Razumem ironiju, praktično i slažem se, ali iz saobraćajno bezbednosnih razloga to ostaje kao polurešenje.
Imao si čisto polje i čistu situaciju, ti udariš rešenje koje praktično ignoriše dupliranje koloseka, a pošto se radi o Korodoru 10 nekako se računa da bi tako nešto moralo da se desi, stvarno neshvatljiv potez. Pritom Belotinac je pre modernizacije imao 5 koloseka, sada 3.
To znači da je Belotinac negde nekad imao robni rad, koga sada nema. Za ukrštavanje je 3 koloseka sasvim dovoljno čak i za puštanje vozova u snopovima. Snop je puštanje vozova jedan za drugim na minimalnom bezbednom rastojanju u uslovima blokovske signalizacije ( signali na svakih 700-2500 metara na otvorenoj pruzi). A to je na 2-4 minuta jedan za drugim. Snop se vrlo retko primenjuje za putničke vozove, zato što putnicima treba ravnomerniji red vožnje. Za teretne u uslovima električne vuče se ne puštaju snopovi po 3 voza, zato što podstanice to ne mogu da podnesu (mogu uz preopterećenje mreže, koje elektroprivreda skupo naplaćuje sa razlogom). Kada se ukrštavaju dva snopa, jedan snop zauzima dva koloseka, a preko drugog se propuste oba iz snopa iz suprotnog pravca. Dodatni kolosek eventualno treba za pružna vozila, dresine, imobilizaciju vagona u kvaru, ali za tako nešto je dovoljno izvlačnjak (slepi kolosek), koji se koristi za bočnu zaštitu za jednovremeni ulazak voza.
Vezano za 2 koloseka, oni imaju smisla ako i samo ako se predviđa ozbiljan prigradski saobraćaj niša.
Mi u stvari imamo visoko-neiskorišćene kapacitete jednokolosečnih pruga, kod kojih nisu preduzimani sistemi mera za njihovo optimalno korišćenje:
-1- ukrsnice van funkcije, ili sa samo jednom smenom, zbog genocida nad staničnim osobljem
-2- smanjenje kapaciteta zbog terorističkih napada od takozvanih "sakuljača sekundarnih sirovina", sa krajnjim otkupom u poslednjoj fazi od nekoga ko uopše nije Rom (koji se kao narod optužuju).
-3- neodržavanje pruga, zbog neodgovorne države i kadrovskog genocida nad pružnim radnicima. Pravilnim i blagovremenim održavanjem čak i jako stare pruge mogu imati brzine 60-80km/h. A oko 60km/h je srednja tehnička brzina na mreži.
-4- malo telekomande, i potpuno pogrešan sistem kadrovske politike za iste čak i tamo gde dispečeri telekomande postoje (centralno opravljanje na celoj deonici pruge).
-5- odsustvo koloseka u bočnoj zaštiti, za isključivanje mogućnosti da pri ukrštavanju voz stane na signalu pred stanicom. Da podsetimo, ćirine uskokolosečne pruge su ih imale.
-6- kratki peroni za putničke, kratki koloseci za teže teretne vozove.
Ruske železnice, za koje su Železnice Srbije statistička greška, decenijama razvlače dupliranje koloseka na Bajkalsko/Amurskoj magistrali, kao i neka druga proširenja kapaciteta. Ni Zapadna Evropa nije ništa delala naprasno i bez faza. Sa toliko naprasnih skupih poteza, a bez neke zicer ekonomije tipa kao Arapi što imaju naftu, nije mi jasno kako do sada Srbija još nije bankrotirala.
Tema jeste Beovoz/BG:VOZ. Da, lepo je ako neka pruga negde dobije kolosek više, ali i bez tog koloseka više pametni mogu mnogo uraditi. Pravac za Barajevo i Lazarevac se može integrisati sa pravcem za Valjevo. Za Ripanj, Sopot i Mladenovac sa Smederevskom Palankom i Velikom Planom. Za Vrčin i umčare sa Požarevcem. Južni Banat sa Krnjačom. Srem sa Batajnicom. Na taj način se dobija veliki izbor polazaka sa manje polazaka, a ne tiče se skupih dodavanja koloseka već organizacije, i pametne tarifne politike.
Recimo, Šid-Pančevo Vojlovica, može biti neka vrsta Batajničkog poluekspresa. stajanja u Beogradskom okrugu: Batajnica, Zemun, Tošin Bunar, Novi Beograd, Prokop, Karađorđev park, Pančevački most, Krnjača most. Svaka dva sata Šid-Pančevo, sa svakih sat Zemun- Pančevo Vojlovica. Naravno, po ubrzanom postupku rekonstrukcija stajališta Pančevački most, i sa zatvorenim sistemom naplate.
Za Požarevac, tu je veliki problem kako uopšte popuniti voz iz onih naselja beogradskog okruga sa po jedva par hiljada ljudi, ako voz ne ide baš do Požarevca. Možda će u Dražnju, Umčarima, Maloj Ivanči za 5-6 pari polazaka dnevno biti neisplativo imato zatvoreni sistem naplate, ali da u gradskim stanicama i stajalištima gde ne možeš da izađeš ako ne pokažeš kartu. Isto i u samom Požarevcu, odakle idu vozovi i za Smederevo, može biti isplativo ograditi stanicu i kontrolisati pristup istoj vezano za kupljene karte.