Šta je novo?

Cene nekretnina

Jedino ta socijalizacija dece, videćemo kako će teći AI revolucija pa ako se stvarno bude radilo kao što Bil Gejts najavljuje 2-3 dana nedeljno. Škole možda budu online, poslovi su neki već online(moj neće skoro, ali ja sam navikao), električna kola bi trebalo sama da voze i dolaze po tebe. Bioskopi su zamenjeni sa Netfliksom i HBO po meni. Bazen bi napravio ispred kuće, pa neka se druže.
Pa i poslednjih 50 godina slusamo da je fizija za beskonacnu energiju iza coska, svakih 5 godina je 5 godina udaljena :D
Uzimati malo sa rezervom sta pricaju milijarderi, oni imaju svoju agendu.

Meni je razmišljanje da će sve teže biti uzeti plac, kuću ili nekretninu u budućnosti, a pre svega prostor će biti na ceni. Zato mi i jeste u glavi da se se manje nekretnine zamene sa boljim ili većim i da ih imam manje ali vrednije, jer mojih 4 nekretnine vrede kao jedna ozbiljnija bolja i sada mi je trenutak za to, dok imam snage za to, a vidim da mi ovo oko nekretnina oduzima previše vremena i fokusa na bitnije stvari 😉
Zavisi od lokacije rekao bih, rast cena je disproporcionalno favorizovan ka boljim lokacijama kako ide vreme.
Ali generalno slazem se, idu godine, sve vise obaveza a sve manje vremena, ili to ili da se neko drugi bavi time za neku naknadu.
 
Ovo sa AI je po meni ekspodiralo i svi se takmiče, na neki način trenutno ima koristi i narod ko se prilagodi na to. Nego da ne idemo u off topic, jer bi baš bio offtopic ima ovde tema i za to.
Meni je problem jer ne volim preterano nove ljude za druženje a da nije biznis, jer o tome naviše pričam u novim poznanistvima. Svi ostali su mi preko 15+ godina prijatelji sa kojim ni sada ne stignem da se vidim zbog načina života.
Uspeo sam dosta stvari da prebacim da se rade za naknadu pa i oko nekretnina, ali i dalje mi zvoni telefon i moram biti u nekom fokusu.
Isto sam kao i ovde dosta ljudi sve pratio i vodio računa o nekretnini koju kupujem i imao neko razmišljanje, mislim da sam izneo ovde dosta stvari. Tada mi je bio bitno uzeti po jeftinijoj ceni gde ću imati ok ROI i gde će skočiti vrednost nekretnine, ali mnogo vremena se u to utroši.
Znao sam kako i izbeći naknadu za agenciju i pregovor sa Investitorom i plaćanje odmah ili u ratama pa oročiti, ok znao sam i Investitore na neki način jer sam bio angažovan od njihove strane. Sve smo to ovde prošli na temi, može se mnogo naučiti za nekog ko tek ulazi u to i gleda svaki dinar.
Meni je sada samo da ne gubim vreme na to da bih mogao na sebe i posao da se fokusiram i tu napredujem, jer na neki način su i ostvarene kupovine zbog toga, nisu od izdavanja.
Zato kažem inostrana kupovina je za mene baš iscrpljujuća, pričanje sa agentima je iscrpljujuće zbog nedostatka vremena i fokusa na po meni ozbiljnije stvari.
Bukvalno ovo što sam rekao za Dubai koliko bih voleo toliko me smara ceo proces.
Evo proveo sam ovde više od godinu dana i naučio sam svašta i razne teme na forumu samo čitam i na neki način se edukujem. Za ovu temu mislim da sam jedan od uspešnijih u stvarnom životu(sreća, znanje, iskustvo, posao, poznanstva itd...).
Adminu sam jednom rekao da me blokira da ne mogu da pišem 😂
Kao što je Mića jednom rekao kupujem kada sam u prilici nekretninu, a prošao sam kroz razne prilike, neke samovoljno, a neke se nameste, prijatelji prodaju, kao i ja kada nešto prodajem okačim prvo na instagram i bude ok cena pa se prijatelji odmah jave i tako se završi. Jeste verovatno mogu dobiti veću cenu, ali ovako je brže i odredim neku po meni cenu koja pristaje u to(gledam iz više uglova tada).
Cilj mi je bio, pa i dalje jeste udruživanje više ljudi uz dogovor i u stvarnom životu tu moram baciti fokus(ali nedostatak vremena je ključno, pa zato ovde i pišem neke moje misli), čak sam i ovde sa par članova u nekoj početnoj priči i upoznali smo se i o tome pričali.
Kakve godine, pa sada tek krećemo @Extroniks, za duplo više godina ćemo biti na vrhuncu poslovnih poduhvata, samo da je zdravlja(a i na to treba ekstremno voditi računa) 😉
 
Jel ima neki veci/poznatiji kompleks da ugradjuje standardni parket, umesto troslojnog (tarketa) ?
 
Ovo sa AI je po meni ekspodiralo i svi se takmiče, na neki način trenutno ima koristi i narod ko se prilagodi na to. Nego da ne idemo u off topic, jer bi baš bio offtopic ima ovde tema i za to.
Meni je problem jer ne volim preterano nove ljude za druženje a da nije biznis, jer o tome naviše pričam u novim poznanistvima. Svi ostali su mi preko 15+ godina prijatelji sa kojim ni sada ne stignem da se vidim zbog načina života.
Uspeo sam dosta stvari da prebacim da se rade za naknadu pa i oko nekretnina, ali i dalje mi zvoni telefon i moram biti u nekom fokusu.
Isto sam kao i ovde dosta ljudi sve pratio i vodio računa o nekretnini koju kupujem i imao neko razmišljanje, mislim da sam izneo ovde dosta stvari. Tada mi je bio bitno uzeti po jeftinijoj ceni gde ću imati ok ROI i gde će skočiti vrednost nekretnine, ali mnogo vremena se u to utroši.
Znao sam kako i izbeći naknadu za agenciju i pregovor sa Investitorom i plaćanje odmah ili u ratama pa oročiti, ok znao sam i Investitore na neki način jer sam bio angažovan od njihove strane. Sve smo to ovde prošli na temi, može se mnogo naučiti za nekog ko tek ulazi u to i gleda svaki dinar.
Meni je sada samo da ne gubim vreme na to da bih mogao na sebe i posao da se fokusiram i tu napredujem, jer na neki način su i ostvarene kupovine zbog toga, nisu od izdavanja.
Zato kažem inostrana kupovina je za mene baš iscrpljujuća, pričanje sa agentima je iscrpljujuće zbog nedostatka vremena i fokusa na po meni ozbiljnije stvari.
Bukvalno ovo što sam rekao za Dubai koliko bih voleo toliko me smara ceo proces.
Evo proveo sam ovde više od godinu dana i naučio sam svašta i razne teme na forumu samo čitam i na neki način se edukujem. Za ovu temu mislim da sam jedan od uspešnijih u stvarnom životu(sreća, znanje, iskustvo, posao, poznanstva itd...).
Adminu sam jednom rekao da me blokira da ne mogu da pišem 😂
Kao što je Mića jednom rekao kupujem kada sam u prilici nekretninu, a prošao sam kroz razne prilike, neke samovoljno, a neke se nameste, prijatelji prodaju, kao i ja kada nešto prodajem okačim prvo na instagram i bude ok cena pa se prijatelji odmah jave i tako se završi. Jeste verovatno mogu dobiti veću cenu, ali ovako je brže i odredim neku po meni cenu koja pristaje u to(gledam iz više uglova tada).
Cilj mi je bio, pa i dalje jeste udruživanje više ljudi uz dogovor i u stvarnom životu tu moram baciti fokus(ali nedostatak vremena je ključno, pa zato ovde i pišem neke moje misli), čak sam i ovde sa par članova u nekoj početnoj priči i upoznali smo se i o tome pričali.
Kakve godine, pa sada tek krećemo @Extroniks, za duplo više godina ćemo biti na vrhuncu poslovnih poduhvata, samo da je zdravlja(a i na to treba ekstremno voditi računa) 😉
Nisam citao, ali full respect…💪
 
Strasno koliko ima romantizacije proslih vremena, citam ove poruke kako je bilo lako graditi kuce i kakve su to kuce bile.
Sve jasno, slažem se.
Malo ja gledam subjektivno ovaj put, jer bih voleo da kažem za 5 god da živim u kući u predgradju NS-a. Zamalo da tako i bude, ali ipak nije, znaš iz mojih postova.
Jedino ta socijalizacija dece, videćemo kako će teći AI revolucija pa ako se stvarno bude radilo kao što Bil Gejts najavljuje 2-3 dana nedeljno. Škole možda budu online, poslovi su neki već online(moj neće skoro, ali ja sam navikao), električna kola bi trebalo sama da voze i dolaze po tebe. Bioskopi su zamenjeni sa Netfliksom i HBO po meni. Bazen bi napravio ispred kuće, pa neka se druže.
Meni je razmišljanje da će sve teže biti uzeti plac, kuću ili nekretninu u budućnosti, a pre svega prostor će biti na ceni. Zato mi i jeste u glavi da se se manje nekretnine zamene sa boljim ili većim i da ih imam manje ali vrednije, jer mojih 4 nekretnine vrede kao jedna ozbiljnija bolja i sada mi je trenutak za to, dok imam snage za to, a vidim da mi ovo oko nekretnina oduzima previše vremena i fokusa na bitnije stvari 😉
Tehnologija će biti dostupna svima, ali taj luksuz prostora mi stoji kao neki crv, jer vidim da se projektuje po gradovima sve manje kvadrature nekretnine kao neki standard.
Tamo u Dubajiu dvosoban stan ima 70m2 ovde to nisam video.
EDIT: Nemam plan takvo mi je trenutno razmišljanje već neko vreme.
Dvosobni stanovi od 70m2 su dosli i kod nas prvenstveno u ponudi BW zgrada prvog reda (Viktorija npr) i mislim Belmonda.
 
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin navodi da je ulaganje u poljoprivredno zemljište dugoročno isplativije nego kupovina stana ili garaža.
Dvosobni stanovi od 70m2 su dosli i kod nas prvenstveno u ponudi BW zgrada prvog reda (Viktorija npr) i mislim Belmonda.
Ok, zanemarljiv procenat, najluksuznije zgrade. Tamo je to normalno.
Možda još jedino u Deltinim projektima, Marini dorćol i Trump tower-u budemo videli te spomenute kvadrature stanova.
 
Definitivno jos jedan distress signal...
 

Prilozi

  • IMG_20250504_193741.jpg
    IMG_20250504_193741.jpg
    140,2 KB · Pregleda: 185
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin navodi da je ulaganje u poljoprivredno zemljište dugoročno isplativije nego kupovina stana ili garaža.



Pitanje je gde kupovati to zemljište?
Eolska erozija, intenzivna RATARSKA proizvodnja i đubrenje veštakom uništava plodnost zemljišta. Da li će se nešto promeniti? Teško ... Možda treba kupiti parcele oko Morava...
 
Најбоље у крајевима са развијеном производњом, где постоји потражња за арендом. Срем, јужна Бачка, јужни Банат, Мачва, Поморавље.
 
Ipak mislim da je bilo bolje finansirati neefikasne gigante nego sto sad finansiramo na stotine hiljada botova u drzavnoj administraciji koji nista ne rade. Hoces da kazes da sad drzava ne pokriva plate tih botova?

Bolje je finansirati plate plus druge gubitke nego samo plate? Pa, tada su ekonomisti pričali da je bolje da plaćamo zaposlene u Smederevskoj železari da sede kući nego što pokrivamo gubitke.

Imali smo približan broj zaposlenih u državnoj službi na početku prošle krize kao sada, a ukupan broj zaposlenih je bio manji nego sada na veći broj stanovnika. I tada je bilo gomila zaposlenih i ta priča uvek važi.



Imali smo 1.580.000 penzionera 2008, sa velikim rastom u godinama krize. Sada imamo 1.656.000, s tim što postoji tendencija pada zbog demografije, a pre dvadeset godina je slanje ljudi u penziju bilo socijalna politika.
Hoces da kazes da nam je sad privreda efikasna, gde drzava uzima 40% bruto plate na ime poreza i doprinosa,

Na neto platu uzima 63% već 20 godina, tako da tu promena nije bilo.
20% PDV-a, razne takse, carine i akcize, a imamo ocajno skolstvo, zdravstvo,..., i ti to smatras efikasnom drzavom? Da ne pricam o isisavanju novca iz budzeta preko namestenih tendera/

Ništa novo pod Suncem u odnosu na prošlu krizu.
U Svedskoj problemi. Zdravo

Jos samo fali: "Kriza je nasa sansa".
Ne mislim da je kriza naša šansa, mada to jeste bila priča 2008, a od tada smo smanjili jaz za razvijenim zemljama.
 

Pitanje je gde kupovati to zemljište?
Eolska erozija, intenzivna RATARSKA proizvodnja i đubrenje veštakom uništava plodnost zemljišta. Da li će se nešto promeniti? Teško ... Možda treba kupiti parcele oko Morava...
U tekstu se na više mesta navodi da proizvodnja na zemljištu donosi veći prihod od izdavanja stanova i garaža, nije spomenuta samo arenda.
U poljoprivredu se trenutno ne razumem.
Lično bih gledao Vojvodinu, treba poznavati zemljište, okolinu, lokaciju kao i sam proces kulture, ne može da se sadi uvek ista kultura jer se tako uništava zemljište dugoročno, pa ulaganje u sisteme održivosti, osiguranja svega itd...To je jedna cela nova nauka za koju je isto potrebno znanje i sve ostalo osim novaca kao poput izgradnje zgrada.
Znam za par slučajeva Investitora koji su izgradili nekoliko zgrada pa su od profita ušli u poljoprivredu(to je u tim krugovima neki prestiž koliko sam shvatio), nisu se najbolje proveli.
 
Stvar u pogledu strukture privrede i naročito kursa uopšte nije tako ružičasta.

- Stvar koja se najviše promenila od 2008. do danas je deficit u razmeni robe, koji je 2008. bio preko 20% BDP-a, a sada je oko 10% BDP-a.
- To je najviše zahvaljujući relativnom rastu izvoza robe, koji je 2008. činio ispod 20%, a sada skoro 40% BDP-a. Međutim, to istovremeno znači da je zemlja izloženija šokovima u stranoj tražnji.
- Saldo u razmeni usluga (uključujući IT) je bio oko 0%, a sada je +3% BDP-a. To je pozitivno, ali sa ograničenim uticajem na ukupan saldo.
- Istovremeno, odlivi po osnovu dividendi stranim vlasnicima su više nego udvostručeni, sa -3% na -6% BDP-a, sa tendencijom ubrzanog rasta u poslednjih par godina.
- Saldo doznaka je na sličnom nivou, sa tendencijom blagog pogrošanja zbog sve većih odliva ka zemljama iz kojih dolaze strani radnici.
- Ukupan saldo tekućeg računa je mnogo bolji, -6% u 2024. umesto -19% u 2008. Ali saldo je već 2009. bio -6%.

Od čega zavisi ovaj saldo? Od stranih investicija i kredita. Ako se njihov priliv smanji, kao što se desilo 2009, kurs odmah mora da leti na bi se ispeglao deficit tekućeg računa. To automatski znači skuplju uvoznu robu i pad standarda.

Pogledajte prilog 236936 Pogledajte prilog 236938
Sa svim ovim se slažem, ali bih dodao da je 2008 stopa zaposlenosti bila 44,2%, a sada je 51,4%, . Stopa nezaposlenosti je bila 14%, a sada je 8,6 posto. I to pored uvoza radne snage.

U slučaju nove krize lakše je otpuštati strane radnike i tako smanjiti odliv koji sada postoji u tom smeru.

Takođe, penzije su bile ogroman problem i jedva su isplaćivane, što sada nije slučaj. Broj penzionera je porastao na 1.739.000 u 2014 i od tada se smanjuje.

Imali smo smanjeni spoljni dug jer su postoktobarske vlasti dobile otpis i koristile su privatizacije za smanjenje javnog duga.

Od 2008 do do kraja 2012 je narastao na čitavih 85%.

Ono što je istina jeste da je Srbija nije prezadužena - dug je ispod 50% BDP-a. Međutim, nije bila ni 2008 - tada je dug bio tek 25% BDP-a. Uprkos tome, zemlja je bila teško pogođena smanjenjem stranih investicija i krizom deficita i kursa, i sledećih sedam godina provela u stagnaciji.
To smanjenje SDI i smanjeni prihod od turizma je ono što mene brine u vezi sadašnje političke krize. Upareno sa ekonomskim ratom i jeza me hvata.

Ali, stalno smanjenje stope ECB i perspektiva kineskog izvoza deflacije su pritisci za očuvanje nominalne cene nekretnina.

Kriza mora da potraje da bi cene nekretnina značajno pale.
 
Masis poentu price. Pisem o tome kako si ranije u nekom malom mestu mogao da nadjes lako posao kao pravnik, ekonomista, inzenjer, u domacim firmama koje su imale svoj proizvod, i od plate u toj firmi si mogao da sebi sagradis kucu bez vecih problema. Sad u manjim mestima nema uopste posla sem javnih preduzeca i poneke manje ili vece robovlasnicke firme gde se radi za 400-500 evra i gde se ne postuju prava radnika. Koliko god domace firme u drustvenom vlasnistvu bile neefikasne, sigurno su 100 puta efikasnije od stotine hiljada botova koji sede u javnim preduzecima i ne rade nista. I tu pada cela prica o tome kako je danas mnogo bolje u Srbiji. Srbija nije samo Beograd.
U nekim mestima je moglo da se nađe, a u većini nije.

Zato su ljudi masovno išli u inostranstvo.

Već sam spominjao da imam geografski atlas SFRJ iz osamdesetih sa vrlo detaljnim podacima.

Baš sam bacio pogled pre neki dan na index dohodaka po opštinama u unutrašnjosti Srbije i bio je jako veliki broj opština sa jako niskim dohotkom. Daleko ispod proseka SFRJ.

Dok je teško bilo naći mala mesta sa natprosečnim dohotkom.

Među najboljima su bili Lazarevac (TE), Trstenik (delovi za avio industriju i slično) Priboj (FAP).

Kragujevac i Niš, iako su imali dosta industrije, bili su tek malo iznad proseka.

Tako, da, prema sopstvenim zvaničnim podacima, u mnogim malim opštinama se teško živelo u Socijalističkoj Republici Srbiji.

Sa druge strane, u Sloveniji je bilo teško naći ispodprosečnu opštinu, a dobacivali su i preko 200% od proseka.

Inače, te kuće što su zidali po manjim mestima i okolini Beograda čak, često su ostajale nedovršene i bez fasade decenijama/zauvek.
 
Samo treba da čovek prizna sebi da mi (tj 99%) živimo na račun predaka koji su nešto dobili/sami izgradili u periodu 1960-1990.
Stan od tita, materijal za kuću na čekove koja je pojela inflacija.
Spoljni dug baš i nije jela inflacija sve do pre desetak godina.

Malo su ti preci živeli na račun potomaka, pa došlo na naplatu devedetih i kasnije.
 
Znači li to zatezanje banaka u odobrenju kredita 🤔. U principu raste im onda rizik.
Ne verujem, rizik im je sveden na 2 meseca grejs perioda za prodaju stana ili direktni prenos nekretnine banci u roku od mesec dana, sto ranije nije bilo moguce koliko sam shvatio vec je morao biti aktiviran izvrsitelj pa se banka namiri od tog izvrsenja.

Ocekujem porast nekretnina koje ce banke prisvajati i rentirati dalje doduse, a na trzistu ce se pojavljivati verovatno i nekretnine koje su na ovaj nacin prisvojene i za koje se nude mozda i bolji kreditni uslovi jer kupujes ih od banke direktno.

Polako ce krenuti po meni jos veca nestasica ponude kako banke budu postajali vlasnici nekretnina sve vise ovim postupcima.
 
Složiću se da je hrana dosta poskupela poslednjih godina i da to ključno utiče na standard.

Iskreno, ne znam koji su glavni razlozi za to.

Evo šta kaže profesor ekonomije.

" U prehrambenoj industriji poskupljenja su u najvećoj meri rezultat visokih ulaznih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, odnosno skupih sirovina, budući da njihov udeo u ukupnim troškovima iznosi oko 60%. "

Znači đubriva su skupa.


Po njemu trgovinski lanci i njihove marže su samo jedan od uzroka. i to ne glavni, dok verujem da većina ljudi misli da je marža trgovinskih lanaca glavni uzrok.

Osim toga, u Srbji je prosečan posed tri puta manji nego u Evropi. I sad, ako hoćemo savremeniju poljoprivredu sa nižim troškovima, moraće da dođe do ukrupnjavanja poseda. To se već i dešava.

Međutim, to će neminovno uticati na nemogućnost malih poljoprivrednika da ostanu konkurentni. Sve ima svoju socijalnu cenu.

Mislim da je pametnije da država omogući neki vid tranzicije poljoprivrede nego da nastavi da gradi autoputeve ovim tempom, jer glavni pravci su već rešeni ili je rešavanje u toku.

Ali, naravno, ne da podstakne svoje tajkune da pokupuju zemljište, nego da reši šta će sa porodicama koje neće moći da izdrže konkurenciju. U razvijenim poljoprivredama jako mali procenat ljudi živi od poljoprivrede i to je trend i kod nas.
 
Složiću se da je hrana dosta poskupela poslednjih godina i da to ključno utiče na standard.

Iskreno, ne znam koji su glavni razlozi za to.

Evo šta kaže profesor ekonomije.

" U prehrambenoj industriji poskupljenja su u najvećoj meri rezultat visokih ulaznih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, odnosno skupih sirovina, budući da njihov udeo u ukupnim troškovima iznosi oko 60%. "
Ovo je notorna laz, iz prve ruke znam da su cene otkupa voca, povrca, mesa i mleka bagatela. Sve su trgovinski lanci nagurali marze, otkupljuju od ljudi za dzabe, a onda se zale na visoke ulazne cene. Ma nemoj molim te, sve mi ih zao.
 
Vrh