Šta je novo?

Beogradske reke i priobalja

Pa i da očistimo mulj, on će se na ušću pojaviti ponovo. Ne drugde, ali na ušću da. Mora se razumeti zašto se on tu stalno ponovo taloži. Temeljni uzrok je čeoni sudar dve tekuće vode! Da li je korito šire ili uže, da li je u korito reke dodat donji novo obaloutvrde ili ne, sve to nema veze. Neko korito postoji, kakvo god da je. Jedna voda udara u drugu KOJA SE PRITOM KREĆE. Ta koja se kreće u trenutku sudara počinje da povlači nizvodno ovu koja udara u nju, "nosi je sa sobom", skreće je nizvodno. Sava svojim kretanjem rukavac Dunava nužno SAVIJA u nizvodnom smeru. To onda na uzvodnom delu linije njihovog sudara stvara "zavetrinu", tj poseban prostor sa manjom brzinom vode gde Dunav zato ispušta talog koji nosi sa sobom. Dakle sam oblik prostora i tok reka stvara tačku povećanog taloženja. To nije posledica nečega što mi uradimo u koritu reke. To se uvek dešava u izvesnoj meri. Upravo je to je ono što nam pokazuje činjenica da se nanosi na staroj i novoj slici ušća skoro savršeno poklapaju po svemu: obliku, veličini i uglu u odnosu na maticu. To što je dodat donji nivo obaloutvrde nema veze. Voda tuda ne teče sem u poplavnim talasima, pa je to nebitno. Zato tu smemo da napravimo rt koji je isti kao ovaj prirodni, koji bi se ionako napravio. Daljeg taloženja tu neće biti jer ni ovaj prirodni ne raste. Uspostavi se ravnoteža erozije i taloženja, i to je onda stabilno stanje.
 
Poslednja izmena:
Муљ се увек таложи уз обалоутврде и зато увек мора и да се измуљава, не само ту, већ где год се наталожи.
 
Evo poređenja. I oblik i orjentacija nanosa je skoro ista. Znači da se mehanizam njegovog stvaranja nije promenio iako je sve ostalo bitno različito. Tj njegov izvor su same reke i njihovo ušće.

Usce pre rata.jpg

IMG_8894cr.JPG
 
Zuma je potrebna potvrda instituta černi da rt ne treba da stoji tu i da to sve treba da se očisti
Da bi prestao da zamiljas romantiku i svetionik
 
Колико је требало да се муљ наталожи ту? Када је измуљивана Сава на том простору? Педесетих претпостављам, пред потонуће "Ниша", пошто је поред невремена, водених струја, преоптерећења, помињана брзина Саве због продубљивања корита реке. Београду је требало 60 година да се сети да би требао одржавати обале река..
И ко зна хоће ли и сада то урадити.
 
Poslednja izmena:
Илустрација је из студије института "Јарослав Черни" о кретању струје при повишеном водостају, где ће та вода ако јој направиш препреку? Логично, на ВРО.

1000032222 (1).jpg

Вероватно је то један од разлога зашто је шпиц тог облика ког јесте.
 
Umesto papira o kome ne znamo ništa pogledaj dve priložene slike stanja kakvo stvarno jeste i kakvo je bilo ranije. Od prve slike korito je sigurno očišćeno bar jednom kad su dodavali novu obaloutvrdu. Pa su se naslage IPAK ponovo pojavile tačno onakve kakve su bile i pre toga. Zemljani rt je prirodna pojava, nešto normalno na ovom mestu. Nije posledica neke ljudske greške. Splavovi su mogli dodatno da uspore vodu i naprave dodatni talog, ali samo početno formiranje nekog, eventualno manjeg zemljanog rta od ovog današnjeg, nije posledica toga nego samog postojanja ušća u kome se jedna brza voda donekle lučno uliva u drugu, isto tako veliku i brzu.
 
Poslednja izmena:
Погледај и ти слике на којима наноса нема, или их има на другим местима, што значи шта? Да се стање мењало.

Уколико воденој струји поставиш препреку, оштетиће је, набиће муљ на ту препреку и преко ње, а када буду високи водостаји преплавиће ВРО.

 
Значи, ако је кеј проширен за ширину да кажемо ондашњег слоја муља, а од тада до сада се наталожило исто толико, онда твоја теза о стабилности и неувећавању количине муља пада у воду. Колико год пружио обалоутврду у корито рукавца, муљ ће се таложити и уколико се не измуљава, једног дана спојити са ВРО.

116813725_10158952582098296_4377275196148158803_n.jpg
 
Погледај и ти слике на којима наноса нема, или их има на другим местима, што значи шта? Да се стање мењало.

Уколико воденој струји поставиш препреку, оштетиће је, набиће муљ на ту препреку и преко ње, а када буду високи водостаји преплавиће ВРО.

Neće preplaviti VRO. Ovo u videu je samo deo onoga što se dešava. Ne smemo izostaviti ostale efekte. Jer kad bi to bilo sve, onda bi se svako ostrvo vremenom proširilo toliko da zatvori reku, a problem bi bile i krivine obale. Pre ili kasnije se uspostavi ravnoteža erozije i taloženja, pa je neka formacija u reci za duže vreme stabilna. Tačno je da je rečni tok haotična pojava pa će se i to jednom ponovo promeniti, ali za vremenske periode koji su nama bitni to je od manje važnosti. Zbog toga se za radove u reci prvo traže takvi optimalni, kvazi stabilni oblici, koji bi se ionako sami napravili, pa se onda oni podražavaju.
 
Нисам рекао да затвори, већ да преусмери ток рукавца при вишем водостају на ВРО.
 
Zuma Vožd, i Duleja po +1 👍

,,....Tačno je da je rečni tok haotična pojava pa će se i to jednom ponovo promeniti, ali za vremenske periode koji su nama bitni to je od manje važnosti.... ,,


Ma može i taj splav ALI u tom meduvremenu :
Ono što jeste nama važno je da ti delovi obala i toka budu
- Zdravi,
- živi,
- ugodni oku,,
- nosu ,
- dostupni za ne smetam prijatan boravak što vecem broju gradjana
😀
 
Вожде, има ли у тој књизи података о дубинама река на различитим деловима?
 
To sam i ja dugo vremena pokušavao da nađem ali nisam uspeo. Za ovakva razmišljanja bi nam bila neophodna prava, kompletna i AŽURNA mapa dna sa izohipsama. Onda su mnoge stvari jasnije. Našao sam samo profil dna ispod mostova. Zatim postoji mapa sa izohipsama ali samo do dubine od 3,5 metra (što pokriva samo prostor tik uz obalu), a za desni rukavac Dunava, koji je hidrološki i mikro-klimatski veoma važan, nema čak ni toga. To je nešto što bi trebalo tražiti u ovakvim knjigama i posebnim istraživanjima. Nedostatak takve javno dostupne mape je prilično čudan kad se čovek seti da su i reke deo grada, i da jeste neobično da čak ni u 21. veku nemamo mapu koja pokriva CEO grad, pa dakle i rečno dno. A reka je ipak puna brodova sa sonarima, pa to ne bi bilo nimalo teško. Kako ćemo inače znati da li je u toku neki aktivni proces promene rečnih tokova? Brine li iko o TOME? Da li i dalje neko redovno plaća takva istraživanja? Institut Černi koji je izdao ovaj zbornik radova 1963. godine privatizovan je 2021.


Kupovinom „Černog“ Milenijum tim je zaokružio sve poslove oko izgradnje metroa. Njihove mašine su već na terenuna tom proektu kao podizvođači a sada će rukovoditi i Institutom koji daje ili ne daje sagalsnost na projekete koji potencijalno mogu ugroziti vodoizvorišta. Prodaja Instituta za vodoprivredu Jaroslav Černi sporna je iz više razloga. Osim što u njemu radi blizi 300 ljudi od kojih je 17 doktora nauka, ovaj Institut ostvaruje i dobit te ne postoji suvislo opravdanje za prodaju. „Ne koštamo državu ni dinar, od nas država ima samo koristi. Zato je motiv prodaje upitan i nekako se nameće sumnja da iz svega stoji interes pojedinaca za kontrolu kojom bi se garantovala pozitivna mišljenja za sve projekte koje vlast planira da izvede“, upozoravao je naš izvor iz Instituta.
 
Poslednja izmena:
Splav je previše pomeren u reku. Ovako maltene zatvara ceo rukavac između Konjskog ostrva i obale Dunava. Još kad mu se pridruže i druga dva iza njega ... Možda je to kad se gleda iz aviona manje izraženo, ali se ne gleda iz aviona nego iz Tvrđave. A to bi trebalo da bude neki dragoceni i zaštićeni pogled. Još dva splava uzvodno od njega, pa se više ni voda neće videti. Sve te tri lokacije za splavove nizvodno od isturenog betonskog vidikovca kod vojske treba ukinuti. Ugao posmatranja sa tvrđave je tako oštar da tu ništa ne sme da bude, inače vizuelno nestaje čitav rečni rukavac. Pa možda i donji deo Konjskog ostrva, u zavisnosti od visine i oblika splavova. Čak i bi ovo istureno zelenilo trebalo smanjiti po visni, tako da mu vrh ne prelazi ivicu vode gledano sa tvrđave.

IMG_9859cr.JPG
 
Splav je previše pomeren u reku. Ovako maltene zatvara ceo rukavac između Konjskog ostrva i obale Dunava. Još kad mu se pridruže i druga dva iza njega ... Možda je to kad se gleda iz aviona manje izraženo, ali se ne gleda iz aviona nego iz Tvrđave. A to bi trebalo da bude neki dragoceni i zaštićeni pogled. Još dva splava uzvodno od njega, pa se više ni voda neće videti. Sve te tri lokacije za splavove nizvodno od isturenog betonskog vidikovca kod vojske treba ukinuti. Ugao posmatranja sa tvrđave je tako oštar da tu ništa ne sme da bude, inače vizuelno nestaje čitav rečni rukavac. Pa možda i donji deo Konjskog ostrva, u zavisnosti od visine i oblika splavova. Čak i bi ovo istureno zelenilo trebalo smanjiti po visni, tako da mu vrh ne prelazi ivicu vode gledano sa tvrđave.

Pogledajte prilog 207969
Мени делује као да ће сплав Мове смета војсци да испловљава.
 
Vrh