Šta je novo?

Arheološka istraživanja i prezentacije

Naopako, pa zar nije urađeno to istraživanje do sada?
Je li moguće da su toliko neodgovorni?

Jesu neodgovorni. I čak krše zakon. Uslovi za njihov sopstveni projekat jasno kažu da prvo mora da se uradi arheološko istraživanje da bi se uopšte znalo šta tu može ili ne može da se radi.
 
Poslednja izmena:

Svaka čast. Izuzetno detaljan i dobro obrazložen rad. Sad najzad imamo osnovni materijal za planiranje daljih istraživanja i kasnije planove za rekonstrukciju i prikaz ovog dela tvrđave. Uvek mi je smetalo što u savremenoj percepciji istorije Beograda u glavama Beograđana bukvalno fali pola tvrđave i bivšeg gradskog naselja, i to baš njegov glavni civilni deo sa pristaništem koji je bio ispod sada vidljivog dela tvrđave, pored reke. To je ogromna i važna praznina, nešto što mora da se delimično rekonstruiše i prikaže, a ovakvo istraživanje je neophodni korak ka tome.
 
Arheološka istraživanja priobalnog bedema bi trebalo da počnu uskoro.
Arheološka istraživanja se obavljaju onda kada investitor pribavi novac.
 
Da li to znači da je novac obezbeđen?
 
Pitam sada kao potpuni amater, ali zainteresovan za unapređenje tog prostora... Vaše mišljenje o obnovi hrama Uspenja presvete bogorodice i Mitropolijskog dvora?
Kolko shvatam obe građevine bile su impozantne... verujem da se raspoloživih podataka o temeljima mogu rekonstruisati originalni gabariti oba objekta, pa čak i izgled same crkve... bio bi to jedan lep detalj koji baš nedostaje tom delu grada.
 
Ne znam sa sto posto sigurnosti da je novac obezbeđen, ali znam da se vrše pripreme da počne u februaru.
Koliko znam postoje elementi za rekonstrukciju Mitropolije. Najveći problem je, po mom mišljenju namena, kada bi se zgrada rekonstruisala.
Tu se pojavljuju realni problemi. Zgrada pod krovom, u kojoj bi se organizovao boravak ljudi po bilo kojoj osnovi, trebalo bi da ima vodovod, kanalizaciju, grejanje, struju, rashladne uređaje. Svi ti moderni sadržaji i njihove instalacije remete autentičan izgled objekta, i zahtevaju da se prokopa veći deo Donjeg grada, da bi se sa takvim instalacijama stiglo do Mitropolije.
Mi već imamo moderne objekte koji zvrje prazni, a u funkciji su prezentacije BT. Mislim na vizitorski centar pored Kule Nebojše.
 
Da, dobar argument... to mi na prvu nije palo na pamet.
Ne toliko što bi "remetilo autentičan izgled objekta" jer to je nemoguće, na kraju krajeva imaš kanalizaciju u struju gore na tvrđavi pa i to remeti autentičnost, ne možemo da se vratimo u srednji verk.

Veći je problem što bi se kopanjem rovova za instalacije možda oštetilo nešto dole ispod u zemlji, što nije identifikovano istraživanjema do sada.
Da ne govorim galamu u medijima koja bi se stvorila.

Sa druge strane, mislim da bi ta dva objekta sjajno legla u celom tom ambijentu.
Pogotovo noću sa dobrim osvetljenjem... izgledalo bi svetski...
 
Код Видин капије је откопан прилично дубок ров за испитивања, и откопана је читава планина наслага, око бедема. Више фотки на Калемегдан теми:
1740739282888.png

1740739302078.png
 
 
Po prvi put sam izbliza video kako danas izgleda sam ugao bastiona II Severoistočnog priobalnog bedema. To je onaj ugao kod fudbalskog izgrališta.

Plan

Nazivi delova Beogradske tvrdjave, Popovic.jpg


Markiranje granica bedema na ortofoto snimku

Bastion II severistocnog bedema Beogradske tvrdjave, priobalni bedem.png


Kao što gore vidite još uvek nam fali neotkopani spoljni priobalni bedem koji je ispod kafane fudbalskog kluba. Otprilike negde ispod crnog limenog roštilja sa visokim čunkom :)

Usput, ne shvatam ko dozvoljava ove dve zgrade u rovu između dva priobalna bedema. Hajde da privremeno i prihvatimo onu "tobože privremenu dozvolu" od pre 2. svetskog rata za ovaj prvi fudbalski teren, ali šta će tu kafana i ovaj abortirani betonski monstrum iza nje? Kakve to veze ima sa fudbalskom istorijom?

2025.04.24_193152_IMG_1081.JPG


Pristup trotoarom ka severoistočnom uglu tvrđavskog bastiona

Do sada je bilo ovako

img_4996-jpg.236185


A danas, posle rušenja dve pomoćne barake uz kafanu, pristup izgleda ovako:

2025.04.24_192135_IMG_1045.JPG


2025.04.24_192152_IMG_1046.JPG


2025.04.24_192203_IMG_1047.JPG


2025.04.24_192212_IMG_1048.JPG


2025.04.24_192244_IMG_1049.JPG


Ovo je sam ugao bastiona. Iznad ovog ugla, na vrhu bedema, bila je najisturenija osmatračnica ka ušću Save i Dunav (i verovatno su njeni ostaci i dalje u onoj šikari iznad).

2025.04.24_192356_IMG_1052.JPG


Podzemni i nadzemni deo. Korenje drveća je pomerilo deo cigli.

2025.04.24_192413_IMG_1053.JPG


Baš su je nalepili uz bedem

2025.04.24_192539_IMG_1058.JPG


Ovde se vidi nekadašnja ulična kaldrma.

2025.04.24_193458_IMG_1086.JPG


Kad se napravi dobra podloga pa se onda ulica prekrije ovim ogromnim kamenim kockama, što se tiče popravki kolovoza mirni ste sledećih 200 godina.

2025.04.24_193508_IMG_1087.JPG


Ipak je glavno, i u ovoj bastionskoj priči sigurno najvidljivije, da restoran i dalje radi ... Sad mi je mnogo lakše :)

2025.04.24_192111_IMG_1043.JPG
 
Poslednja izmena:
U jesen prošle godine, kad je opalo lišće pa je najzad postalo moguće nešto videti, išao sam da pogledam da li je išta ostalo od zaštitnih bedema, kula ili drugih struktura na vrhu isturenog, oštrog ugla severoistočnog priobalnog bedema. To je bio prvi i najistureniji deo tvrđave do koga se dolazilo iz pravca ušća Save u Dunav. To je dakle ova zapuštena i inače neprohodna šikara iznad zgrade:

2025-04-24_192539_img_1058-jpg.236268


Prva stvar koja se vidi kad se čovek popne na priobalni bedem je ovaj apsolutno spektakularni prizor. Bedem je toliko širok da na njegovom vrhu bez problema raste dvostruki red ogromnih platana između kojih se provlači fantastični zeleni tunel. Čisto da vidite kako ti bedemi danas MOGU da izgledaju ako ih urede pametni i pošteni ljudi, a korumpirani onda zaborave i ne diraju.

IMG_5218.JPG


Međutim ugao bastiona je na suprotnoj strani. Kad se prođe na desno, pa kroz topovske zaklone i do unutrašnej strane bedema, to izgleda ovako.

IMG_5262.JPG


Pokušaj probijanja duž ivice ovog zida:

IMG_5245.JPG


IMG_5244.JPG


Kad se pogleda ka ulici, vidi se da je ovde ostalo puno prilično očuvanih struktura koje se naziru kroz zemlju i rastinje koje ih prekriva

IMG_5247.JPG


IMG_5246.JPG


Očuvan je znatan deo zaštitnog zida na vrhu bedema, na obe strane od isturenog ugla bastiona.

IMG_5236.JPG


IMG_5237.JPG


IMG_5240.JPG


IMG_5241.JPG


IMG_5243.JPG


Takođe, ustalasani oblik zemlje otkriva je u pitanju samo tanka zemljana prekrivka i da su odmah ispod nje prilično očuvani delovi bedema ili zidova objekata iznad njih.

IMG_5249.JPG


Takođe, svuda su razbacani delimično obrađeni delovi kamena, što je takođe bivši deo bedema.

IMG_5250.JPG


Ukratko, ovo je i zbog svog najisturenijeg položaja ka dve reke i zbog očigledno očuvanih delova objekata na vrhu bedema zaista posebno važan deo Beogradske tvrđave, pa je neophodno nastaviti započetu rekonstrukciju i konzervaciju i na ovom delu bedema.
 
Poslednja izmena:
Мени је одувек било суперинтересантно што поред терена ГСП, постоји право сеоско домаћинство, са све поврћем у башти, у најстрожем центру, и најатрактивнијем делу Београда.
 
Mogu da razumem i neki objekat za FK, ali da se uobliči da se uklapa u tvrđavu svojim gabaritima i fasadom (neka fasadna cigla), a ne da izgleda kao neka divlje sklepana kafana uz Ibarsku. Naravno bez ovih nabreklih divljih dogradnji i okolnih baraka koje bi išle pod mač.
 
Ako ostavimo po stani njihove interpretacije, ali pričaju, posećuju i prikazuju neke vrlo zanimljive lokacije. Velika je šteta što je sve to istorijsko bogatstvo u ovakvom stanju.

Divovsko groblje u Banatu - oru ljudske kosti

 
Čovek ostaje bez reči. Kako li je tek sve ovo izgledalo nekada?

The First Photographs Ever Taken of Iran [1848-1858] by Colonel Luigi Pesce + Persepolis, Old World

 
Poslednja izmena:
Neki arheolozi predlažu pomalo neočekivan odgovor na staro pitanje: Ko je izmislio točak?

Po njima, niko! Moglo bi se maltene reći da se izmislio sam. Ili preciznije, da sadašnja verzija točka rezultat pre svega prirodnih zakona koji su zahvaljući trenju sami izdubili osobinu na valjkasnim drvenim balvanima preko kojih se kotrljao teži teret.

62670-050-E0AF4E46.jpg


Reconstructing the invention of the wheel using computational structural analysis and design



 
Po što ondašnji sevornoamericki indijanci nisu imali točak za teglenje nomadski stvari ?
Nešto južnije bar prema klesanim slikama i podacima čak i nestalih civilizacija bio je u upotrebi Kao nisu hteli da im šapnu da mogu da ga u prirodi pronadju.
Još jedna u moru konaučnih nebuloza i to oko točka.
 
Kad je pre par godina predloženo izmeštanje okretnice trolebusa iz Studentskog parka, pojavila se jedna od do sada najboljih šansi za arheološko istraživanje Rimskog Singidunuma, odnosno Rimskog civilnog naselja ispred vojnog logora. Prvo, upravo je Vasina ulica bila glavna ulica Singidunuma, a onda i je Studentski trg jedna od izuzetno retkih delova Starog grada gde nikada nije bilo velike gradnje čiji bi temelji i podrumi narušili Rimske ostake. Oni su i nađeni u temeljima nove zgrade Filozofskog fakulteta i u Studentskom parku preko puta.

Rimske terme u Studentskom parku - 1-singidun-1-768x447.jpg


Zbog toga su, mnogo godina unazad, bila predviđena obimna arheološka istraživanja "već sledeće godine". Nešto što bi radikalno dopunilo sliku Rimske istorije našeg grada. Naravno, od svega toga nije bilo baš ništa. Sve je brzo zaboravljeno.

Međutim, ove godine jedno od mnogih "obnavljanja asvalta" je najzad zakačilo i Studentski trg. Pošto je to obično obuhvata samo gornji sloj zemljišta, ne izgleda da je iko pri tome mislio i o najbogatijem arheološkom nalazištu u gradu koje se nalazi odmah ispod. Pošto se pri tome zbog obnove instalacija kopaju i dublji rovovi. Juče sam po prvi put video da je prokopan i jedan takav dublji rov. Kad se pogleda šta se u zemlji može videti, naravno, već je u prvom rovu, izronio i jedan stari ozidani kanal koja su bageri rutinski presekli. Ne izgleda da je previše star, ali to bi ipak neko nadležan trebao da pogleda.

2025.08.10_194415_IMG_7729.JPG



2025.08.10_195041_IMG_7752.JPG


2025.08.10_194821_IMG_7744.JPG


2025.08.10_194535_IMG_7734.JPG


2025.08.10_194544_IMG_7735.JPG


2025.08.10_194903_IMG_7747.JPG


Ako pretpostavimo da je plato Studentskog parka niži oko dva metra od ulice, a da su Rimske terme u parku počinjale oko metar ispod parkovskog šetališta (vidi sliku), ispada da je početna dubina ostataka u Rimskom sloju zemljišta oko tri metra ispod nivoa ulice. Ovaj rov za kanalizaciju izgleda oko 2,5 do 3 metra dubok. Znači Rimski ostaci bi trebali da počnu da se pojavljuju otprilike odmah ispod dubine kopanja ovog rova. Sem ako je zbog izravnjavanja kosine zemljane padine ka Dunavu ranije niža strana ulica nasuta još u Rimsko doba (stepenice nadole na ulazu u park), onda bi ispod ulice mogli da budu i pliće. U svakom slučaju bez arheološkog nadzora ovde ne bi trebalo dublje kopati ništa.
 
Ispravka u brojevima.

Sad sam shvatio da bivša Velika Pijaca, a sada Studentski trg, uopšte nije bila poravnata da bi se ublažio nagib padine ka Dunavu. Eventualno je to urađeno samo pri vrhu, uz ulicu. I dalje postoji znatan nagib. Što znači da nije svedno gde se meri kota terena, što sam ja uzeo iz Gugl mape i sredine parka (da bih izbegao greške filtriranja i interpolacije u Google algoritmu računanja visina) umesto da odem tamo i sam vidim. Kad sam to uradio, ispalo je da je visina stepenica, tj razlika nivoa Trga i Parka, samo jedan metar, a ne dva kao što sam računao.

2025.08.11_210236_IMG_7787.JPG


A to onda znači da vrh arheološkog sloja Rimskih ostataka ispod ulice počinje na dubini od otprilike dva metra, a ne tri (jedan metar stepenica sa gornje slike, plus jedan metar ukopanosti vrha ostataka Rimskih termi sa donje).

rimske-terme-u-studentskom-parku-1-singidun-1-768x447-jpg.248018


Ovo gore je ponovo zatrpano i nalazi se ovde:

2025.08.11_210457_IMG_7789.JPG


Dodatno, tamo se vidi i da je već bio iskopan i posle zatrpan isti taj rov za kanalizaciju (tj iste dubine) maltene duž cele ograde parka.

2025.08.11_205909_IMG_7783.JPG



2025.08.11_205943_IMG_7784.JPG


Sa ovom dubinom kopanja i ovom dubinom Rimskog arheološkog sloja ispod Vasine ulice i Studentskog trga, ovo je bila idealna i sasvim besplatna istražna arheološka sonda duz najperspektivnijeg nalazišta u gradu.

Da li je iko od arheologa uopšte pratio to kopanje?
 
Poslednja izmena:
Vrh