Odgovor na pitanje zašto je loše dizati minimalac ukoliko ne dolazi do rasta produktivnosti. Imamo svega par situacija u novijoj istoriji kada je maltene došlo sličnog nivoa minimalne zarade i medijalne zarade. Kod nas ce to biti krajem sledeće godine verovatno.
Kaže čovek ovako:
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je za RTS da će minimalna zarada 2027. godine iznositi 650 evra, dok će prosečna plata dostići 1.400 evra. Ističe da je Ekspo 2027. najveća razvojna šansa Srbije, kao i da je naša zemlja rekorder u privlačenju stranih investicija.
www.danas.rs
1. Venezuela (2010–2018)
Minimalna plata je stalno administrativno povećavana, i u jednom trenutku gotovo svi zaposleni su primali minimalac → što znači da se on praktično izjednačio sa medijanom.
Rezultat: hiperinflacija, kolaps valute, nestašice i masovni odlazak radne snage.
2. Jugoslavija (1980-te)
U kasnim 80-tim minimalne i prosečne zarade su se „zbližavale“ usled inflacije i državne kontrole plata.
Veliki broj ljudi je bio formalno zaposlen, ali je realna kupovna moć minimalca i proseka bila skoro ista (svodila se na preživljavanje).
Ubrzo zatim dolazi do hiperinflacije i raspada sistema.
3. Argentina (2001–2002)
Pred krizu i devalvaciju peza, minimalna plata je znatno povećana administrativno, što ju je približilo medijalnoj zaradi.
Posledica: masovni gubici radnih mesta, bekstvo kapitala, zamrzavanje bankovnih računa („corralito“).
4. Grčka (2010–2012, dužnička kriza)
Pre krize, država je održavala relativno visok minimalac u odnosu na produktivnost, što je približilo minimalnu i medijalnu platu.
Kada je usledila kriza duga, EU i MMF su tražili drastično smanjenje minimalne plate (za 22%).
Lepo kaže plakata gore

Meni se ostaje u Srbiji i zato trubim kad vidim da ne valja
To jasno pokazuje duboke ekonomske probleme u zemlji. Krajem sledeće godine 80% zemlje će raditi za minimalac +-200e.