Šta je novo?

Beogradska tvrđava i park Kalemegdan

I ja imam mužičku želju.
Sledeći put, ako imaš volje, jel možeš da snimiš šta se sada nalazi na bedmu Vojnig muzeja, na mestu gde se nekada nalazila opservatorija sa teleskopom?
Na fotografijama se nešto vidi, ali nejasno.
Hvala.
 
I ja imam mužičku želju.
Sledeći put, ako imaš volje, jel možeš da snimiš šta se sada nalazi na bedmu Vojnig muzeja, na mestu gde se nekada nalazila opservatorija sa teleskopom?
Na fotografijama se nešto vidi, ali nejasno.
Hvala.

Verovatno mislis na ovu sliku?

DJI_0645.JPG




DJI_0017.JPG



Trenutno imam samo ovu sliku od pre godinu dana koja prikazuje ceo gornji grad u osnovi ako moze da pomogne.
Mogu da snimim taj deo blize sledeci put kad budem pustao pticu na Kalemegdanu ali mislim da tu nema nista specijalno, ako si mislio na neke ostatke od kule opservatorije itd...
 
Poslednja izmena:
Da, na taj deo sam mislio.
Ne očekujem ostatke opservatorije, vidi se da je nakon uklanjanja objekta i odnošenja teleskopa na tom mestu posađeno drveće.
Ali se vide neka dva "svetla predmeta" pa sam radoznao o čemu se radi, da li su to neki muzejski predmeti, možda ostaci nekog spomenika, sarkofaga... ili nešto prozaično, samo neke limene table ili betonske ploče?
Hvala u svakom slučaju.
 
Мали савет Спацију и осталим дронистима, снимите Калемегдан кружно од унутрашњих зидина ка спољним, попут спирале.
 
Evo jedne slike tog dela.

2021. Juzni bedemi tvrdjave oko Vojnog muzeja, aero snimak.jpg


Pretpostavljam da je ta bela mrlja ispod grma verovatno spomen ploča opservatorije i prve Srpske geodetske sluzbe. Tu je zbog toga bila i jedna od glavnih čvornih tačaka prvih premeravanja grada. Pa se i sada tu nalazi. Kao što ovde možete da vidite u pitanju je "Trigonometrijska tačka prvog reda". Tako je sama zgrada opservatorije nestala u jednom od bezbroj naših ratova, ali je zato iza sebe ostavila nešto što ne nestaje tako lako.

Trigonometrijska tacka 1. reda na lokaciji bivse opservatorije na Beogradskoj tvrdjavi.jpg
 
Da, mislim da sam već postavljao neki članak na tu temu, ta tačka bi trebalo da bude polazna tačka premera ne Beograda, već Kraljevine Srbije, i navodno se nastavlja na tadašnju austrijsku mrežu (ili kako se to već zove).
Ima na ovoj temi.


edit


Da ponovim:

http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitstream ... sequence=1

АСТРОНОМСКИ РАДОВИ ВОЈНОГЕОГРАФСКОГ ИНСТИТУТА
СТЕВАН РАДОЈЧИЋ
Управа за оперативне послове ГШ Војске Србије, Београд, Србија

.........
Занимљив је податак да је Географско одељење, почетком 20. века планирало да на Калемегдану уреди астрономску опсерваторију.
Данас се не зна колико се далеко одмакло од те идеје, осим да је на том месту постављена тригонометријска тачка првог реда (која је 1904. повезана са аустроугарском мрежом) и да се на неким картама и скицама из тог доба користи топоним "војна опсерваторија".
Иако Бошковић у неким извештајима претпостављенима из тога времена користи израз "наша опсерваторија у раду", није познато да ли су на Калемегдану, осим наведеног стуба, постојали и неки павиљони или слични објекти и да ли је ишта опажано.

…………………………………….
3.1. Опсерваторија ВГИ

Опсерваторија ВГИ се састојала од куле са куполом и два павиљона, источног и западног.
У средини куле налазио се стуб од армираног бетона, висине 8.38 метара, који је уједно служио и као тачка триангулацијеI реда; то је она иста тачка где је ВГИ пре рата планирао уређење опсерваторије (могуће је да овај стуб стабилизован још 1904. године, као први корак ка стварању опсерваторије Географског одељења).
Стуб је био намењен за мерења универзалним теодолитом.
У павиљонима су подигнути масивни стубови, такође од армираног бетона - у источном павиљону стуб висине 3.10 метара, намењен за опажања пасажним инструментом у меридијану места, а у западном стуб висине 3.48 метара, намењен за опажања пасажним инструментому I вертикалу.
Сва три стуба су почивала на дубоким и масивним бетонским стопама и била изолована од носача и платформи по којима се крећу опсерватори током рада.
Опсерваторија је оспособљена за рад на прелазу 1926. и 1927. године.
Неколико година доцније, од 1933 до 1936. године, изграђена су још три слична павиљона, један за пасажни инструмент, а два за зенит- телескопе.
Опсерваторија је била у функцији до 1956. године (разуме се, током II светског рата била је опљачкана и девастирана), када се ВГИ преселио у зграду у улици Мије Ковачевића. Убрзо после тога, опсерваторија је срушена, а земљиште преуређено, тако да данас нема трагова њеног постојања.
.........
 
Poslednja izmena:
Велика је штета што та опсерваторија није сачувана за астрономско друштво чија је опсерваторија у Деспотовој кули.
 
U ovom dokumentu VGI ima zanimljivih podataka. Šteta što ne može da se prošeta oko Vojnog muzeja i vidi taj deo tvrđave. Pogled sa ovog dela bedema bi svakako bio nešto što nismo imali prilike da vidimo. Inače važnost baš te lokacije pokazuje i činjenica da u široj okolini grada postoje samo tri trigonometrijske tačke prvog reda (referentne, odakle su počinjala sva merenja, tačne po definiciji), a ova je jedina u užem delu grada. Dakle jedna na tvrđavi, jedna na Avali i jedna na Milićevom brdu, između Višnjice i Slanaca. Jedna duhovita interpretacija bi mogla biti da je stari deo grada grada čvrsto usidren samo ovde, a ostatak se i dalje migolji i mrda :)

Što u nekom pesničkom i istorijskom smislu i nije tako daleko od istine. Tvrđava je uvek bila onaj glavni, najvažniji i neophodni deo, a sve ostalo je išlo uz nju, onako, usput.

Trigonometrijske tacke prvog reda u Beogradu.jpg
 
Велика је штета што та опсерваторија није сачувана за астрономско друштво чија је опсерваторија у Деспотовој кули.
Pa vojska, tj VGI je iznela opremu, a po opisu u tekstu šta se nalazilo unutar objekta, to ne bi moglo bez rušenja.
NIje tu u pitanju samo ta "lažna kula" već i aneksi pored nje koji su bili oblika železničkog vagona, a oni se na većini fotografija i razglenica ne vide upravo zato što su fotografi birali ugao iz kojeg se ne vide. Kako se u zgradu VGI uselio Vojni muzej, pristup objektu na tom mestu nije bio slobodan - pogotovu noću, kada se osmatra nebo.

A ima još jedna stvar: ta opservatorija je "našminkana" da deluje kao neka srednjevekovna kula, samo što nema nikakve veze sa logikom i načinom građenja fortifikacija:
"lažna kula" se ne nalazi uz ivicu bedema (što bi bilo logično - uostalom, vidi obnovljenu kulu u kojoj je danas opservatorija), već na - platou na bedemu, apsolutno nelogično, jer su graditelji fortifikacija znali da bi u tom slučaju napadačka pešadija mogla da, izbijanjem na taj plato bedema, priđe i da opkoli kulu sa svih strana... donekle mogu da prihvatim da je objekat opservarorije, podignut oko armiranog betonskog stuba na mestu gde tom stubu mogu da se obezbede stabilni temelji (dakle - dalje od zida bedema) sa onim kruništem na vrhu nekako stilski uklopljen u ambijent austrijske tvržave iz 18. veka i zgradu VGI koja podseća na srušeni Depotov zamak, ali - radi se ipak o lažnoj kuli postavljenoj na nelogičan način, i to je verovatno još jedan od razloga za njeno rušenje (pored glavnog - iznošenja opreme i instrumenata).
 
Kakvi su ovo tragovi:

1703691435883.png



Drugo: koliko visoko ide dron maksimalno?
 
Ovo su neke pjacete uradjene od kamena isto kao ove stazice sto vode do njih.
Dron inace moze da leti do 500 metara visine.
 
Evo ti na fotografiji iz Spatiovog drona

dji_0645-jpg.184885


reflektori dekorativnog osveljenja zgrade Vojnog muzeja, i staze koje vode do njih.
 
Kakvi su ovo tragovi:

Pogledajte prilog 184904


Drugo: koliko visoko ide dron maksimalno?

Verovatno staza za šetnju napravljena od kamenja nalik staroj Turskoj kaldrmi. Onda je tokom decenija od kako se tamo ne može ući oko svakog kamena izraslo malo trave. Tako da se vidi svaki pojedini kamen u šetnoj stazi sa krugom trave oko njega.
 
Vrh