Šta je novo?

BIO4 Kampus - [ Multifunkcionalni kompleks - 110.000 kvm ]

Igor

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
10.01.2007.
Poruke
18.735
Pohvaljen
37.641
Izvor: Beobuild.rs
Predstavljeno idejno rešenje za BIO4 Kampus
bio4-3d-05b.jpg

Nedavno je završen urbanističko-arhitektonski konkurs za idejno rešenje novog BIO4 Kampusa, jedinstvenog nacionalnog centra, koji će u jednoj celini integrisati nekoliko visokoskolških i naučno-istraživačkih ustanova sa komplementarnim sadržajima. BIO4 je skraćeno ime i predstavlja četiri ključne oblasti: biomedicina, bioinformatika, biotehnologija i biodiverzitet. Otvoreni konkurs za dizajn idejnog rešenja raspisan je prošle godine, a ugovor za izradu idejnog projekta za lokacijske uslove A faze izgradnje BIO4 Kampusa dodeljen je beogradskom preduzeću za inženjering “Bekament”. Ugovor za predmetnu uslugu sa izabranim ponuđačem zaključen je 18. aprila 2022. godine i u toku je njegova realizacija, uključujući i saradnju projektanata sa budućim korisnicima, kako bi se kvalitetno pripremila potrebna tehnička i projektna dokumentacija.

Projekat BIO4 Kampusa zamišljen je kao višefazni projekat koji će se na kraju prostirati na čitavih 20 hektara, a u jednoj celini će integrisati nekoliko visokoškolskih i naučno-istraživačkih ustanova. Ukupna bruto površina prve faze iznosiće 110.000m2, uključujući nove i moderne objekte za Bioloski i Farmaceutski fakultet, kao i deo za bioinženjering sa Tehnološko-metalurškog fakulteta. Pored visokoškolskih ustanova, kompleks će integrisati čak osam nacionalnih istaživačkih instituta, ali i naučno-tehnološki park sa predstavnistvima privrede i privatnog sektora. Cilj je da se postigne sinergija kroz koncentraciju resursa i infrastrukture, kako bi se išlo u susret razvoju modernih pravaca nauke, inovativnih ideja i multidisciplinarnih tehnologija.

U prvoj fazi realizacije biće izgrađeni objekti za tri fakulteta, objekti za smeštaj instituta, konferencijski centar, krilo naučno-tehnološkog parka Beograd, centar za eksperimente na životinjama (vivarijum), kao i dva komercijalna objekta za iznajmljivanje privredi i smeštaj gostiju kampusa. Komercijalni objekti bili bi u vlasništvu kampusa, pa bi obezbeđivali dodatne prihode za projekat. Sve osnovne funkcije kompleksa biće realizovane u prvoj fazi, dok se u narednim fazama planira samo povećavanje kapaciteta. Dodatno, u okviru BIO4 Kampusa planirana je i nacionalna baza genetskih resursa (biobanka) sa velikom količinom podataka, od mikroorganizama i biljaka, preko životinjskih do ljudskih gena, što ce u eri biotehnologije biti vitalni nacionalni resurs.

Početak radova na izgradnji Kampusa se očekuje u prvoj polovini 2023. godine, a završetak faze „A”, veličine oko 110.000 kvadratnih metara sa oko 1.500 parking mesta, planirano je u prvoj polovini 2025. godine. Planirana investicija države u fazu „A” BIO4 Kampusa se procenjuje na oko 190 miliona evra za izgradnju, i oko 100 miliona evra za opremu, dok se u budućnosti značajne investicije očekuju i od privatnog sektora. Globalno bioekonomsko tržište će u narednih nekoliko godina biti vredno više od hiljadu milijardi dolara, a ovaj centar treba da obezbedi da Srbija bude aktivni učesnik na tom tržištu.

Detalji projekta biće poznati nakon završetka projektne dokumentacije, a u međuvremenu pogledajte 3D prikaze idejnog rešenja.

bio4-3d-01.jpg

bio4-3d-02.jpg

bio4-3d-03.jpg

bio4-3d-04.jpg

bio4-3d-05.jpg

bio4-3d-06.jpg

bio4-3d-07.jpg

bio4-3d-08.jpg

bio4-3d-09.jpg

bio4-3d-10.jpg
 
Ако добро видим на рендеру, преко пута фармацеутског факултета, где је данас фарма оваца ВМА.
 
Deluje previše dobro da bi bilo istinito, zar nije Biološki trebao da ide u zgradu zajedno sa Bezbednosnim i Geografskim tamo u Bloku 67? Mislim za Biološki fakultet je svakako ovo bolje rešenje, ali me zanima šta se desilo uopšte s tim projektom?
 
Биће географски и факултет безбедности сами на НБГ а биолошки овде у комшилуку фармацеутског и Торлака. Мени је новина да ће и део ТМФ да селе овде.
 
Па када је земљиште у центру ту да прави паре :D А могли су да им направе нове зграде нпр. у Рајићевој уместо ТЦ, да буду у историјском универзитетском центру у комшилуку са ректоратом, филолошким, филозофским и ПМФ.
 
Pa slažem se ali ne može, ovo ti je sad investitorski grad. Ako treba, seliće se i njegovi stanovnici, ali kvadrati i profit ne smeju da budu ugroženi.

Inače, gde u BLoku 67 je planirana ta zgrada? Ja jedino vidim onaj parking na uglu Marka Hristića i Đorđa Stanojevića kao slobodno mesto...
 
Факултети ће бити иза новог ватрогасног дома, где је сад неки паркинг шлепера.
 
Pa znači ne u Bloku 67?

Edit - aha, sad vidim da je to susedni Blok 67A. Sad mi je jasno.
 
Треба имати у виду додуше да смештање факултета у суви центар доста штети студентима ван Београда који треба да плаћају смештај; лакше ће наћи јефтино стан за изнајмити у Кумодражу него у центру или сваки дан путовати по сат времена до центра

Такође је много природније да факултети и институти буди ван градске вреве и што више окружени зеленилом, тако је и раније рађено

Реално би најпаметније било градити факултете ван центра, у близини студентских домова а на траси метроа али то захтева висок ниво кохезивног планирања и организованости који је нашу градску управу на нивоу интергалактичког путовања
 
Pa da. Beograd je kao centar regiona jos posle WW1, trebalo da dobije svoj pravi univerzitetski kampus, odnosno krug, da ga tako nazovemo po uzoru na Bolnicki krug a da ne implicira da mora da bude bog zna kolika celina a la Amerika, samo da bude neki kvart grada odvojen i koncpirian za potrebe tadasnjih i buducih fakulteta. Prostora je svakako bilo, na nekoliko lokacija sirom grada, to znamo sa slika i starih planova.

Medjutim, i tada se dosta toga radilo slepacki i polovicno, a i tada je vladao srpski plemenski mentalitet, pa je svaka institucija (ne mislim samo na obrazovne nego sve) gledala da preko reda zgrabi sta joj treba, a ostale ko sljivi. Zato ja i ponavljam kao papgaj da slepilo i kretenizam, umesto urbanizma, u Beogradu i Srbiji ne vladaju ni 10, ni 30, ni 70 vec bar 100 godina.Od vajkada je ovde tako, uz odredjene oscilacije i izuzetke na bolje ili na gore.

Sto se danasnjice tice, i sa ovim uslovima i mogucnostima koje sad imamo odnosno nemamo, da ima pameti i volje, tezilo bi se da, ako vec nemamo mogucnosti za pravi izdvojeni kampus van grada, da se onda unutar grada pregrupisu prostori. Da se napravi, odnosno obezbedi (preseljenjem i preuredjenjem) celina povezanih ili bar grupisanih zgrada za razlicite grupe nauka tj. fakulteta.

Jedna grupa u jednom kvartu: PMF, HF, FF, ETF (da dele laboratorije). Druga grupa: Gradjevinski, Arhitektura, Saobracajni, TMF, Masinski, Rudarski. Treca grupa: Medicinski, Bioloski, Farmaceutski, Stomatoloski, Veterinarski. Cetvrta grupa: FON, Pravni, Ekonomski, FPN. Peta grupa: DIF i Bezbednost (jer su oba orijentisani i zavisni od terena i sportskih rekvizita). I tako dalje. Mogu grupe da budu i manje, sto je manja grupa, to bi joj manje prostora i petljancija bilo potrebno. Ali definitivno moraju da postoje grupisanja srodnih fakseva, zbog deljenja laboratorija, inventara, profesora, sredstava...

Kostalo bi i para, i vremena, i zivaca. Bio bi verovatno poveci poduhvat i projekat od nekoliko godina. Ali bi se na duge staze isplatilo. Ali jbg, ko ce se bakce s time, ovde od vajkada drzava i drustvo funkcionisu po principu "drzi vodu dok majstori odu" i "samo dok se kotrlja". A to sto se ceo grad kotrlja ka opstem kolapsu i disfunkciji, to koga briga. U danasnjem slucaju, vazno je samo da se privatni kapital i kvadrati kotrljaju. Kalemi novo na staro do besvesti, pa sad ako pukne negde, jbg...


Svojevremeno sam bio napravio mapu s oznakama gde se u Beogradu nalazi koji faks. Ono je haos opsti, sve rasuto i razbucano sirom gradskog tkiva, od Zemuna pa sve do Kumodraza. Bolest. Cista bolest. Takvu idiotariju sam od vecih gradova i centara svetskih regiona video samo u Beogradu.
 
Poslednja izmena:
Svojevremeno sam bio napravio mapu s oznakama gde se u Beogradu nalazi koji faks. Ono je haos opsti, sve rasuto i razbucano sirom gradskog tkiva, od Zemuna pa sve do Kumodraza. Bolest. Cista bolest. Takvu idiotariju sam od vecih gradova i centara svetskih regiona video samo u Beogradu.
Не бих био тако строг. БУ је специфичан пре свега зато што покрива неуобичајено широк спектар студијских области. На Сорбони не може да се студира право, нпр. Ретко који универзитет покрива и микробиологију, и безбедност, и нпр. археологију.

Да је било памети, многи од тих факултета би били груписани у посебне универзитете и смештени у нпр. Опову, Матарушкој Бањи, Гњилану… ал’ господа је и тад, као и сад, могла и себе и све остало да замисли само у Београду. Само близина двору греје и најинтелектуалније међу српским душама.

Све узевши у обзир, ја мислим да је ово добра иницијатива и добар пројекат. Видећемо изведбу.
 
Не бих био тако строг. БУ је специфичан пре свега зато што покрива неуобичајено широк спектар студијских области. На Сорбони не може да се студира право, нпр. Ретко који универзитет покрива и микробиологију, и безбедност, и нпр. археологију.

Да је било памети, многи од тих факултета би били груписани у посебне универзитете и смештени у нпр. Опову, Матарушкој Бањи, Гњилану… ал’ господа је и тад, као и сад, могла и себе и све остало да замисли само у Београду. Само близина двору греје и најинтелектуалније међу српским душама.

Све узевши у обзир, ја мислим да је ово добра иницијатива и добар пројекат. Видећемо изведбу.
Kapiram ja da postoje i postojale su otežavajuće okolnosti. Ali isto tako kapiram da nema grada na planeti koji ih nije imao i u kome je sve uvek bilo idealno. Nije Beograd dobio preko noći sve te fakultete. Jeste neke od njih, posle rata, ali ne baš sve i ne tako preko noći. Pa da se nadje u cudu. Nego se to nizalo dugi niz godina i jedno slepilo kalemilo na drugo.

Moja kritika nije toliko vezana za probleme finansija, već za problematiku planiranja i organizacije. To jest, pare svakako jesu bile i ostale problem, ali nisu u nekoliko perioda bile nerešiv problem, već se više radilo o lenjosti i plemenskom grabežu da svako bude sam svoj poglavica i da radi mimo kolektiva.

Za vreme Kraljevine su počela prva rasturanja zgrada fakulteta, tako što je 1925. napravljena zgrada ETF kod današnjeg Vuka, 1932. napravljena zgrada Poljoprivrednog u Zemunu a 1939. zgrada Pravnog kod Tašmajdana. Umesto da se već tada težilo da se sve, ili deo, grupiše oko Studentskog trga, gde su već bili neki fakulteti. ILI, da se prosto, umesto u Zemunu i Tašmajdanu, prave nove celine na velikim praznim prostorima, a koji su blizu centru tadašnjeg grada (svakako bliži nego Zemun).
Tu je sigurno još par primera drugih predratnih zgrada, ali evo da nabrojim ovih par kao dovoljne primere.

Slepilo se nastavlja i posle rata, u periodu SFRJ, kada se odlučuje da se blizu Pravnog, a iza ETFa, podigne grdosija od Mašinskog i TMF. Znači u jednu celinu kod Vuka (sastavljenu od dva bloka koji funkcionišu kao jedan) utrpavaju se obrazovne ustanove za - Pravo, Elektrotehniku, Mašinstvo, Građevinu, Arhitekturu i Tehnologiju. Sledećih decenija slepilo se nastavlja, pa se u Bulevaru Oslobođenja stavljaju FON i posle FPN valjda, a dalje niz Vojvode Stepe - Saobraćajni. Potom se i Farmaceutski smešta daleko, što dalje od Kliničkog centra, na Kumodraž.
Opet, to su samo neki od primera koje znam pouzdano, verovatno ih ima još dosta.

Kao da to rasturanje fakulteta nije dovoljan problem i debilizam sam po sebi, rasturaju se i studentski domovi, pa i njihove institucije. Jedni u dom kod Bogoslovije, drugi u Studentski grad na NBG, treći kod Vuka, četvrti na Voždovac... Čak se i Studentska poliklinika izbacuje iz bilo koje celine i stavlja blizu ali ne i pored ijednog fakulteta, a daleko od bilo kod studentskog doma - u Krunsku, odnosno tadašnjih Proleterskih brigada.

Dok su prošle 90te i svo zlo i krize koje su nam donele, loše planiranje i organizacija su se već toliko razgranali (da tako kažem) i već toliko ustalio taj plemenski odnosno poglavarski mentalitet među čelnicima svih fakulteta i gradskih i republičkih vlasti, da maltene jedva je tu imalo šta više da se uradi. I sad smo u ovom brlogu.

Neki ljudi tvrde da je jedan od razloga dodatnog rasturanja fakulteta i studenata od 1945, tj od 1968 bio političke prirode, i da vlasti nisu želele da omoguće veća okupljanja studanata u budućnosti. Drugi pak kažu da to nije imalo nikakve veze već da je koncept planiranja bio drugačiji. Šta god da je istina, da se uvideti da su ta slepila rasturila BU i njegove podelemente na brojne deliće i lokacije. I da se uvideti dakle da to nije počelo ni 1990, ni 1945 već još 1920ih. I nije glavni problem odnosno povod bio manjak para, nego prosto potpuno odsustvo bilo kakvih dugoročnih i konzistentnih planiranja i dogovora. Nešto što karakteriše ove prostore i u drugim sferama života, mimo fakulteta i obrazovnog sistema.
 
Poslednja izmena:
Evo ovde se može videti sva rasutost zgrada BU, širom grada.
Iako bih ja fakseve grupisao u 4 grupe, zbog ograničenosti izbora boja za ovakve mape, odabrao sam 3 boje za različite grupe fakulteta i jednu za domove.
Plavo su prirodne nauke. Crveno su tehničke nauke. Zeleno su Medicina, Farmacija, Stomatologija i Veterina. Ljubičasto su domovi i Poliklinika.
Kažem, mogu se i drugačije kategorisati i grupisati, ovo sad je samo da mogu na mapi lako da se prepoznaju i lociraju.


BU zgrade.jpg

Na samoj mapi se mogu učitati brojni drugi detalji, te videti i koliko ovih institucija se nalazi npr u malim i tesnim ulicama. Ili daleko od javnog prevoza. Ili daleko od bilo kojih fakulteta.

Sve u svemu, opšte rasulo. Da je neko planirao da osakati ovaj aspekt jednog grada, ne bi uspeo ovako sve da rasturi. Pritom je 95% objekata na mapi građeno i preraspoređeno pre 1991, u vreme kada je bilo dovoljno para (ali ne i volje) da se sve malo preuredi, iiii još bitnije - kada je Beograd i dalje imao puno neizgrađenih a velikih prostora u ili blizu centra grada.
 
Лепо се види како три групације - Студентски трг, БКА-Вук и Булевар ослобођења имају смисла, и како је све остало раштркано скроз бесмислено. Одлична мапа за приказ тога. Фале само мензе као значајан део студентског живота и фали један мање познат дом на мапи, Вера Благојевић у 27. марта :D
 
Не бих био тако строг. БУ је специфичан пре свега зато што покрива неуобичајено широк спектар студијских области. На Сорбони не може да се студира право, нпр. Ретко који универзитет покрива и микробиологију, и безбедност, и нпр. археологију.
Jesi li ti siguran za Sorbonu i pravo. Milos Jovanovic politicar u svojoj biografiji navodi da je diplomirao pravo na Sorboni. Ne znam francuski da bih mogao da proverim.
 
Pa da. Beograd je kao centar regiona jos posle WW1, trebalo da dobije svoj pravi univerzitetski kampus,

Beograd je posle ww1 tek poceo da postaje grad u pravom smislu…

Taman kako je poceo da se gradi pokosio ga je novi rat posle 23 godine.
Jedna grupa u jednom kvartu: PMF, HF, FF, ETF
Prva tri su do pre par decenija i bili jedan fakultet.

Kod nas je svaki fakultet de facto univerzitet za sebe. Recimo profesor matematike 1 na fonu ce imati daleko vecu platu nego profesor matematike 1 na masincu, iako ovaj drugi predaje teze gradivo…

Nazalost mislim da ce se pre ici ka daljem raspadanju postojecih fakulteta nego njihovom ukrupnjavanju.
 
Evo ovde se može videti sva rasutost zgrada BU, širom grada.
Iako bih ja fakseve grupisao u 4 grupe, zbog ograničenosti izbora boja za ovakve mape, odabrao sam 3 boje za različite grupe fakulteta i jednu za domove.
Plavo su prirodne nauke. Crveno su tehničke nauke. Zeleno su Medicina, Farmacija, Stomatologija i Veterina. Ljubičasto su domovi i Poliklinika.
Kažem, mogu se i drugačije kategorisati i grupisati, ovo sad je samo da mogu na mapi lako da se prepoznaju i lociraju.


Pogledajte prilog 141134

Na samoj mapi se mogu učitati brojni drugi detalji, te videti i koliko ovih institucija se nalazi npr u malim i tesnim ulicama. Ili daleko od javnog prevoza. Ili daleko od bilo kojih fakulteta.

Sve u svemu, opšte rasulo. Da je neko planirao da osakati ovaj aspekt jednog grada, ne bi uspeo ovako sve da rasturi. Pritom je 95% objekata na mapi građeno i preraspoređeno pre 1991, u vreme kada je bilo dovoljno para (ali ne i volje) da se sve malo preuredi, iiii još bitnije - kada je Beograd i dalje imao puno neizgrađenih a velikih prostora u ili blizu centra grada.



У праву си, а ово је на пример мапа са странице Географског факултета, рубрика - Где се налазимо

2022-07-16 (2).png
 
Треба имати у виду додуше да смештање факултета у суви центар доста штети студентима ван Београда који треба да плаћају смештај; лакше ће наћи јефтино стан за изнајмити у Кумодражу него у центру или сваки дан путовати по сат времена до центра

Такође је много природније да факултети и институти буди ван градске вреве и што више окружени зеленилом, тако је и раније рађено

Реално би најпаметније било градити факултете ван центра, у близини студентских домова а на траси метроа али то захтева висок ниво кохезивног планирања и организованости који је нашу градску управу на нивоу интергалактичког путовања
Isto tako smestanje fakulteta na periferiju, recimo, "X" steti svim studentima iz Beograda, kako iz sireg centra tako i svih drugih perferija osim bas te, "X". Takodje, postoje studenti iz unutrasnjosti koji imaju svoje stanove u BG i verovatno nijedan od takvih nije bas na periferiji "X". Takodje, u vecini starih evropskih gradova gde spada i BG to je tako, jer se univerzitet razvijao jos od XVII ili XVIII veka. Elem, i dobra vecina profesora zivi u sirem centru grada, ne u Gredi ili Sremcici.
Dakle fakulteti idealno treba da budu u rejonu sireg centra da bi svima bili podjednako pristupacni i tacka. Ko nije iz Beograda iznajmice stan shodno svoijm mogucnostima / upasti u neki studentski dom i putovati prevozom/automobilom na faks.
Za institute se slazem, ali to je potpuno druga kategorija.
 
Vrh