Šta je novo?

Cene nekretnina

"Prosečna neto zarada (bez poreza i doprinosa) u Srbiji u martu ove godine iznosila je 108.013 dinara, dok je prosečna bruto zarada iznosila 148.652 dinara, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS). Medijalna neto zarada iznosila je 81.793 dinara."

Znaci 50% zaposlenih prima na ime zarade ~ 700e i manje ... Tigar nema sta.
To je vise od 10% veca medijalna nego prosle godine u martu (tad je bila 72900). Treba bas biti kreativan pa to tumaciti kao los rezultat.
 
Јел то она фора да се каже нешто толико бесмислено да је сваки одговор на то у старту бесмислен?
Ne, nije. Smatram da je užasno uzimati imovinu ljudima koji su je stekli na legitiman način.

To je nepravedno.

Besmisleno je zalagati se da se oporezuje nečiji neostvareni profit. To je nivo kuluka u feudalizmu.
Паметна држава уређује систем онако како је најбоље за будућност исте и већине људи у истој.
U modernim demokratijama postoji koncept ljudskih prava. Ne može se nadglasavanjem nekome oduzeti neko pravo. Na žalost Zapad sve više odstupa od tih tekovina koje su ga učinile bogatim, moćnim i lepim za običnog čoveka.

Socijalističke zemlje su sledile dobrobit većine i ta većina je lošije živela nego na Zapadu.
Уређење станоградње и свега око исте је једна од најбитнијих ствари у свакој држави, посебно у оним пренасељеним попут Холандије.
Postoje razne bitnije stvari koje vode boljem životu. Recimo, da ne forsiraju migracije ne bi bio problem prenaseljenost.

Da nemaju FIAT monetarni sistem ne bi cene nekretnina rasle sistemski upravo zbog takvog monetarnog sistema.

Ljudi bi novac čuvali na računima banaka i razmišljali u koji poduhvat da investiraju, a ovako bez mnogo razmišljanja kupuju nekretnine da se zaštite.
Људи који скупљају станове као сличице и тиме уништавају животе многим младим породицама су канцер друштва. Могао бих да их упоредим са ратним профитерима.
Ljudi koji štampaju novac bez pokrića uništavaju živote budućim generacijama. Hajde malo znanja o svetu.
 
To je vise od 10% veca medijalna nego prosle godine u martu (tad je bila 72900). Treba bas biti kreativan pa to tumaciti kao los rezultat.
Ako tako posmatras to stoji. Ali stoji takodje da i ovih 50% zaposlenih celu platu daju za rezije i hranu i nesto malo odece a to je on sto je najvise otislo gore. Vidi samo sta si mogao proslog marta da kupis za 650e a sta mozes ovog
 
Srbija:
1748257121822.png

Albanija:
1748257153168.png


Pa upravu si i nije tacno, s obzirom da imaju bolje predikcije rasta, u narednih par godina ce nas i prestici.
 
Ako tako posmatras to stoji. Ali stoji takodje da i ovih 50% zaposlenih celu platu daju za rezije i hranu i nesto malo odece a to je on sto je najvise otislo gore. Vidi samo sta si mogao proslog marta da kupis za 650e a sta mozes ovog
Peak inflacije je prosao u 2023. sada nije ni blizu 10% (ukupna je bila 4,4% a hrana nesto visa, 4,8% u Martu).
 
Ne fali nista. Nek umre svako ko nema para za privatno lecenje, a ceo zivot placa zdravstveno. Sta on tu kao hoce da se leci, a nema ni 5k platu. Ispravno razmisljas.
Isto tako, ko nema vezu u zdravstvenoj ustanovi ne može da zna koji su doktori dobri, a koji su loši.

Može da umre od pogrešnog lečenja zato što nema komšinicu ili rođaku medicinsku sestru, koja će da mu zakaže kod dobrog doktora ili ga upozori na lošeg.

Ili veza može da ga ubaci negde preko reda ili mu nađe bolničku postelju.

Znam i za lika koji svakih par godina ode nedelju dana u bolnicu da ga malo podignu infuzijama i ispregledaju ga preventivno. Čovek ima dobre veze.

Platiš na mostu ili na ćupriji.

Po meni je najbolji švajcarski sistem, koji je miks privatnog i državnog, ali se oslanja na odgovornost korisnika usluga.

Tamo može da se bira specijalista iako imaju nekoliko osiguranja.
 
Gledaš gdp per capita, a gore si rekao samo gdp.
Stanje za GDP per capita je u 2024. bilo otprilike ovako (po IMF na koji se poziva Wikipedia)

GDP PPP, Current Prices (US Dollars)

SER 13,544.907
ALB 9,598.191


GDP PPP, Current Prices (International Dollars)

SER 30,956.315
ALB 21,376.586


Otprilike kao trenutna razlika između Bugara i nas (po ovim podacima).
 
Stanje za GDP per capita je u 2024. bilo otprilike ovako (po IMF na koji se poziva Wikipedia)

GDP PPP, Current Prices (US Dollars)

SER 13,544.907
ALB 9,598.191


GDP PPP, Current Prices (International Dollars)

SER 30,956.315
ALB 21,376.586


Otprilike kao trenutna razlika između Bugara i nas (po ovim podacima).
Da, izgleda da je neko za Albaniju upisao projekciju za 2029 kao 2025 na wikipediju:


Za Srbiju stoji prava vrednost, dok je projekcija za 2029 19.500.


I meni je delovalo cudno kad sam video vrednosti, nemoguce da su za godinu dana imali toliki skok.
 
2022. godina - Osoba A koja radi za strance ima platu 2.000 evra na koju placa poreze i doprinose jos 1.200 evra i placa kiriju 400 evra i ima ustedjeno 30k evra za kupovinu stana, a osoba B ima stanove za izdavanje od kojih zaradjuje takodje 2.000 evra na koje ne placa poreze, a prosecna plata u Srbiji je 650 evra.

2025. godina - Osoba A i dalje ima platu 2.000 evra na koju i dalje placa poreze i doprinose 1.200 evra i placa kiriju 600 evra, ustedjevina od 30k evra vredi kao nekada 20k evra, a ne samo sto plata stagnira, nego je pritisak na poslu sve veci, otkazi sve cesci, osoba B sada izdaje stanove za 3.000-3.500 evra, i dalje ne placa poreze, dok je prosecna plata u Srbiji 920 evra.

Osoba A se zali da je situacija sve losija, a osoba B prica kako je situacija nikad bolja.

Osobi A nije dobro zbog stresa i pritiska na poslu, hoce da ide kod lekara, ali svi znamo kakvo nam je drzavno zdravstveno. Osoba B zaradjuje od izdavanja i ide kod privatnog lekara.

Osoba B kritijuje osobu A da joj je samo krivo to sto sad i sirotinja ima malo vecu platu (nominalno, realno je sve isto), ali ta ista osoba B bez razmisljanja dize visinu kirije za tu istu sirotinju.

Osobi B smatra da je neko sebican zbog toga sto se zali na to da mu plata stagnira, ali istovremeno smatra da su kirije suvise male i da je to anomalija na nasem trzistu to sto kirije nisu visoke onoliko koliko bi on zeleo da budu.

Osoba B smatra da ako kupi stan u izgradnji ima pravo da ga posle izgradnje odmah prodas za 50% vise jer je biznis mag i preuzeo je rizik, ali smatra da ti ne treba da se zalis na to sto zdravstvo koje placas ne funkcionise.

Osoba B smatra da ljudi treba da mogu da ulazu u nekretnine, ostvaruju pasivan prihod, i tako prestanu da budu robovi sistema, ali zato smatra da nije ok da neko svojim radom zaradjuje malo vise od proseka (i tako prestane da bude rob sistema) i da se zali da mu inflacija unistava zivotni standard.
 
Poslednja izmena:
Mogao si vise da kupis tad, ne lupaj. Moj cale od prve plate sa srednjom skolom kupio video rekorder i regal. Kupi ti od prve plate danas orman od 100k i TV od 150k (tad je video rekorder bio kao sad OLED televizor).
Bilo je viderekordera od 400 maraka. Dobar je bio oko 1.200 maraka. OLED televizor je daleko skuplja stvar i za razvijene zemlje nego što su tada bili vrhunski videorekorderi za kućnu upotrebu, koji su dobacivali do 2.000 maraka. Prosečna plata u Beogradu je od 1989 do 1991 bila 900 maraka.

Ako je kupio to od prve plate verovatno je počeo da radi između 1989 i 1990 i upao u dobru firmu.

1985 je retko ko imao video rekorder. 1988 je srednja klasa imala neki prosečan.

Međutim, između 1985 i 1989 je bila ogromna razlika u standardu. Plate su 1989 bile tri puta veće od 1985.

Takođe, navike su bile drugačije.

1985 skoro niko nije nosio skupe patike, išao u inostranstvo na citybrake. 90% ljudi nisu išli u inostranstvo na more. Praktično nisi mogao da uvezeš polovni automobil i većina ljudi su vozili Zastave ili uopšte nisu imali automobil. Koka kola je za neke bila luksuz, a markiranu garderobu skoro niko nije nosio. I skoro niko nije kupovao stan.

Na moru su ljudi sa divljenjem gledali prosečne automobile turista sa Zapada. Metalik boje skoro niko nije imao dok nisu liberalizovali uvoz 1989 u smislu smanjenja carina i zabrane količina koje mogu da se uvezu.

Mnogo je veći standard sada. Sredinom osamdesetih su još mnoga deca nosila džempere koje su im bake isplele i slično. Sada bi ih bio blam.
 
Ne, nije. Smatram da je užasno uzimati imovinu ljudima koji su je stekli na legitiman način.
To je nepravedno.
Besmisleno je zalagati se da se oporezuje nečiji neostvareni profit. To je nivo kuluka u feudalizmu.
Никоме се имовина не одузима него се уређује на који начин можеш да управљаш истом. Томе служе закони и државе.
Опорезивање неоствареног профита постоји од када постоји капитализам. Све капиталистичке државе те на разне начине "подстичу" да трошош свој новац а не да га штедиш. И разним пореским олакшицама олакшавају живот онима који троше/улажу а отежавају живот онима који штеде тиме што их опорезују. Највише то ради Америка која је симбол капитализма.
U modernim demokratijama postoji koncept ljudskih prava. Ne može se nadglasavanjem nekome oduzeti neko pravo. Na žalost Zapad sve više odstupa od tih tekovina koje su ga učinile bogatim, moćnim i lepim za običnog čoveka.

Socijalističke zemlje su sledile dobrobit većine i ta većina je lošije živela nego na Zapadu.
Никаква људска права се овим не крше нити се овим иде у социјализам. Само се стаје на пут куповини станова као инвестиционом улагању.
Мислим, ако идемо твојом логиком зашто нам дистрибуција воде не би била предмет инвестиционог улагања? Верујем да би се ту највећа добит остваривала за улагаче.
Постоје неке ствари које држава мора да уреди како би олакшала живот својој популацији. Тренутно је стамбена криза озбиљна скоро свуда у развијеном свету, они гледају како да је реше.
Postoje razne bitnije stvari koje vode boljem životu. Recimo, da ne forsiraju migracije ne bi bio problem prenaseljenost.

Da nemaju FIAT monetarni sistem ne bi cene nekretnina rasle sistemski upravo zbog takvog monetarnog sistema.

Ljudi bi novac čuvali na računima banaka i razmišljali u koji poduhvat da investiraju, a ovako bez mnogo razmišljanja kupuju nekretnine da se zaštite.
Холандија има нето прилив становништва од 60 до 100 хиљада годишње, што није толико пуно. Свакако би смањена миграција смањила притисак на станове али очигледно би изазвала и многе друге проблеме, па је одлучено да се иде овим путем. Ми немамо проблема са миграцијама и имамо значајну депопулацију па опет имамо проблем са тржиштем станоградње. Значи да је проблем шири од тога. Код њих је само много већи јер су пренасељени.
Ljudi koji štampaju novac bez pokrića uništavaju živote budućim generacijama. Hajde malo znanja o svetu.
Пошто не можемо да спречимо те људе да то раде, да не бисмо добили по носу, онда морамо да смислимо неке начине како да помогнемо себи.

Станови су потреба а не инвестиција. Макар велика већина станова.
 
2022. godina - Osoba A koja radi za strance ima platu 2.000 evra na koju placa poreze i doprinose jos 1.200 evra i placa kiriju 400 evra i ima ustedjeno 30k evra za kupovinu stana, a osoba B ima stanove za izdavanje od kojih zaradjuje takodje 2.000 evra na koje ne placa poreze, a prosecna plata u Srbiji je 650 evra.

2025. godina - Osoba A i dalje ima platu 2.000 evra na koju i dalje placa poreze i doprinose 1.200 evra i placa kiriju 600 evra, ustedjevina od 30k evra vredi kao nekada 20k evra, a ne samo sto plata stagnira, nego je pritisak na poslu sve veci, otkazi sve cesci, osoba B sada izdaje stanove za 3.000-3.500 evra, i dalje ne placa poreze, dok je prosecna plata u Srbiji 920 evra.

Osoba A se zali da je situacija sve losija, a osoba B prica kako je situacija nikad bolja.

Osobi A nije dobro zbog stresa i pritiska na poslu, hoce da ide kod lekara, ali svi znamo kakvo nam je drzavno zdravstveno. Osoba B zaradjuje od izdavanja i ide kod privatnog lekara.

Osoba B kritijuje osobu A da joj je samo krivo to sto sad i sirotinja ima malo vecu platu (nominalno, realno je sve isto), ali ta ista osoba B bez razmisljanja dize visinu kirije za tu istu sirotinju.

Osobi B smatra da je neko sebican zbog toga sto se zali na to da mu plata stagnira, ali istovremeno smatra da su kirije suvise male i da je to anomalija na nasem trzistu to sto kirije nisu visoke onoliko koliko bi on zeleo da budu.

Osoba B smatra da ako kupi stan u izgradnji ima pravo da ga posle izgradnje odmah prodas za 50% vise jer je biznis mag i preuzeo je rizik, ali smatra da ti ne treba da se zalis na to sto zdravstvo koje placas ne funkcionise.

Osoba B smatra da ljudi treba da mogu da ulazu u nekretnine, ostvaruju pasivan prihod, i tako prestanu da budu robovi sistema, ali zato smatra da nije ok da neko svojim radom zaradjuje malo vise od proseka (i tako prestane da bude rob sistema) i da se zali da mu inflacija unistava zivotni standard.

Ово је баш лепо сажето да свако укапира глобална кретања. Боље и опсег да буде 2020-2025. Мада ми се чини да није овде већинска прича у том смислу да неко има XY станова које издаје (дебела мањина) и њихова апрецијација кроз време, али јесте већинска прича узимање кредита који се обезвређују кроз време у већој стопи него што је обећано монетарном политиком!

Дакле, не треба нико да гледа у туђе двориште, ко шта има и сл...и треба да има (и да плати порез), мени је баш мило ако је то урађено на поштен начин, на тај начин је свима боље. Тај део не капирају наше главе заробљене у социјализму, њима је и даље боље да сви глођу кости, место да већина ипак живи боље од тога, уз пар тих неизбежних пијаних милионера. Мило ми је и за те људе у кредитима на неком личном нивоу, јер су се скућили, покренули бизнисе и сл. Оно што није добро и што је страховито лоша порука је то да таквом политиком држава није створила свима предвидиве услове и да сви више зависе од себе, а не неких позитивних или негативних екстерналија! Конкретно за те у кредитима, да је економија отишла у другом смеру (нема монетарних интервенција), имали би их на улицама (као код Швајцараца пре више од деценије).
 
Vrh