisi.jpg
 
Apropo ove priče iznad:

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=Q_m_0UPOzuI[/youtube]
 
Zaista mi se dopada prethodna priča. Tu je ključ svega, i ne samo u eko sistemu: Raznovrsnost i dopunjavanje.
 
Mala edukacija građana o važnosti poznavanja životne sredine: Nemojte da ljutite najveću vrstu orlova na svetu :)

Pogledajte prilog 1
 
Prekrasna orlusina treba na grb da ga stavimo
 
D ali bi imalo smisla da organizujemo nest kao gradjansku inspekciju. Npr, neko ko ima uslova i vremena, da ode i slika mesto gde se truje priroda.
MI nemamo ni novinare ni opoziciju ni vlast ko bi radio na tomem pa bi morali sami.
Recimo, neko ode do Vince ili Obrenovca, snima sta se tamo desava.
Oni koji to ne mogu, sakupljaju novac za troskove onoga koji to moze da uradi.
Npr, neko na forumu kaze, oticic cu d asnimim pozar u deponiji, treba mi 5000 din za troskove (benzin, potplacivanje cuvara itd).
Svi mu uplatimo novac i tako mu se oduzimo, a on postavi snimak.
 
MC_":811up0jr je napisao(la):
D ali bi imalo smisla da organizujemo nest kao gradjansku inspekciju. Npr, neko ko ima uslova i vremena, da ode i slika mesto gde se truje priroda.
MI nemamo ni novinare ni opoziciju ni vlast ko bi radio na tomem pa bi morali sami.
Recimo, neko ode do Vince ili Obrenovca, snima sta se tamo desava.
Oni koji to ne mogu, sakupljaju novac za troskove onoga koji to moze da uradi.
Npr, neko na forumu kaze, oticic cu d asnimim pozar u deponiji, treba mi 5000 din za troskove (benzin, potplacivanje cuvara itd).
Svi mu uplatimo novac i tako mu se oduzimo, a on postavi snimak.

Ima ljudi koji to rade besplatno

https://www.facebook.com/photo/?fbid=20 ... 5391318517

vinca zamur.jpg


Ima par udruženja / inicijativa koji to rade NDMBGD, Eko straža...
 
Prljavstina je deo nase kulture, nase lenjosti, odnosno zagledanosti u visi cilj.
Ispod casti nam je da cistimo, mi stremimo ka nekom visem cilju, necem ve4cem sto nam inherentno sleduje.
Zato ne mozemo da cistimo, to nas ne zanima.
Svako od nas veruje da mu sleduje nesto bolje i vece, zena il muz, boja destinacija za letovanje, veca plata, bolja pozicija.
Kad toga nema ostajemo u letargiji, prljavstina nam ne smeta.
 
 
Close Encounters of the Third Kind

Incredible Orca encounter in slow motion 60fps:


Swimmer who swam with orca off Coromandel beach describes ‘life-changing experience’:

 
Vrh