Šta je novo?

Ekologija ...vazduh,voda,buka,zelenilo,...

dragan

Professional
Učlanjen(a)
09.12.2006.
Poruke
12.325
Pohvaljen
5.354
Lokacija
Fruška gora
Животна средина

Београд већ три деценије поклања посебну пажњу заштити животне средине. Године 1974. основан је Градски комитет за урбанизам и заштиту животне средине чиме је први пут у оквиру органа Града Београда организован рад и праћење стања у овој области.
"Секретаријат за заштиту средине" као посебан орган за обављање законом поверених послова основан је 1990.....itd.
http://www.beograd.org.yu/cms/view.php?id=1514

Da li ste zadovoljni radom ovog sekretarijata i šta možemo sami da učinimo za bolju životnu sredinu u Bgd.

logo_m.jpg
Obeležavanje Dana planete Zemlje
Uprava za zaštitu životne sredine Ministarstva nauke i zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije i Društvo za pomoć osobama ometenim u razvoju "Stari grad" organizuju akciju "Živimo zajedno" povodom međunarodnog Dana planete Zemlje u nedelju, 22. aprila, u 9 časova, Trg Republike u Beogradu. ...itd.
EkoForum : http://www.ekoforum.org.yu/index/vest.asp?vID=1453


Predstavljen projekat valorizacije šumskih potencijala grada
Šuma je strateški resurs prestonice

Beogradu nedostaje čak 34 hektara šume da bi dostigao stepen šumovitosti od 27 odsto koji ima Srbija. Predloženo da se sa druge strane Avale uradi asfaltni put

U prestonici je pod šumom 36 hektara, od čega je u državnom vlasništvu 20 hektara, dok su ostatak privatne šume. Beogradu nedostaje čak 34 hektara šume da bi dostigao stepen šumovitosti od 27 odsto, koji ima Srbija. Šumi treba posvetiti pažnju jer ona nije više samo sirovinski resurs, kao što se tretirala do polovine prošlog veka, koji treba da služi za seču. Svako drvo i zelenilo je višestruko korisno za zdravu životnu sredinu i zdravlje čoveka.

Druga faza projekta "Integralna valorizacija šumskih resursa Beograda" koja je obuhvatila prigradske šume, Sremački Rit i Goricu, Lipovicu, Avalu, Trešnju, Kosmaj, Obrenovački zabran, Bojčinsku i Guberevačku šumu, završena je nedavno.

Autori ovog projekta su stručnjaci Instituta za šumarstvo, na čelu sa Draganom Dražić, a učestovali su i saradnici Šumarskog fakulteta, Instituta za biološka istraživanja, Centra za multidisciplinarne studije i Gradskog zavoda za javno zdravlje. Prilikom predstavljanja šuma najavljena je i izrada katastra zelenih površina Beograda. Stručnjaci su u drugoj fazi projekta između ostalog predložili da se sa druge strane Avalske šume uradi asfaltni put, kao i da se napravi put pogodan za turističe obilaske, a odgovarajuće mesto na Avali trebalo bi, po njihovom mišljenju, da se nađe i za novi sportski centar.

Prema rečima Branislava Božovića, sekretara za zaštitu životne sredine, cilj ovog projekta je da se utvrdi u kakvom su stanju šume u prestonici.
- Istraživanje će biti zaokruženo do 2008. godine, kada bude završeno istraživanje antropogenih šuma u Beogradu. Dužni smo da naučimo kako da uredimo, štitimo, gradimo i pametno iskoristimo naše šumske resurse - smatra Branislav Božović.

Inače, uskoro će biti urađena i karta Avale. U prigradskoj šumi Trešnja, koja ima površinu od oko 200 hektara, postoje dva dela. Jedan je lovište, a drugi turistički. U ovoj šumi, ali i u mnogim drugim, nalazi se dosta bespravno podignutih vikend objekata koje bi trebalo što pre ukloniti, smatraju nadležni, kako bi se šumi povratio prvobitan izgled. Ovakvi objekti, ne samo da narušavaju estetski izgled šume, već je i zagađuju.

Prva faza projekta "Integralna valorizacija šumskih resursa Beograda" realizovana je 2005. godine, a obuhvatila je Zvezdaru, Banjičku šumu, Topčider, Torlak, Košutnjak, Miljakovac, Makiš i Adu Ciganliju i šume uz autoput Beograd - Zagreb do Surčina. Treća faza koja će početi naredne godine obuhvatiće antropogene šume.
Glas : http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/bg07042202.shtml
.....................................................................................................
 
Milance":1sfdr4yn je napisao(la):
Свакодневна контрола чистоће од средине маја

„Градска чистоћа” набавила је 25 скутера, које ће од средине маја користити пословође овог комуналног предузећа приликом обиласка града и утврђивања стања на терену. Према речима директора Драгана Игњатовића, на овај начин ће се брже и ефикасније контролисати чистоћа у граду.

– Њихов задатак ће бити да плански обилазе поједине делове града и контролишу да ли је хигијена на задовољавајућем нивоу. Када утврде да негде има пропуста, одмах ће о томе обавештавати диспечерски центар, одакле ће се упућивати камиони смећари. Овај посао ће обављати наши радници који имају положен испит за вожњу скутера – објаснио је директор Игњатовић.

Ово комунално предузеће недавно је увело још једну новину – у свим њиховим возилима уграђен је систем за глобално позиционирање (GPS). Из командног центра „Градске чистоће” сада се надгледају возила и у сваком тренутку се зна њихова позиција, број пређених километара, а у случају квара механичарске екипе одмах одлазе на терен.

У „Градску чистоћу” ових дана је стигао један од два купљена камиона са бочним утоваром смећа, чији ће капацитет бити дупло већи oд камиона који су сада у њеном возном парку. Ова модерна возила, немачко-италијанске производње, опслуживаће само возач тако што ће путем видео надзора празнити контејнере из кабине.

– То су заиста најмодернији камиони за утовар смећа који се могу наћи на тржишту. До сада су један камион опслуживала најмање тројица радника, сада ће њихов посао радити само возач, без изласка из кабине. Цена једног таквог возила са мотором „евро 5” је 200.000 евра – каже Драган Игњатовић.

Камиони са бочним утоваром смећа намењени су пражњењу посебног типа контејнера. Та врста контејнера има запремину од 3,2 кубна метра, што је три пута више од стандардних судова за смеће. Већи контејнери су стабилни и не могу се лако померати, а празне се три пута брже него постојећи. Средствима из градског буџета до сада је купљено око 450 таквих контејнера.

„Градска чистоћа” планира да током ове године свој возни парк допуни са 20 камиона смећара, од којих је осам већ купљено. У плану је и набавка пет ауточистачица запремине пет кубних метара, као и пет цистерни за прање улица, које ће радити под притиском од око 180 бара. Овом врстом цистерни уместо четворице сада управља само један радник, а битна карактеристика је што оне штеде шест кубика више воде од старих и могу да оперу три пута већу површину.

Недавно је купљено и пет малих камиона за хитне интервенције.
Izvor: Beograd.org
Link: www.beograd.co.yu

Jos samo da se neki od nasih sugradjana nauce da se pepeo ne baca u kontejnere jer se onda oni zapale i bilo bi super!
 
Hm... Ekologija ovde je OK. ja sam zadovoljan. Imam sitne zamerke, a to su mrtvi psi lutalice pored ulica. I smeće u Savi...
 
Spreman tender za koncesiju Vinčanske deponije
Čim bude formirana nova republička vlada, biće osnovana posebna komisija koja će raspisati tender za koncesiju Vinčanske deponije, koja će biti proširena za 30 hektara.
Skupština grada završila je svoj deo posla, pribavljeni su svi potrebni papiri, i samo se čeka formiranje nove vlade Srbije. U Gradu očekuju da se koncesija raspiše krajem juna ili početkom jula, a da se najkasnije do kraja ove godine potpiše prvi ugovor o koncesiji. Bojan Stanojević, gradski menadžer, kaže da je više od 20 najvećih svetskih kompanija "dalo do znanja" da je zainteresovano za deponiju u Vinči. Inače, vrednost planiranih investicija iznosi između 30 i 40 miliona evra.

Stanojević kaže da je još rano govoriti o kompanijama koje su zainteresovane za koncesiju.
- Onaj ko bude pobedio na raspisanom tenderu moraće da poštuje dva ključna kriterijuma. Prvi podrazumeva najnižu cenu po toni deponovanog otpada (primera radi za tonu deponovanog otpada u Evropi se plaća i do 100 evra), dok se drugi kriterijum odnosi na nivo investicija i dinamiku radova - ističe Stanojević.

Sa dolaskom koncesionara planirano je i proširenje Vinčanske deponije. Trenutno deponija zauzima oko 70 hektara, a kada se bude otvorio novi deo, imaće oko 100 hektara.
Naime, deo postojeće deponije će se zatvoriti dok će se u tom novootvorenom, posebnom delu, napraviti mesto za odlaganje otpada iz domaćinstva, starih frižidera, kompjutera, baterija, akumulatora.

Vinčanska deponija je poznata i kao mesto stalnog rada i izvora prihoda mnogobrojnih romskih porodica koji na deponiji i u okolini deponije žive. Sa dolaskom koncesionara oni, prema rečima gradskog menadžera, neće ostati bez posla.
- Jedan od važnih uslova koji će morati da ispoštuje onaj ko pobedi na tenderu za koncesiju jeste taj koji predviđa da se ove romske porodice uklope u postojeći novi sistem rada na deponiji, odnosno da i za njih i dalje bude posla na deponiji - ističe gradski menadžer.

Ekološki standardi
Deponija u Vinči je od Beograda udaljena 30 kilometara. Svakodnevno na nju stiže oko 1.400 tona smeća. Budući da je Batajnička odavno zatvorena, Vinčanska je za sada jedina gradska deponija.
Inače, budući koncesionar deponije u Vinči moraće takođe da poštuje sve ekološke standarde koji važe u Evropskoj uniji. Deponija mora da bude sanitarno uređena, moraće da se prečišćavaju otpadne vode, odvode gasovi sa nje, da se reciklira otpad na licu mesta, a takođe je predviđeno da se taj prostor, posle 20-25 godina korišćenja, rekultivira odnosno pretvori u park, saznajemo od gradskog menadžera.
izvor Danas
link http://www.danas.co.yu/
 
Stare gume para vrede
dipl. inž.Rade Vorkapić

Odlaganje upotrebljenih auto-guma na deponije opasno ugrožava bezbednost i zdravlje stanovništva, zbog čega takvo rešenje nije prihvatljivo. U centrima za reciklažu istrošene auto-gume moguće je reciklirati na ekološko prihvatljiv način, tako da one mogu postati komercijalno upotrebljivi i energetski značajni proizvodi.

Cena ekspolatacije fosilnih goriva se povećava zbog smanjivanja pritiska u naftnim poljima, te je i zbog toga neophodno iskoristiti mogućnost reciklaže čvrstih ugljovodonika i poboljšati enrgetski bilans zemlje.
Za razliku od procesa sečenja autoguma, kojim se samo smanjuje površina, odnosno zapremina, prekrivena otpadnom gumom, na našem postrojenju za reciklovanje otpadne gume na izlazu iz procesa dobijaju se visokokomercijalni proizvodi.
E-magazin ceo text : http://www.emagazin.co.yu/clanak.asp?id=854
 
O divljim deponijama
Kamiondžije ruže grad
I. K., 7. maj 2007

Divljih deponija u Beogradu najviše ima po obodu grada i to je uglavnom smeće bačeno iz kamiona ili traktora. U užem gradskom jezgru, nesavesni građani često izbacuju na trotoare manje gomile šuta. Radnici JKP "Gradske čistoće" redovno čiste ova smetlišta, iako im to nije dužnost.
Tri puta nedeljno uklanjaju se deponije duž Zrenjaninskog puta, gde do pre tri godine nije bilo kontejnera. Stanovnici naselja Zbeg, očito naviknuti da nemaju kante, i danas bacaju smeće pored puta. Otpad se uglavnom sastoji od kabastog smeća, zamlje i šuta.
- Nije nam obaveza da čistimo ove deponije jer smo postavili kontejnere koje redovno praznimo - kaže Dragan Ignjatović, direktor "Čistoće". - Najveće probleme stvaraju firme i autoprevoznici koji u prolazu samo izruče đubre pored puta.
Pored ovih, smetlišta ima na putu od Ostružnice ka Velikoj Moštanici, Rakovičkom putu, Kružnom putu ka Resniku, Avalskom putu. Rugla grada i izvora zaraze ima i na Batajničkom drumu, Novosadskom putu kao i na Obrenovačkom putu kod naselja Čukarička padina.
- Ipak, situacija je mnogo bolja nego ranijih godina - dodaje Ignjatović. - Uhvatili smo ritam, problematične delove grada redovno čistimo i na taj način se sprečava veće nagomilavanje đubreta. Takođe, broj ovakvih deponija se smanjuje svake godine.
Na otklanjanju divljih deponija smeća su pored "Gradske čistoće" angažovana su i druga gradska komunalna preduzeća - "Beograd put", "Zelenilo Beograd", "Vodovod i kanalizacija".

ŠTEDLjIVI
NOVI moderni kontejneri postavljeni su u centru grada kao i u Požeškoj ulici i u nasenju Čukarička padina. U "Čistoći" kažu da ove kante mnogo bolje od starih jer im je zapremina tri puta veća a i ne mogu se pomerati. Uz pomoć ovih kontejnera štedeće se na gorivu, vremenu i radnoj snazi, tvrde u ovoj komunalnoj kući.
Do sada ih je, sredstvima iz gradskog budžeta, kupljeno 450. Specijalne kamione za pražnjenje ovih kontejnera nabavila je "Gradska čistoća" i za sada ih ima dva.
izvor Novosti
link http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=14&status=jedna&vest=103420&datum=2007-05-07
 
^^MOLIM VAS (nadlezne) uhvatite bar jednog koji istovaruje taj sut i smece pored puta i oderite ga za kaznu da malo pocnemo (grad) da dajemo primer ostalima koji tako nesto rade kako ce da prodju.
 
Evo da i ovde predstavimo nove kontejnere
Novi kontejneri i skuteri
Ulicama će od danas patrolirati 25 motornih vozila „Gradske čistoće”, a u glavnim saobraćajnicama biće završeno postavljanje novih čeličnih kontejnera čija je zapremina trostruko veća od postojećih
N_XNQBm7GpLWl0khSzX5L9OQL4mxx65nJrM8x.jpg

Nadležni iz „Gradske čistoće” najavili su da će od danas, zarad poboljšanja higijene u gradu, gradskim ulicama patrolirati 25 novih komunalnih skutera. U glavnim saobraćajnicama će u narednih nekoliko dana biti završeno postavljanje novih čeličnih kontejnera čija je zapremina trostruko veća od postojećih kanti za otpatke. Plastični kontejneri i kante za đubre postaće deo prošlosti, pogotovo što je dosad bezbroj puta pokazano da ih je veoma lako zapaliti i uništiti.

Nabavkom novih skutera, radnicima „Čistoće”, koji će svakodnevno obilaziti savremenim vozilima deset gradskih opština, znatno će biti olakšano nadgledanje čistoće.

Dragan Ignjatović, direktor „Čistoće”, najavio je da će radnici koji imaju položen vozački ispit za vožnju skutera planski obilaziti pojedine delove grada i o stanju na terenu obaveštavati dispečerski centar. Do sada su zaposleni u „Čistoći” u obilaske išli pešice. Korišćenjem skuterima biće rešen i problem samovoljnog pomeranja kontejnera.

Nadležni dodaju da će u toku nedelje biti završeno postavljanje novih kontejnera. Osim plastičnih i čeličnih kanti za smeće, na centralnim gradskim ulicama – u Knez Miloševoj, Bulevaru kralja Aleksandra, Beogradskoj, zatim u Požeškoj – naći će se i nove specijalne kante za odlaganje smeća. Planom je predviđeno da se otpaci ubuduće sakupljaju u kontejnerima veličine 3,2 kubna metra. Na ovaj način uštedeće se na broju lokacija, biće povećana korisna zapremina kontejnera i olakšano sakupljanje otpadaka.

Prema Ignjatovićevim rečima, novi tip kontejnera može da zameni tri dosadašnja, jer je njegova zapremina trostruko veća od postojećih kanti za otpatke.

− Svaki kontejner ima dva poklopca koji mogu sami da se zatvaraju. Ova velika kutija za odlaganje smeća nema točkiće, tako da sugrađani neće moći da je pomeraju, što je dosad bio veoma čest slučaj − istakao je prvi čovek „Čistoće”. Osim što će u ove kontejnere moći da stanu veće količine smeća, njihovo pražnjenje trajaće svega tridesetak sekundi, za razliku od dosadašnjih za koje je trebalo odvojiti otprilike dva minuta. Vrednost jednog je oko 650 evra, a za početak će na ulicama u najužem gradskom jezgru biti postavljeno oko 450.

U Beogradu ima više od 32.000 kontejnera od kojih je većina napravljena od čelika. Međutim, plastične kante koje se u poslednjih nekoliko godina sve više koriste nisu se, nažalost, kod nas pokazale kao dobro rešenje.

-------------------------------------------------------------------------

Saobraćajci nalažu postavljanje kontejnera

Broj potrebnih kontejnera u svim ulicama određuje „Gradska čistoća”, a mesto i potrebne uslove za njihovo postavljanje na javnim površinama propisuje Sekretarijat za saobraćaj. Kante se razmeštaju prema operativnom planu „Čistoće”, a saobraćajci izdaju naloge za obeležavanje niša za kontejnere na trotoarima i parkinzima. U Sekretarijatu za saobraćaj objašnjavaju da se kontejneri ne postavljaju na kolovoze ili trotoare, osim u izuzetnim slučajevima, kada nema mogućnosti da se postave na drugo mesto. Oni mogu da budu na trotoaru ukoliko preostali deo prostora za pešake nije uži od 1,6 metara u skladu sa Odlukom o održavanju čistoće.

M. Brakočević
[objavljeno: 08.05.2007.]
izvor Politika
link http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=27552&lang=2
 
"Gradska čistoća" predstavila nova savremena vozila
Kompjuter nosi kante
Javno komunalno preduzeće "Gradska čistoća" predstavilo je juče nova specijalna vozila, koja zajedno s novom tehnologijom treba da doprinesu kvalitetnijem obavljanju poslova. Vozni park preduzeća bogatiji je za dva specijalna vozila sa bočnim utovarom za sakupljanje i odvoz smeća, četiri autocisterne visokog pritiska za pranje javnih površina, 25 moto-skutera i pet vozila za hitne intervencije. Posebna atrakcija su i 450 specijalnih kontejnera zapremine 3,2 kubika.

"Džambo" kontejneri, koji su po komadu koštali oko 600 evra, zamenjuju tri dosadašnja kontejnera zapremine 1,1 kubni metar. Postavljanjem 450 novih kontejnera u centru grada omogućiće se i dobijanje oko 250 novih parking mesta, odnosno štedi se prostor. Kontejneri su bez točkića, fiksirani su. Vozilo sa bočnim utovarom pet puta je brže, a za svega 35 sekundi uzima i prazne kontejner u odnosu na dosadašnje "smećare" i opremljeno je sa pet kamera za navođenje. Navođenje, uzimanje kontejnera, podizanje, istresanje, spuštanje kontejnera i presovanje su potpuno automatizovani, a upravljanje i kontrola obavlja se iz kabine uz potpuni video-nadzor, tako da vozač, u svakom trenutku vidi šta se dešava napolju. Jedno ovako opremljeno vozilo koštalo je "Čistoću" 180.000 evra.

Autocisterna visokog pritiska ulice pere bolje i brže, a potrošnja vode je deset puta manja, za rad je umesto dosadašnjih "radnika sa crevom" dovoljan samo vozač cisterne. Moto-skuteri omogućiće poslovođama da brže kontrolišu kvalitet rada na terenu, dok su vozila za hitne intervencije prvenstveno namenjena komunalnom radu u izuzetno uskim ulicama i prolazima.

KAMIONI STIGLI IZ BREŠE
Federiko Galon, generalni menadžer firme "O.M.B Breša", od koje su kupljena vozila za bočni utovar, kaže da u italijanskom gradu Breša postoji 20 ovakvih vozila i 3.500 kontejnera. Breša ima oko 300.000 stanovnika, ali ako se računa i šira regija ovog grada, koja se takođe opslužuje, onda je broj stanovnika duplo veći.
izvor Glas javnosti
link http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/bg07050804.shtml
 
Ja bih ipak naznačila značaj ovih skutera. Daleko su jeftiniji od ovih novih konterjnera i kamiona koji njima mogu da rukuju, a podjednako (ako ne i više) su značajni za održavanje čistoće grada. Naime, njima će se voziti lica koja će biti zadužena za određene reone. Gde god primete neki kabasti otpad ili da se kontejner napunio, obaveštavaju službu i odgovarajuće vozilo izlazi na lice mesta.
Veliki problem su stvarali prenatrpani kontejneri koji se nisu zatvarali. Kada dune vetar on raznese one gornje slojeve i đubre nastavi da "leti" po ulici. Novi kontejneri će to sprečiti, a skuteraši će moći da pozovu kamione kako bi ispraznili kontejnere pre nego što se prenapune. Još nam ostaje da rešimo problem ljudi koji kopaju po kontejnerima i sadržaj izbacuju na ulicu.
Takođe, volela bih da nekako reše problem kanti za smeće u parkovima. One se jako brzo napune i prepune i vetar opet radi svoj posao.
 
Ziveo Vracar!!! :D
Усвојен Локални еколошки акциони план

Скупштина општине Врачар усвојила је Локални еколошки акциони план и тако постала прва општина која је израдила стратешки документ о решавању еколошких проблема по угледу на локалне самоуправе у земљама Европске уније. Овај план заснован је на дугогодишњим мерењима Хидрометеоролошког завода и Градског завода за јавно здравље, као и на двогодишњој анкети у којој су учествовали грађани Врачара.

Анализа је показала да су главни еколошки проблеми општине погоршан квалитет ваздуха, узрокован пре свега саобраћајем и радом индивидуалних котларница, незадовољавајућа комунална хигијена и недостатак малих зелених површина.

Усвојеним планом је предвиђено постављање еколошких семафора на прометним раскрсницама и нових канти за отпатке и сређивање што већег броја малих зелених површина и уређење Каленић пијаце. У наредном периоду биће постављани и стубићи са кесицама за скупљање псећег измета у свим парковима и значајнијим улицама
Izvor: Beograd.org
Link: www.beograd.co.yu
 
Четвртак, 24. мaj 2007.
Контрола чистоће приобаља Саве и Дунава

Градски комунални инспектори током прошле недеље обавили су контролу чистоће, заузећа и речних наноса на водотоку приобаља Саве и Дунава. Истовремено контролисано је и стање зелених површина и парковског мобилијара у околним новобеоградским стамбеним насељима.

– Инспектори су обавили 50 прегледа и поднели 30 решења о уклањању уочених недостатака. Највише примедаба односи се на наплавине око пловних објеката и на грађавински материјал и шут остављен на приобаљу. Највећи проблем представљају напуштени објекти и они чији су власници непознати, али инспектори ће увидом у евиденцију доћи и до тих података и њиховим власницима уручити решења – рекао је Миодраг Јоксимовић, помоћник градског секретара за инспекцијске послове
Grad Beograd
http://www.beograd.org.yu/cms/view.php?id=1276234
 
Заштита од јонизујућих и нејонизујућих зрачења

За потребе Секретаријата за заштиту животне средине, Институт за нуклеарне науке „Винча” израдиће два пројекта из области заштите од јонизујућих и нејонизујућих зрачења на територији Београда. Пројектни задатак обухвата израду радијационе мапе Београда, тачније идентификацију и систематизацију јонизујућих извора на територији Београда, док ће други део пројекта бити посвећен изради катастра електромагнетских загађивача, тј. идентификацији, мерењу и процени електромагнетног оптерећења. Институт ће за овај посао из градског буџета добити око 2,6 милиона динара.

– Годинама уназад водила се прецизна евиденција о изворима јонизујућег и нејонизујућег зрачења у Београду, међутим током деведестих година та пракса је прекинута. Иако овај посао није у надлежности града, ми смо свесни колико је тај проблем важан за грађане, па смо преузели обавезу израде катастара свих извора зрачења. У протеклој деценији стање је знатно измењено, добили смо многе нове изворе електромагнетног зрачења, попут система за телекомуникације, трафо-станица или антена. Слично је и са изворима јонизујућег, радиоактивног зрачења, јер су у Београду грађене нове болнице, стигли су нови медицински апарати, а имамо и заостале радиоактивне громобране. Све то треба пописати и евидентирати, а потом податке редовно ажурирати – рекао је за Беоинфо Бранислав Божовић, градски секретар за заштиту животне средине.

Пројекат радијационе мапе Београда има за циљ израду базе података о свим изворима јонизујућих зрачења на подручју Београда, као и израду софтвера и континуално одржавање и иновирање базе података. Његов задатак је идентификација, систематизација и подела јонизујућих извора на подручју Београда према локацији, врсти и јачини извора зрачења, као и радијационом значају.

Пројектом „Катастар електромагнетских загађивача” извршиће се идентификација и подела нејонизујућих извора у граду, али и мерење јачине електричног и магнетног поља на појединим локацијама као што су градски паркови, јавне површине и тргови.
Izvor: Grad Beograd
Link: www.beograd.co.yu
 
О извозу опасног отпада
Kompaniji "Miteko" uručen sertifikat za izvoz opasnog otpada
Karantin za opasnost
"Miteko" dobio međunarodno priznanje jer se u dugom nizu godina pokazao kao veoma odgovorna firma u izvozu opasnog industrijskog otpada

Pre četiri godine iz Rakovice je izvezeno pet tona piralena i isto toliko zemljišta koje je bilo zaprljano i zagađeno ovom opasnom supstancom. Između "Miteka" i Gradskog sekretarijata za zaštitu životne sredine, oduvek je postojao jedan partnerski odnos, rekao je Branislav Božović, gradski sekretar, na jučerašnjem uručenju sertifikata ISO 9001 kompaniji "Miteko" koja se bavi izvozom opasnog industrijskog otpada na odlaganje, kao i projektovanjem i konsaltingom u oblasti životne sredine.

Ovo vredno priznanje najvećeg sertifikacionog tela u svetu, švajcarskog SGS, direktoru "Miteka" Miodragu Mitroviću uručio je Marinko Ukropina, direktor "SGS Beograd", za Srbiju i Crnu Goru. Dobijanjem sertifikata ISO 9001, "Miteko" se može pohvaliti da je stao rame uz rame sa poznatim svetskim kompanijama, "Soni", "Koka-Kola", "Britiš Ervejz"... koje takođe poseduju ovaj sertifikat.

"Miteko" je jedna od retkih firmi u Srbiji koja se bavi izvozom opasnog otpada. Kompanija godišnje izveze prosečno oko 500 tona raznovrsnog opasnog otpada i za to plaća tri evra po kilogramu otpada.

- U Srbiji ne postoji postrojenje za spaljivanje niti za fizičko-hemijski tretman otpada, tako da smo prinuđeni da ga izvozimo u druge zemlje. Kada se krene u Evropsku uniju, svakoj našoj industriji odmah će se postaviti pitanje šta se radi sa otpadom. Sve veći broj otkupljenih firmi kod nas počinje da brine o odlaganju opasnog otpada - rekao je prim. dr Miroslav Tanasković, savetnik direktora Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd. GZZJZ je inače ustanova koja radi takozvanu karakterizaciju opasnog otpada za izvoz, čulo se juče.

Hristina Stevanović Čarapina, direktorka projekta u kompaniji "Miteko", podsetila je da 30 odsto legislative EU pripada regulativi zaštite životne sredine kao i da zakonodavstvo kod nas nije sjajno i da se to mora hitno promeniti. Čeka nas pre svega donošenje Zakona o upravljanju otpadom. Kod nas je sada situacija takva da je, kada se govori o industrijskom otpadu sve prepušteno inicijativi pojedinca.

ŠTA JE OPASAN OTPAD?
"Miteko" izvozi opasan industrijski otpad na odlaganje (insineracija farmaceutskog i hemijskog otpada, segregacija i izvoz laboratorijskog otpada, zamena PCB opreme, izvoz insineracija PCB kondenzatora, izvoz i reciklaža PC transformatora...) a takođe se bavi projektovanjem i konsaltingom u oblasti zaštite životne sredine.
N. Rakić
извор Глас јавности
линк http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/bg07053101.shtml
 
Pa i ovo je nekakva ekologija :)
U sređivanje 12 javnih toaleta proteklih pet godina uloženo 37 miliona
Toaleti više nisu ruglo
toalet_gal_1.jpg

...
U gradu postoje 22 javna toaleta, a do nedavno većina je izbegavala da uđe u njih jer su bili prljavi, zapušteni i smrdljivi. Problem su, „kad zagusti“, rešavali u restoranima i kafićima, ali su zato neinformisani turisti, pored lepih utisaka o ljudima, provodu i hrani, svima pričali o užasu koji su zaticali u javnim toaletima.
Do danas je renovirano 12 objekata, gde čistoću održavaju zaposleni u JKP „Zelenilo“, u dve smene, a upotreba WC se ne naplaćuje.
toalet_gal_2.jpg

...
Do kraja ove godine biće sređeno još sedam javnih toaleta.
- Za nekoliko dana biće raspisan javni konkurs za sanaciju toaleta kod Narodnog pozorišta i u Čuburskom parku, za šta će Grad izdvojiti oko devet i po miliona dinara. Planirano je da se do kraja godine srede i objekti na Pristaništu, Cvetnom trgu i kod Groblja osobodilaca Beograda, kod Sahat kule i na Crvenom krstu - kaže Milan Vasiljević, rukovodilac radne jedinice za komunalne usluge u JKP „Zelenilo“.
toalet_gal_3.jpg

Sanirani javni toaleti
2002. godine: Objekti u Tašmajdanskom, Zemunskom i Neimarskom parku i objekat „Ušće“ u Novom Beogradu
2005. i 2006. godine: U podzemnim prolazima kod palate „Albanija“ i u Nušićevoj ulici, na Zelenom vencu i Malom i Velikom Kalemegdanu, u Akademskom, Karađorđevom i parku Manjež.
Sanacija ovih objekata koštala je oko 37 miliona dinara.
izvor Blic
ceo tekst http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=4901
 
Bez kazne za bacanje smeća
3. jun 2007. | 10:12 | Izvor: B92, Tanjug
Beograd -- U Srbiji i dalje nema kazne za oni koji bacaju smeće na neodgovarajućim mestima.
98150633546628840b2e94639833328_extreme.jpg

U Srbiji smeća ima skoro svuda, a mnogi ne obraćaju pažnju na to gde će baciti otpatke. Kazni za takvo ponašanje uglavnom nema, a uvođenje komunalne policije i mnogo stroža kaznena politika jedan su od načina da rasipanje smeća na nepredviđenim mestima i zagađivanje životne sredine budu bolje kontrolisani.

Oko Aerodroma Nikola Tesla stoje table sa upozorenjem da se ne baca smeće. Međutim, oko aerodroma je veliko zagađenje, a mogu se naći i ostaci dušeka.
Kako objašnjavaju na aerodromu, prljava okolina, sa otpacima i smećem, je nešto što putnike po dolasku u Beograd ne sme da dočeka, i s tom namerom je i postavljena tabla. Table sa upozorenjima postoje, ali se mnogi ipak ne sete da treba da čuvaju životnu sredinu.
...
Ono što u Srbiji predstavlja najveći problem jeste nemogućnost naplate kazni osobama koje prekrše zakon. Kako objašnjavaju u beogradskom Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, dešava se da inspektori tokom vršenja dužnosti dobiju batine. I kada napišu rešenje, teško je izvršenje jer niske kazne ne registruju ni izvšsni organi ni policija.

Prema rečima gradskog sekretara za ekologiju Branislava Božovića, sve dok se ne uvede komunalna policija sa autoritetom i zakonskom osnovom na nivou realne policije, prava kaznena politika u Srbiji teško će se sprovoditi.
Zakon rasipanje smeća sankcionise kao prekršajni postupak za koji je predviđena novčana kazna od 1.000 do 30.000 dinara.

Akcija skupljanja smeća na Adi
Šef Misije OEBS-a u Beogradu, ambasador Hans Ola Ursad, svečano je juče označio početak akcije "Očistimo Srbiju", kojom će biti promovisana kampanja recikliranja sekundarnog otpada.
Akcija je počela na Adi Ciganliji u Beogradu, gde je Srpsko udruženje za reciklažu postavilo specijalnu mašinu za odlaganje plastičnog, metalnog i staklenog otpada.
Javno preduzeće Ada Ciganlija pozvalo je sve posetioce da se pridruže akciji očuvanja životne sredine.
Akcija sakupljanja i reciklaže plastičnih flaša, limenki od sokova i piva i sličnog otpada traje do 17. juna, a učesnici će imati priliku da osvoje neku od vrednih nagrada, saopštilo je Javno preduzeće Ada Ciganlija.
izvor B92
link http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&mm=06&dd=03&nav_id=249618
 
Сјајна фотографија :)
Predstavljeni godišnji rezultati ispitivanja kvaliteta životne sredine
Saobraćaj glavni uzrok bolesti, zagađenja i buke
Autor: N. Korlat | 06.06.2007 - 11:48
guzva.jpg

Iako se u odnosu na devedesete godine iz budžeta izdvaja osam puta više novca za zaštitu životne sredine, zagađenost vazduha i vode u Beogradu je u stalnom porastu. Rezultati istraživanja, koji su predstavljeni juče povodom obeležavanja Dana zaštite životne sredine, govore da je i u 2006. godini nivo buke premašio dozvoljeni nivo, kao i da je 30 odsto svih bolesti prouzrokovala zagađena životna sredina.

Rezultati istraživanja Gradskog zavoda za javno zdravlje i Sekretarijata za zaštitu životne sredine pokazuju da se u odnosu na 2005. godinu smanjio samo nivo buke, ali je i dalje veoma visok, pogotovo u stambenim zonama u Beogradu. Najveći zagađivač buke, kao i vazduha, je i dalje saobraćaj, dok se uticaj industrije i toplana nešto smanjio. Najviše su zagađene ulice u centru grada, kao i Ulica glavna u Zemunu, gde je stepen zagađenosti na nivou zagađenja najužeg gradskog jezgra.

Ne odričemo se olova
- Iako savremeni automobili emituju 80 odsto manje štetnih materija nego oni iz 60-ih godina, prisustvo zagađujućih materija povećalo se prvenstveno zbog sve većeg broja vozila na ulicama, pa su zbog toga i najviše zagađene najprometnije raskrsnice i ulice u centru grada - kaže dr Snežana Matić - Besarabić iz Gradskog zavoda za javno zdravlje.
Srbija je, pored Bosne i Hercegovine i Makedonije, jedina zemlja u Evropi koja nije izrazila volju da ukine upotrebu olovnog benzina kada se za to steknu uslovi, a spada u grupu glavnih uzročnika oštećenja zdravlja.
Tokom 2006. godine došlo je do pogoršanja kvaliteta voda svih većih reka i kanala na teritoriji Beograda, pa se ova godina u tom pogledu ocenjuje kao najgora u predhodnih deset godina. Posebno zabrinjava kvalitet vode reke Save, iako je u njoj voda znatno bolja nego u Dunavu.

Kvalitet vode nikad gori
- Kvalitet vode na Adi je u granicama prve i druge klase, što je daleko bolje nego 2005. godine. Na Lidu je stanje nešto gore u odnosu na prošlu godinu i ne može da se uvrsti ni u drugu klasu - rekla je Snežana Matić - Besarabić.
Istraživanje je pokazalo da je kvalitet vode iz javnih česmi takođe lošiji i da je najmanje kvalitena voda iz Hajdučke, Miljakovačke, Kalemegdanske, kao i česme kod Crkve svete Petke. Kao glavni uzročnik takvog stanja navodi se ljudski faktor, a tu su još i nerešeno pitanje sakupljanja otpadnih voda i neredovno održavanje infrastrukturnih objekata. Kvalitet vode za piće iz beogradskog vodovodnog sistema zadovoljio je propisane norme.
Srbija spada u grupu zemalja gde je zagađen vazduh uzročnik smrtnosti dece do 4 godine u 7,5 odsto slučajeva, a čak 30 odsto ljudi boluje zbog zagađene životne sredine. Najčešći uzroci su zagađen spoljašnji i ambijentalni vazduh, voda i higijena.

Najzagađenije ulice:
1. kneza Miloša
2. Bulevar kralja Aleksandra
3. Savska (Železnička stanica)
4. Bulevar despota Stefana
5. Nušićeva

Najbučnije ulice:
1. Krivolačka
2. Karađorđeva
3. Zeleni venac
4. Glavna u Zemunu
5. Nemanjina
извор Блиц
линк http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=5258
 
Meni Savska ulica deluje ubedljivo nazagadjenija od svih, pogotovu oko Autobuske stanice, ono tamo je čist užas. Kneza Miloša mi deluje još i OK u savsku, iznenadilo me je što se našla medju nazagadjenije ulice.
 
Savska gde tutnje tramvaji, sigurno je bučnija od Glavne.

Zato tražim od maderatora da koriguju taj spisak.
 
Uh zeznuo sam se, ne mislim na Savsku nego na Karadjordjevu puh.
 
Automobili "ubijaju" grad
J.Subin, 13. jun 2007

ČAĐ, smog, benzen i sumpor dioksid samo su neke od opasnih materija koje se svakodnevno "lepe" za pluća i krvotok Beograđana. I to najviše kod onih koji imaju "privilegiju" da žive u centru grada. Dok ovaj deo prestonice muku muči sa saobraćajem, periferiju ugrožava industrija. Ipak, istraživanja su pokazala da 50 odsto aerozagađenja u Beogradu potiče iz auspuha.

Izduvni gasovi sadrže opasne materije za koje je dokazano da mogu da izazovu rak, veoma loše utiču na srce, cirkulaciju, nervni sistem i disajne organe. Najkritičniji delovi grada su Terazijski tunel, London, Skupština, Slavija, Vukov spomenik i Cvijićeva. Međutim, ako se uzme u obzir prosečna starost automobila od 13 godina i kvalitet goriva koji se koristi, nije ni čudo što su auspusi na prvom mestu.
Ništa manju ulogu u uništavanju vazduha nemaju ni gradske kotlarnice. Mnoge od njih koriste mazut, a neke čak i ugalj. U zimskom periodu one su pogubne za pluća Beograđana.

Koncentracije zagađujućih materija se iz godine u godinu povećavaju. Kako priča dr Snežana Matić Besarabić iz Gradskog zavoda za javno zdravlje svaki deo grada je zagađen drugim otrovom.
Na "crnim" beogradskim tačkama koncentracije azotdioksida, sumpordioksida i čađi su i do tri puta veće od dozvoljenih. Ništa manje ne zaostaje kancerogeni benzen, kojeg je prošle godine bilo i do 197 mikrograma po metru kubnom. Što je i do nekoliko puta više od "normalnih" granica. Inače, ovog aromatičnog ugljovodonika ne bi trebalo da bude uopšte, jer je dokazano da utiče na pojavu leukemije.

Da bi se smanjilo zagađivanje potrebno je izmestiti saobraćaj iz centra grada, uvesti stroge propise prilikom registracije vozila i uvoza polovnih automobila. Izgradnja pešačkih i biciklističkih staza bi u mnogome doprinela zdravijem životu. Ne treba izostaviti i uvođenje lakog metroa.

RETKI
SRBIJA je jedna od retkih evropskih zemalja koja nije izrazila želju da izbaci iz upotrebe olovni benzin, kad se za to budu stekli uslovi, iako je dobro poznato njegovo štetno dejstvo na zdravlje stanovništva.

BOLESTI
PREMA podacima organizacija koje se bave životnom sredinom u Evropi je 2004. godine umrlo 100.000 ljudi zbog zagađenja vazduha. U 99 odsto slučajeva kod respiratornih oboljenja glavni uzrok je zagađen vazduh.
izvor Novosti
link http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=14&status=jedna&vest=104905&datum=2007-06-14
 
Занимљива идеја Политике
Очистимо Србију
ЧИТАОЦИ ИЗ СВЕТА, ПИШИТЕ НАМ КАКО ЈЕ ТО У ДРУГИМ ЗЕМЉАМА

Србија је на лошем гласу због хигијене. Градови су прљави, уз аутопут могу се видети депоније, станишта за одмор током лета имају више флаша и кора од лубенице поред, него у кантама. Када се реке повуку - исплива ђубре. Тек недавно почеле су кампање за чистију околину, рециклажу пластике, метала и хартије. Смеће се и даље одлаже на депоније, још није изграђен ниједан такозвани крематоријум, званично назван еко-центар. Зашто је то код нас тако? Да ли је то последица недовољно развијене еколошке свести, (не)културног наслеђа, или одсуства адекватне казнене политике?
Пишите нам како је то у земљама у којима живите. Како се тамо решава проблем комуналног и другог отпада, колике су казне, да ли се правила понашања поштују?

[објављено: 16.06.2007.]
http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=31708

Коментаре и предлоге можете прочитати на http://www.politika.co.yu/komentar.php?nid=31708
 
Metak u čelo je vrlo primamljiva opcija, naročito za one koji izbacuju kese kroz prozor :mad: .
 
Једини, али једини начин да се народ култивише је да се дооооообро опали по џепу!!! Нису се ни они тамо сами од себе научили да чувају природу, него су им цепали казне. Онда су постепено навикли да не бацају ђубре куда стигну.
Ја се згрозим кад дођем на неко аутобуско стајалиште и видим на њему гомилу пикаваца!!! :o Могао би цео џак да се напуни!!! Сви стоје, пуше, и кад наиђе аутобус само баце испод себе, угазе и ајд здраво!!! Одвратно!!! А канта стоји на два метра одатле... Нисам сигуран, али колико ми се чини, од скора је забрањено пушење на јавном месту, тако да је то дупли прекршај. Само да уведу ту комуналну полицију, и лепе казне (без којих полиција нема смисла), да видите како ћемо од једном да постанемо фини и културни!!!
 
Vrh