Šta je novo?

Cene nekretnina

Teško da ćeš tako nešto naći, većina tih zgrada su jedan vlasnik - cela zgrada, pa se iznamljuje na parče.
 
Jel ima negde na NBG za prodaju poslovnog prostora poput Delta Distrikta?
Po mogućstvu da može i manje od 100m2 da se kupi?
Koliko se tu kreću cene?
EDIT: Poput poslovne kule u sklopu Delta Distrikta
EDIT2: Nešto što je uskoro gotovo ili što je već izgradjeno?
Bice novih poslovnih zgrada ali sad nesto skoro mislim da je vec rasprodato

Kod blok 65 imas 3 poslovne zgrade u planu
 
Teško da ćeš tako nešto naći, većina tih zgrada su jedan vlasnik - cela zgrada, pa se iznamljuje na parče.
Poslovni apartmani? Znam da Soul 64 sada prodaje u jednoj fazi, zanima me da li ima još negde tako nešto.
Delta ima celu jednu zgradu koja se vodi kao poslovna kula.
 
Bice novih poslovnih zgrada ali sad nesto skoro mislim da je vec rasprodato

Kod blok 65 imas 3 poslovne zgrade u planu
Moram da malo istražim, znam za Soul 64(tu se u toj jednoj zgradi vode stanovi kao poslovni apartmani) i Delta Distrikt ima celu poslovnu kulu.
Pre sam za taj baš poslovni prostor cele zgrade, a ne ove ,,poslovne apartmane,, u kojima ljudi žive i gde je ista zgrada kao i stambena.
 
He, pa srecan nam CBAM od 1. Januara naredne godine.

CBAM je evropski mehanizam koji kaze: ako proizvodis struju sa ogromnom emisijom CO2, placas kao da si u EU sistemu. Problem je sto EPS struju proizvodi uglavnom iz lignita, sa emisijama oko jedne tone CO2 po MWh, dok je cena CO2 u Evropi vec blizu 100 evra po toni. To znaci da svaka MWh nase struje koja ide ka EU nosi dodatni trosak koji je ravan ili veci od same cene struje. Dok su druge zemlje poslednjih dvadeset godina modernizovale blokove, uvodile odsumporavanje, gasile najgore elektrane i gradile OIE, mi smo EPS koristili kao stranački servis, socijalni amortizer i bankomat. Investiralo se taman toliko da se sistem ne raspadne pred kamerama, a sve se prodavalo kao briga za narod kroz jeftinu struju. Rezultat je elektroprivreda bez plana, bez kapitala, sa tehnologijom iz proslog veka i emisijama koje vise lice na industrijski muzej nego na energetski sistem.
Racun za to ne dolazi na adrese onih koji su EPS upropastili, vec direktno na racune gradjana i privrede. Ako se CBAM trosak makar delom prelije na domace trziste, poskupljenje struje od 30 procenata je blagi scenario, dok je 50 procenata sasvim realno, pogotovo ako EPS izgubi izvoz pa pokusa da rupe zakrpi tarifama kod kuce. Sve preko toga zavisi samo od brzine kojom ce se nastaviti isto upravljanje, odnosno odlaganje problema dok ne postane neizbezna havarija. EPS je imao monopol, vreme i novac, ali je izabrao da nema nista od toga. Sada dolazi zavrsni ispit, a kao i uvek, skolarinu placaju oni koji nisu sedeli u upravi.
 
He, pa srecan nam CBAM od 1. Januara naredne godine.

CBAM je evropski mehanizam koji kaze: ako proizvodis struju sa ogromnom emisijom CO2, placas kao da si u EU sistemu. Problem je sto EPS struju proizvodi uglavnom iz lignita, sa emisijama oko jedne tone CO2 po MWh, dok je cena CO2 u Evropi vec blizu 100 evra po toni. To znaci da svaka MWh nase struje koja ide ka EU nosi dodatni trosak koji je ravan ili veci od same cene struje. Dok su druge zemlje poslednjih dvadeset godina modernizovale blokove, uvodile odsumporavanje, gasile najgore elektrane i gradile OIE, mi smo EPS koristili kao stranački servis, socijalni amortizer i bankomat. Investiralo se taman toliko da se sistem ne raspadne pred kamerama, a sve se prodavalo kao briga za narod kroz jeftinu struju. Rezultat je elektroprivreda bez plana, bez kapitala, sa tehnologijom iz proslog veka i emisijama koje vise lice na industrijski muzej nego na energetski sistem.
Racun za to ne dolazi na adrese onih koji su EPS upropastili, vec direktno na racune gradjana i privrede. Ako se CBAM trosak makar delom prelije na domace trziste, poskupljenje struje od 30 procenata je blagi scenario, dok je 50 procenata sasvim realno, pogotovo ako EPS izgubi izvoz pa pokusa da rupe zakrpi tarifama kod kuce. Sve preko toga zavisi samo od brzine kojom ce se nastaviti isto upravljanje, odnosno odlaganje problema dok ne postane neizbezna havarija. EPS je imao monopol, vreme i novac, ali je izabrao da nema nista od toga. Sada dolazi zavrsni ispit, a kao i uvek, skolarinu placaju oni koji nisu sedeli u upravi.
Nece to bas tako funkcionisati.
 
Zadnjih par strana je pokazatelje zašto se kod nas elita ništa ne pita :) i neće skoro.
 
Jbt doslo je do toga da mi je nesto u BW najpovoljnije sto mogu da nadjem na trzistu - 106 kvadrata (a da je terasa samo 11) za 370 000.

Jel zna neko kako utvrditi koja od zgrada u BW projektu je kvalitet a koja fus, jer koliko sam shvatio, postoje razlike?

Srecom anoniman sam ovde, javno ne bih priznao da sam poceo da razmatram BW... : )
 
Moram da malo istražim, znam za Soul 64(tu se u toj jednoj zgradi vode stanovi kao poslovni apartmani) i Delta Distrikt ima celu poslovnu kulu.
Pre sam za taj baš poslovni prostor cele zgrade, a ne ove ,,poslovne apartmane,, u kojima ljudi žive i gde je ista zgrada kao i stambena.
Airport Garden Business Park na mestu trenutnog restorana Bela Reka

Preko puta faza 3 new minel poslovna kula

Kod stanice za voz tosin bunar u planu je velik poslovni kompleks

Mazdina zgrada bi trebala da ima i poslovni deo, a poslednja lamela Pupinove Palate ce isto biti cela poslovna
 
Airport Garden Business Park na mestu trenutnog restorana Bela Reka

Preko puta faza 3 new minel poslovna kula

Kod stanice za voz tosin bunar u planu je velik poslovni kompleks

Mazdina zgrada bi trebala da ima i poslovni deo, a poslednja lamela Pupinove Palate ce isto biti cela poslovna
Hvala kolega, jel znaš šta će prvo od ovog? New minel ili Mazdina zgrada ili Pupinova palata?
Baš si upućen svaka čast.
I da li se znaju okvirne cene ?
 
He, pa srecan nam CBAM od 1. Januara naredne godine.

CBAM je evropski mehanizam koji kaze: ako proizvodis struju sa ogromnom emisijom CO2, placas kao da si u EU sistemu. Problem je sto EPS struju proizvodi uglavnom iz lignita, sa emisijama oko jedne tone CO2 po MWh, dok je cena CO2 u Evropi vec blizu 100 evra po toni. To znaci da svaka MWh nase struje koja ide ka EU nosi dodatni trosak koji je ravan ili veci od same cene struje. Dok su druge zemlje poslednjih dvadeset godina modernizovale blokove, uvodile odsumporavanje, gasile najgore elektrane i gradile OIE, mi smo EPS koristili kao stranački servis, socijalni amortizer i bankomat. Investiralo se taman toliko da se sistem ne raspadne pred kamerama, a sve se prodavalo kao briga za narod kroz jeftinu struju. Rezultat je elektroprivreda bez plana, bez kapitala, sa tehnologijom iz proslog veka i emisijama koje vise lice na industrijski muzej nego na energetski sistem.
Racun za to ne dolazi na adrese onih koji su EPS upropastili, vec direktno na racune gradjana i privrede. Ako se CBAM trosak makar delom prelije na domace trziste, poskupljenje struje od 30 procenata je blagi scenario, dok je 50 procenata sasvim realno, pogotovo ako EPS izgubi izvoz pa pokusa da rupe zakrpi tarifama kod kuce. Sve preko toga zavisi samo od brzine kojom ce se nastaviti isto upravljanje, odnosno odlaganje problema dok ne postane neizbezna havarija. EPS je imao monopol, vreme i novac, ali je izabrao da nema nista od toga. Sada dolazi zavrsni ispit, a kao i uvek, skolarinu placaju oni koji nisu sedeli u upravi.
Ovu zimu ćemo nekako i proći a sledeću ćemo sa cenama x2. Naravno ko bude imao posao.
 
Vrh