Šta je novo?

Cene nekretnina

Kakve veze ima "kategorija" grada sa cenom stanovanja? Ljubljana ne moze kao grad biti u istoj kategoriji kao Beograd, koliko god da je skuplja za stanovanje. Što se tiče atmosfere i ambijenta, Ljubljana nema veze sa Beogradom, više mi je slična Gracu, na primer.
Ako izuzmemo Beograd, Mogu da ti nađem gomilu selendri u EU gde je trošak stanovanja viši nego u Berlinu, jel to znaci da su ti gradovi u istoj kategoriji kao jedna od najvećih EU metropola? Ako je po tvojoj nomenklaturi Berlin grad prve kategorije u Evropi, a Ljubljana treće, to se ne reflektuje po cenama stanovanja u tim gradovima. Nezavisno od cene, Beograd je daleko sličniji i uporediviji sa Berlinom nego sa Ljubljanom.

Ajmo ispočetka.
Neko napiše cene stanova u Beogradu su uporedive sa gradovima na zapadu.

Ti daš listu gradova sa zapada, ali ne bilo kojih gradova, već ili najvećih ili najbogatijih gradova iz zemalja zapada, da pokažeš da Beograd nije uporediv sa cenama.

Ja ti napišem da Beograd ne treba i ne može da se poredi sa tim gradovima već sa gradovima koji su sličniji Beogradu. I među tim koji su sličniji postoji deo koji ima uporedive cene. I tu ti napišem par gradova koji jesu upoerdivi sa cenama. Na to ti ubacuješ Ljubljanu. Isto kao što si izbacio Sofiju i Bukurešt.

Da li je iko igde napisao da ne postoje selendre koje su skuplje od Berlina?

Ono što ljudi traže je logika. Da navedeš nekom nemcu da je neko selo/gradić skuplje od Berlina neće te ubeđivati da to sigurno nije tačno.
A ako je upoznat sa cenama u tom mestu znaće da ti objasni i zašto su cene veće u tom selu.
 
Pa da, najveći krivac su krave koje prde i ispuštaju metan (to što se topi sibirski i kanadski permafrost nema nikakve veze).
Ne znam da li si ozbiljan.
Nema tu pseudonauke već ozbiljne nauke, pseudonauka je dokazivanje da nema globalnog zagrevanje usled ljudske aktivnosti.
CO2 je najviše hrana za plankton, kopnene biljke po kvadratnom kilometru mogu da apsorbuju tacni određenu količinu CO2 i ni malo više ma koliko ga ti povećavao.
U istoriji Zemlje su bile daleko veće količine CO2 nego danas. Teorija da CO2 linearno izaziva zagrevanje od industrializacije u XIX veku je u neskladu sa empirijskom evidencijom.

Tridesetih godina su bile velike vrućine a posle Drugog svetskog rata i pored najveće industrijalizacije i rasta potrošnje fosilnih goriva u istoriji, i samim tim ogromne emisije CO2, došlo je do zahlađenja nekoliko decenija da su predviđali ledeno doba. To je dovoljno da se teorija odbaci.

Veća količina CO2 omogućava biljkama da lakše zadržavaju vodu i tako sprečavaju širenje pustinja. Takođe, već pri ovoj koncentraciji CO2 dostignut je skoro maksimum koliko toplote ovaj gas može da zadrži, čak iako nastavi da se povećava u atmosferi povećanje temperature od CO2 je trivijalno.

Vodena para je daleko najznačajniji gas koji zadržava toplotu.

Obama je bio glavni promoter tih kataklizmičkih priča i donositelj zakona takvih politika a živi na obali mora.
Mnoge tačke na obalama širom sveta, za koje postoji evidencija, imaju istu visinu obale kao pre nekoliko vekova.

I još brdo dokaza, tipa glečera koji se šire, koje razvaljuju teoriju da ljudska emisija CO2 izaziva globalno zagrevanje.

Da li misliš da ne treba kupovati nekretnine na obali mora? Misliš da je ulaganje u Dubai, Maldive, kuće na obali promašaj?

Kako objašnjavaš da nisu potopljena ona ostrvca u Boki, koja jedva vire iznad vode, na kojima su crkve, ako je situacija toliko dramatična da moramo da se svega odričemo?
 
Maldivi su dzabe u odnosu na pare koje su potrebne za ceo stan, pa i za ucesce za stan.
Verovatno se investitori u hotele na Maldivima boje da će uskoro biti potopljeni zbog globalnog zagrevanja, pa kupuju na Vračaru.

Što je sigurno, sigurno.

Konačno smo otkrili zašto rastu cene.


The Maldives is the lowest-lying nation on Earth, with an average ground-level elevation of just 1.5 meters (4 ft 11 in) above sea level. The highest natural point in the Maldives is only about 2.4 meters (7 ft 10 in) above sea level, found on Villingili Island in Addu Atoll.
The Vračar plateau, where the Church of Saint Sava is located, has an absolute height of 134 meters (440 feet) above sea level, according to Wikipedia. This makes it one of the highest points in downtown Belgrade, which is generally built on a hilly terrain.
 
Ajmo ispočetka.
Neko napiše cene stanova u Beogradu su uporedive sa gradovima na zapadu.

Ti daš listu gradova sa zapada, ali ne bilo kojih gradova, već ili najvećih ili najbogatijih gradova iz zemalja zapada, da pokažeš da Beograd nije uporediv sa cenama.

Ja ti napišem da Beograd ne treba i ne može da se poredi sa tim gradovima već sa gradovima koji su sličniji Beogradu. I među tim koji su sličniji postoji deo koji ima uporedive cene. I tu ti napišem par gradova koji jesu upoerdivi sa cenama. Na to ti ubacuješ Ljubljanu. Isto kao što si izbacio Sofiju i Bukurešt.

Da li je iko igde napisao da ne postoje selendre koje su skuplje od Berlina?

Ono što ljudi traže je logika. Da navedeš nekom nemcu da je neko selo/gradić skuplje od Berlina neće te ubeđivati da to sigurno nije tačno.
A ako je upoznat sa cenama u tom mestu znaće da ti objasni i zašto su cene veće u tom selu.
Moje pitanje je u čemu se ogleda sličnost Beograda sa nekim random EU gradićem od 100k ljudi kao sto su Udine? Prethodno si naveo da su Udine industrijski grad i da je to sličnost sa Beogradom. Od gradova koje si ti naveo bio sam u Budimpesti, Trstu i Udinama i jedino mi je Budimpešta uporediva, ovo ostalo niđe veze.
Ako uporedimo Beograd i Budimpeštu, evidento je da je Beograd grad inferiorne infrastrukture, urbanizma i privrede u odnosu na Budimpešta, ali su cene stanova više u u Beogradu. Ako se Beograd po cenama nekretnina približava Beču, jel postoji neki matematički model koji ukazuje da se cene u Beogradu ne mogu izjednačiti ili prestići cene u Beču?
 
Što je sigurno, sigurno.

Konačno smo otkrili zašto rastu cene.


The Maldives is the lowest-lying nation on Earth, with an average ground-level elevation of just 1.5 meters (4 ft 11 in) above sea level. The highest natural point in the Maldives is only about 2.4 meters (7 ft 10 in) above sea level, found on Villingili Island in Addu Atoll.
The Vračar plateau, where the Church of Saint Sava is located, has an absolute height of 134 meters (440 feet) above sea level, according to Wikipedia. This makes it one of the highest points in downtown Belgrade, which is generally built on a hilly terrain.
Prvobitno su turistički kapaciteti bili gotovo isključivo ekskluzivni resorti koji su zakupili ili kupili cela ostrva — kao što su Four Seasons, Soneva Fushi i slični luksuzni brendovi. Oni su nudili visok nivo usluge i privatnosti, ali su zato i bili vrlo skupi, pa je turizam bio dostupan uglavnom bogatijim slojevima.
Lokalno stanovništvo je, s druge strane, dugo vremena bilo izolovano od tog turističkog tržišta. Razlozi su bili kompleksni: ekonomska situacija, pravna ograničenja, siromaštvo, ali i korupcija, što je otežavalo ili potpuno onemogućavalo lokalcima da sami razvijaju smeštajne kapacitete. Turisti praktično nisu mogli da borave u mestima gde su živeli lokalci jer nije bilo odgovarajuće ponude, a ni dozvola za privatni smeštaj.
U poslednjih desetak godina, kako si primetio, situacija se značajno promenila. Vlada Maldiva i lokalne zajednice počele su da podržavaju razvoj turizma na ostrvima gde žive lokalci, otvarajući prilike za manje hotele, guesthouse-ove i druga jeftinija smeštajna rešenja. To je stvorilo mnogo pristupačniju ponudu za putnike koji nemaju budžet za luksuzne hotele. Takođe, pojeftinjenje avionskih karata i veća dostupnost prevoza unutar zemlje dodatno su pomogli širenju ovog segmenta turizma.
Ovaj pomak je ne samo omogućio većem broju turista da posete Maldive, već je i lokalnim zajednicama doneo nove izvore prihoda i mogućnosti za razvoj.
 
Moje pitanje je u čemu se ogleda sličnost Beograda sa nekim random EU gradićem od 100k ljudi kao sto su Udine? Prethodno si naveo da su Udine industrijski grad i da je to sličnost sa Beogradom. Od gradova koje si ti naveo bio sam u Budimpesti, Trstu i Udinama i jedino mi je Budimpešta uporediva, ovo ostalo niđe veze.
Ako uporedimo Beograd i Budimpeštu, evidento je da je Beograd grad inferiorne infrastrukture, urbanizma i privrede u odnosu na Budimpešta, ali su cene stanova više u u Beogradu. Ako se Beograd po cenama nekretnina približava Beču, jel postoji neki matematički model koji ukazuje da se cene u Beogradu ne mogu izjednačiti ili prestići cene u Beču?

Ne postoji matematički model koji ukazuje da se cene u Beogradu ne mogu izjednačiti ili prestići cene u Beču.
Jel to neko negde tvrdio?

Ako ti smetaju Udine, ne obaziri se na taj grad. Isto i sa Trstom. Nisu to jedini gradovi koje sam naveo. Ako misliš da nijedan nije vredan poređenja sa Beogradom i to je u redu.
To i dalje ne negira činjenicu da je Beograd cenovno uporediv sa gradovima zapadne Evrope.
Možda ne sa onim koje ti priznaješ, ali ipak uporediv.

A na pitanje zašto Beograd ne može i ne treba da se poredi sa gradovima koje si ti naveo (ja bih uključio i Budimpeštu) si i sam dao odgovor. Beograd je infrastrukturturno, urbanistički ekonomski, turistički, kulturno inferioran u odnosu na iste. A nije (ne u tolikoj meri i ne u svim kategorijama) u odnosu na ove druge gradove. Uključujući Ljubljanu, Trst i Udine.
 
Beograd može da se poredi sa Ljubljanom.
Ako može grad koji živi 24/7 da se poredi sa spavaonicom.

Već smo imali tu raspravu pre par godina i javio se čovek sa pričom da je njegov drugar iz Ljubljane bio sav srećan što je kupio stan u Beogradu- da može da živi u luksuzu.

"U kom luksuzu?

Da mogu da kupim hleb u 21.00"

Većina pobrojanih manjih gradova u Evropi su dosadne spavaonice.
 
I kada bude krenuo po hleb u 21:00 i vidi da ga je neko blokirao na parkingu i ne može da se isparkira krenuće po taj hleb u 21:45 u najboljem slučaju ili će popizdeti i krenuti peške ali će shvatiti da ne može trotorarom od automobila, onda će ga neki auto udariti na pešačkom prelazu, shvatiće da nam je zdravstvo u rasulu i vratiće se nazad u tu spavaonicu. Bogatiji za iskustvo gde mu nije bilo dosadno.
 
Prvobitno su turistički kapaciteti bili gotovo isključivo ekskluzivni resorti koji su zakupili ili kupili cela ostrva — kao što su Four Seasons, Soneva Fushi i slični luksuzni brendovi. Oni su nudili visok nivo usluge i privatnosti, ali su zato i bili vrlo skupi, pa je turizam bio dostupan uglavnom bogatijim slojevima.
Lokalno stanovništvo je, s druge strane, dugo vremena bilo izolovano od tog turističkog tržišta. Razlozi su bili kompleksni: ekonomska situacija, pravna ograničenja, siromaštvo, ali i korupcija, što je otežavalo ili potpuno onemogućavalo lokalcima da sami razvijaju smeštajne kapacitete. Turisti praktično nisu mogli da borave u mestima gde su živeli lokalci jer nije bilo odgovarajuće ponude, a ni dozvola za privatni smeštaj.
U poslednjih desetak godina, kako si primetio, situacija se značajno promenila. Vlada Maldiva i lokalne zajednice počele su da podržavaju razvoj turizma na ostrvima gde žive lokalci, otvarajući prilike za manje hotele, guesthouse-ove i druga jeftinija smeštajna rešenja. To je stvorilo mnogo pristupačniju ponudu za putnike koji nemaju budžet za luksuzne hotele. Takođe, pojeftinjenje avionskih karata i veća dostupnost prevoza unutar zemlje dodatno su pomogli širenju ovog segmenta turizma.
Ovaj pomak je ne samo omogućio većem broju turista da posete Maldive, već je i lokalnim zajednicama doneo nove izvore prihoda i mogućnosti za razvoj.
Hvala na detaljima u vezi istorije turizma na Maldivima.

Ja sam to komentarisao šaljivo u vezi histerije u vezi globalnog zagrevanja i priče Superoperatera koji u to veruje.

Traže od nas da se svega odričemo, jedemo insekte, ukinemo avionski saobraćaj dok sa druge strane elita koja to promoviše leti privatnim avionima i ima milionske nekretnine na obali mora.

Maldivi su najugroženija nacija od podizanja nivoa mora, pa nikakvih bitnih promena nema od devedesetih, a korporacije ulažu lovu.

Pošto si pominjao ulaganje u Dubai, da li si čuo da neko daje u bescenje vile na onim veštačkim ostrvima jer se boji podizanja nivoa mora.

Naravno, pitanje je retoričko.
 
I kada bude krenuo po hleb u 21:00 i vidi da ga je neko blokirao na parkingu i ne može da se isparkira krenuće po taj hleb u 21:45 u najboljem slučaju ili će popizdeti i krenuti peške ali će shvatiti da ne može trotorarom od automobila, onda će ga neki auto udariti na pešačkom prelazu, shvatiće da nam je zdravstvo u rasulu i vratiće se nazad u tu spavaonicu. Bogatiji za iskustvo gde mu nije bilo dosadno.
Scenario za horor "Slovenac u Beogradu"

Ja ne znam kako smem da izađem iz zgrade.
 
Poslednja izmena:
no-yes.gif


Reakcija prosečnog vozača u BG na tu vest
 
Kada se neki grad opisuje kao dosadan u stvari se misli da je tu visok nivo infrastrukturne uredjenosti, briga za rezidente , kultivisanog stanovništva i poštovanja zakona ili?
 
Kada se neki grad opisuje kao dosadan u stvari se misli da je tu visok nivo infrastrukturne uredjenosti, briga za rezidente , kultivisanog stanovništva i poštovanja zakona ili?
Dosadan grad je grad gde ljudi vezuju kučiće dok šetaju, gde kupe izmet za istim, gde nemas tu mogucnost avanture da te neko kuče iscepa na ulici. Dosadan zivot bez adrenalina.
Mi smo sa druge strane grad pun adrenalina.
 
Pa stvarno pitam.
Šta je to što čini neki naš grad da je "zanimljiv" a da nije loše po lokalno stanovništvo i da slučajno ne utiče na smanjenje profita vlastelina?
 
Traže od nas da se svega odričemo, jedemo insekte, ukinemo avionski saobraćaj dok sa druge strane elita koja to promoviše leti privatnim avionima i ima milionske nekretnine na obali mora.
Zaimljivo je to shvatanje. Pričao sam baš sa kolegom na tu temu gde on tvrdi da je potrebno mi da se odričemo, a oni ne jer njihovo vreme vredi više, a svakako njih ima manje.
Scenario za horor "Slovenac u Beogradu"

Ja ne znam kako smem da izađem iz zgrade.
Ne znam kako, ja ponekad ne mogu, čekam i po 15min da se neko skloni koji završava posao "samo na 2 minuta", a žena ne sme da šeta dete u kolicima jer trotoara nema, plaši se da ide po kolovozu. Znam, žena mi je čudna i dosadna.

Kada se neki grad opisuje kao dosadan u stvari se misli da je tu visok nivo infrastrukturne uredjenosti, briga za rezidente , kultivisanog stanovništva i poštovanja zakona ili?
Dosadan - uredjen. U neku ruke jeste dosadno tipa nema da kupiš alkohol u 01h i da ideš da se biješ sa nekim u kafani, ne možeš da se parkiraš na pešačkom "samo na 2 minua"... Lepo je napisao član na nekoj strani pre, ako hoćeš uredjenost mora malo da te žulja.
 
Dosadan - uredjen. U neku ruke jeste dosadno tipa nema da kupiš alkohol u 01h i da ideš da se biješ sa nekim u kafani, ne možeš da se parkiraš na pešačkom "samo na 2 minua"... Lepo je napisao član na nekoj strani pre, ako hoćeš uredjenost mora malo da te žulja.
Ok to smo onda razjasnili. Onda je Beograd inferioran u odnosu na tu dosadnu Ljubljanu. Nema tu žuljanja ako si normalan. Zato ne treba isticati da je to neka prednost, naprotiv, samo muke i problemi za obične ljude.
 
Ne znam da li si ozbiljan.
Ako misliš na krave to je karikiranje ovih eko fašista.
Postoje dve paralelne strukture koje se bave ovim problemima, jedna je strogo naučna i imamo ove nazovi ekologa koji prave ozbiljne pare propagirajući fašizam. Problem je što ta druga struja totalno dezavuiše konkretna naučna istraživanja svojim idiotskim idejama i pristupom.
U istoriji Zemlje su bile daleko veće količine CO2 nego danas. Teorija da CO2 linearno izaziva zagrevanje od industrializacije u XIX veku je u neskladu sa empirijskom evidencijom.
Delimično tačno ali konkretno neupotrebljivo. Taj podatak moraš da staviš u kontekst sastava atmosfere i celog biološkog pokrivača. Ne može samo da se izvuče neka brojka iz konteksta. Isto tako mogu da kažem da je postojao period kada je kiseonika bilo minimalno i najmanje 20% CO2
Tridesetih godina su bile velike vrućine a posle Drugog svetskog rata i pored najveće industrijalizacije i rasta potrošnje fosilnih goriva u istoriji, i samim tim ogromne emisije CO2, došlo je do zahlađenja nekoliko decenija da su predviđali ledeno doba. To je dovoljno da se teorija odbaci.
Netačno. To je samo niz događaja koji mogu da se dekapluju od defakto rasta temperature u funkciji količine CO2. Za linearnost su u pravu nije linearno.
Veća količina CO2 omogućava biljkama da lakše zadržavaju vodu i tako sprečavaju širenje pustinja.
Netačno. Biljke rastu svojim tempom pod evolutivnim razlozima nevezano za količinu CO2. Ne postoji mehanizam koji će da natera biljku da veže više vode ako povećao koncentraciju CO2, za koliko možeš sam da uradiš eksperiment.
Takođe, već pri ovoj koncentraciji CO2 dostignut je skoro maksimum koliko toplote ovaj gas može da zadrži, čak iako nastavi da se povećava u atmosferi povećanje temperature od CO2 je trivijalno.
Netačno. CO2 ne zadržava toplotu nego sprečava reemitovanje IR zračenja natrag u kosmos. Pored CO2 tu su i vodena para i CH4 kao potentni gasovi za efekat staklene bašte.
Vodena para je daleko najznačajniji gas koji zadržava toplotu.
Delimično tačno. Vodena para ima zaista taj efekat ali vreme zadržavanja vodene pare u gornjim slojevima atmosfere je nekoliko redova veličine kraće od CO2 jer mnogo dobro apsorbuje UV zračenje i razbija se na ozon i vodonik.
Obama je bio glavni promoter tih kataklizmičkih priča i donositelj zakona takvih politika a živi na obali mora.
Ti promoteri najčešće imaju masne bonuse da pričaju budalaštine najčešće plaćeni od eko fašista.
Mnoge tačke na obalama širom sveta, za koje postoji evidencija, imaju istu visinu obale kao pre nekoliko vekova.
Voleo bih da vidim kredibilnim naučnu studiju za ovo.
I još brdo dokaza, tipa glečera koji se šire, koje razvaljuju teoriju da ljudska emisija CO2 izaziva globalno zagrevanje
Koliko glečera se proširili u odnosu na ukupan broj glečera? Nije teško pronaći podatke o smanjenju ukupne površine glečera na osnovu satelitskih snimaka za poslednjih 20 godina. To što se jedan možda proširio ne znači apsolutno ništa a teorijski je i opravdan slučaj atmosferskim anomalijama.
Da li misliš da ne treba kupovati nekretnine na obali mora? Misliš da je ulaganje u Dubai, Maldive, kuće na obali promašaj?
Na kraći period ok, na duži period ne. Takođe da definišemo šta je obala mora - neka pustara na bliskom istoku ili Novi Zeland i Patagonija?
Kako objašnjavaš da nisu potopljena ona ostrvca u Boki, koja jedva vire iznad vode, na kojima su crkve, ako je situacija toliko dramatična da moramo da se svega odričemo?
Definiši jedva vire! Da li je to 20cm 50cm metar...? Znaš li šta sve treba da se otopi da bi nivo svetskih mora porastao za 10cm.
Uopšte ne pričamo o efektima koji su na nivou decenije nego o tome da je sistem takav danima pozitivnu povratnu spregu i neverovatnu inerciju. Jednom kada se proces ubrza teško ga je posle preokrenuti.
To da se nečega odričeš ili ne to je druga stvar. Za tema nema veze sa naukom nego politikom i biznisom. Eko fašisti su smislili odličan način da otvore nova tržišta i mlate pare a nazovi liberalne vlade jedva dočekale disciplinovanje stanovništva.
Za kraj evo teme za istraživanje. Zašto je dizel popularan u Evropi i nigde više? Napravi istraživanje na ovu temu i shvatićeš koliko se igraju nama.
 
Ako sam dobro prepoznao ovo je Maribor... A jel ti malo bode oči što nema žive duše na ulici?
Sarkasticno sam rekao dosadan grad. Nije dosadan grad, nego grad gde se postuje zakon. Sto bi meni bolo oci sto nema zive duse na ulici? Mozda je sred radnog dana, mozda je leto, pa su otisli negde. Zasto pitas to?
 
Sarkasticno sam rekao dosadan grad. Nije dosadan grad, nego grad gde se postuje zakon. Sto bi meni bolo oci sto nema zive duse na ulici? Mozda je sred radnog dana, mozda je leto, pa su otisli negde. Zasto pitas to?
Zivim za dan kad ce poceti drakonski da se kaznjavaju svi koji se bahato ponasaju, pocevsi od bahatih kuckara, pa preko ljudi koji pricaju mobilnim telefonom dok voze itd...
Tada ce tek Beograd i Srbija da zalici na nesto.
Ali nekim ljudima ocigledno smeta red i mnogo ih zulja.
 
Vrh