Jasno ti je da novac koji rentijeri dobijaju mora doći odnegde. Neko ga mora zaraditi.
Ali novac koji danas imamo u svetu dolazi iz "tankog vazduha" da upotrebim anglosaksonski izraz. Monetarni sistem se zasniva na dugu i krizi u budućnosti. Države i korporacije blizu prese ne moraju da ga zarade. SAD nikada neće vratiti realnu vrednost novca koji troše kroz zaduživanje. Naravno, rezultat je inflacija i neki krah u budućnosti, koji će se desiti na ovaj ili onaj način.
Zato što novac ne mora da se zaradi, već političari mogu da prebace trošak u budućnost, većina država su ludački zadužene i zato bogati investiraju u nekretnine kao odbrani od inflacije.
Ovde se provlači priča o zatucanim Srbima koji umesto da ulažu u biznise ulažu u nekretnine, a ne spominje se da najbogatiji ljudi na svetu sa megabiznisima, kao Gejts i Bezos, ulažu milijarde u nekretnine.
Nemoguće je zamisliti društvo sačinjeno samo od poljoprivrednika, vojnika, sudija, notara, medicinskih sestara i slično. Svako od njih dodaje vrednost na svoj način. Vrednost je delimično subjektivna kategorija. Ljudi ne znaju vrednost bilo čega dok ne izađu na tržište. Većina cene svoju imovinu, rad, izgled, pamet, obrazovanje mnogo više nego što vredi dok se ne suoče sa vrednošću koje im pridaju drugi ljudi.Nemoguće je zamisliti društvo sačinjeno samo od rentijera, upravo jer rentijerstvo ne generiše nikakvu vrednost. U pitanju je redistribucija vrednosti generisane od strane rada zakupca.
Npr. što se tiče generisanja vrednosti, zamislimo rentijera koji iznajmljuje stan u centru Beograda i zarađuje na tome i uporedimo ga sa čeličanom koja zapošljava hiljade ljudi a pravi gubitke koje država pokriva.
Na izgled, čeličana proizvodi nešto stvarno što ljudi koriste. Međutim, ona je toliko neefikasna u tome, da zapravo ne generiše nikakvu vrednost već pravi gubitak za čitavo društvo.
Sa druge strane, rentijer pravi stvarnu vrednost jer rešava nekim ljudima problem stanovanja u određenom periodu. Da je rentijer taj novac uložio u nešto što mu donosi gubitak, nastao bi gubitak na nivou celog društva. Ovako omogućava elastičnost u korišćenju resursa pojedincima i preduzećima. Umesto da svaki student koji studira u Bgd ili firma koja hoće da otvori radnju/kancelariju gradi novu nekretninu, oni iznajme nešto što već postoji.
Koliko je to efikasnije i ekološki odgovornije, valjda je očigledno.
Investiciona kupovina stana i zemljišta je za društvo ekonomski besmislen fenomen.
Ne, nije jer bi fiat novac u štednji propao, a ovako podržava ekonomiju. I sasvim je moguće da neko ko nema dobru ideju za biznis kupovinom nekretnine daje nekom sa idejom za biznis svoj novčani kapital.
Šta ako bi bio uložen u revolucionarnu automatizaciju nekog proizvodnog procesa koji bi ostavio milion ljudi širom sveta bez posla za kratko vreme?Istina je da rentijeri generišu gradnju, ali svaki evro uložen u sticanje vlasništva zarad rentijerstva - da je uložen u bilo koju produktivnu ekonomsku granu, bilo bi svima kolektivno bolje.
Sve dok bude ovakav monetarni sistem ljudi će želeti da se zaštite.Gradnja je super stvar kad se gradi za realne potrebe, kod nas je to prešlo u domen špekulacije odavno.