Šta je novo?

Реконструкција Трга Републике

Igore, nisam kritikovao redakcijske priloge koje vi radite, ako si na to mislio. Nego odnos svih ljudi u Beogradu, pa tako i članova Beobuilda, prema poštovanju usvojenih procedura i zakona. Da li je tačno ili nije tačno da se po nekom gradskom planu sme postupati tek kada bude formalno usvojen i objavljen u Službenom listu? Tek tada počinje da važi, zar ne? Ili sam ja to pogrešno razumeo? Pa kako to da ima tako malo komentara o radovima u Beogradu koji su po tom kriterijumu čak i formalno nezakoniti, da i ne spominjemo razne po rangu niže procedure u čiji pravi status i obaveznost nisam siguran? Šta ako projekta nema u javnosti zato što neka institucija nije dala saglasnost, pa se prosto radovi započnu i bez te saglasnosti, sa idejom da će tvrdoglava osoba iz te institucije već vremenom "leći na rudu" pošto vidi je ionako kasno da se štiti to što je ona htela da zaštiti svojim protivljenjem? Zar takva situacija, da se radi a da nigde nema naznaka da je plan po kome se radi uopšte usvojen, a pogotovo ne javan, nije razlog za daleko glasnija protivljenja takvoj praksi? Inače će to biti sve češće. Zašto bi vlast sama sebe unapred ograničavala ako se niko ne buni? Nema razloga za to.

Takođe, čak i da je usvojen i legalan, ali ne i javan, opet je i to jako loše. Transparetnost nije samo mogućnost konrole, u smislu da javnost ne veruje vlastima, nego je to neophodni i unapred predviđeni deo sistema. Posao vlasti, kao svakog drugog menadžmenta, je koordinacija različitih interesa. Oni treba da pronađu optimum među njima. To im je čitav smisao postojanja. Ali da bi to uopšte bilo moguće, prvo najrazličitije interesne grupe u Beogradu moraju da budu svesne imaju li one neki interes u projektu koji se priprema, da bi uopšte mogle da ga unapred artikulišu i prijave koordinatoru tih interesa (vlastima). To tako MORA da funkcioniše. Oni primaju platu da bi to radili. A obaška što ni pare i ni gradski resursi nisu njihovi, pa čak ni pravo menadžmenta nije dato trajno nego samo na određeno vreme. Planovi moraju da prođu sve procedure i da na kraju budu objavljeni na Internetu, pa tek ONDA može da se počne sa radom. Ako se to ne desi, treba protestovati. Sada bi bilo ušteđeno mnogo para, živaca i neprijatnosti samo da je javnost na vreme imala uvid u planove po kojima je trebalo raditi Trg Republike. To je ono na šta sam mislio.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=660555#p660555:pdlf9jc2 je napisao(la):
relja » 15 Sep 2019 09:32 pm[/url]":pdlf9jc2]Hvala. Verujem da Zuma ima sigurno :)

Širina otvora za kišnicu je koliko vidim ista kao i na "običnim" slivničkim rešetkama.
Ovo je isto kao kod slivničkih rešetki kod kosih rampi za silazak u podzemnu garažu, samo u drugačijoj konfiguraciji, tj. prilagođeno trgu.
Za sredu najavljuju jaču kišu. videćemo kako će se ponašati...

Trg je pod takvim nagibom da ne verujem da ce se na njemu primetiti ako slivnici ne rade svoj posao.
Sa druge strane sva voda koju slivnici na trgu ne mogu da prime napravice problem negde nizvodno, kao sto se desilo na Dunav stanici pre par meseci.
 
Hvala za slike, Zuma i Lord.

[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=660586#p660586:234lo6tt je napisao(la):
Lord » 15 Sep 2019 09:54 pm[/url]":234lo6tt]
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=660555#p660555:234lo6tt je napisao(la):
relja » 15 Sep 2019 09:32 pm[/url]":234lo6tt]Hvala. Verujem da Zuma ima sigurno :)

Širina otvora za kišnicu je koliko vidim ista kao i na "običnim" slivničkim rešetkama.
Ovo je isto kao kod slivničkih rešetki kod kosih rampi za silazak u podzemnu garažu, samo u drugačijoj konfiguraciji, tj. prilagođeno trgu.
Za sredu najavljuju jaču kišu. videćemo kako će se ponašati...

Trg je pod takvim nagibom da ne verujem da ce se na njemu primetiti ako slivnici ne rade svoj posao.
Sa druge strane sva voda koju slivnici na trgu ne mogu da prime napravice problem negde nizvodno, kao sto se desilo na Dunav stanici pre par meseci.

Ja se iskreno ni ne sećam slivničkih rešetki na trgu, pre rekonstrukcije.
Naravno, nagib terna je glavni faktor... Ali ovaj slivnički sistem sada postaje daleko važniji, treba da smanji količinu vode koja otiče prirodim padom preko kolovoza i dalje niz Francusku ulicu - pošto će kolovoz na trgu ipak izgleda biti ravan i gladak, ne hrapav. Voziće se brže, ali ne po normalnom asfatu nego po kamenu... a po kiši će se voziti po mokrom i glatkom kamenu....
 
Našao sam i sliku cevi sa metalnim nastavkom. Kameni blokovi šetališta idu sa obe strane ovog uskog metalnog nastavka, i njegov vrh je ono što se vidi na kraju. Šetalište mora redovno da se čisti usisivačem jer su ovo mali otvori, pa će sve što je slične veličine da se zglavljuje u njima ako ga voda za pranje ili kiša spira do ovih otvora (plastični omoti i druge fleksibilne sitnice slične veličine).

Pogledajte prilog 1
 
Саобраћај је у потпуном прекиду испред Позоришта:









Плоче у делу где су клупе су недопустиво прљаве и исфлекане. Да ли је предвиђено да се оне икако чисте и перу? Нисам хтео да сликам изблиза јер сам то већ једном чинио и објавио овде слике:



 
Posto smo mi majstori u pustanja neceg u pogon i neodrzavanja istog ne ocekujem ikad ikakvo ciscenje trga i mobilijara
 
Evo jedna gruba računica kolika je razlika samo u ceni materijala izmedju onoga što je projektovao cip i ovoga što je izvedeno. Podatke sam uzeo iz tehničkog lista sa ovog linka: https://www.pierreetsol.com/vente/index ... chment=785
Zanemarujem one kocke što su po projektu trebale da idu u epoxid, zanemarujem dilatacije koje nisu izvedene, mnogo skuplje ruke i sl. to sve ide preko ove računice. Ovo je čisto razlika u ceni izmedju peska i projektovanog cem maltera.
Podloga:
4000m²*0,05m=200m³=200.000l
U Teh listu kaže za podlogu se 25kg sike meša sa 25kg peska i dobije se 22l maltera. Znači za podlogu je potrebno 227.000kg sike.
Fuge:
8m/m²*4000m²*0.01*0.2=64000l
Za fugu od 25kg sike dobijemo 14l fuge
Znači za fugu još 114.000kg sike.

Ukupno znači oko 340.000kg sike po 1€?/kg= 340.000€
Na drugoj strani imamo cenu peska od koliko? 10000€? I dobro par desetina hiljada za zaptivnu masu.
Sve ostalo je jeftinije nego projektovano i ruke i asfalt u odnosu na beton... Skupilo bi se tu jos iha.

E da imamo neko istraživačko novinarstvo pocepali bi ih ko siroče napolitanke.

P. S. Kasno je, i ovo je bez papira i na telefonu, pa prastajte ako sam negde zaje*******ao.

Послато са Redmi Note 4 помоћу Тапатока
 
Што се тиче чишћења трга, ево како у Атини рецимо - а то је град који заиста није никакав појам чистоће, био сам месец и по дана - чисте градске тргове и јавне површине. Тамошње градско одељење чистоће и рециклаже (еквивалент наше градске чистоће) има јутјуб канал па тамо повремено каче снимке како чисте улице. Погледајте и замислите како би београдски гранит изгледао када би се овако темељно рибао и чистио. :)
Видео је пет минута, али суштина је између 0:30 до 1:05

https://youtu.be/6MApBV7x-dE
 
Imam jedan praktičan predlog koji bi nam mogao uštedeti mnogo para i vremena.

Šta će biti kad se temperature spuste ispod nule i počne da se formira led? Nisam siguran da li će po ovako glatkoj površini prekrivenoj ledom biti moguće i hodati, a kamoli da se odvija normalan saobraćaj. Ali to se ne može sigurno tvrditi ovako napamet. Sumnjam da u svetu ima baš puno ovakvih puteva kakav se ovde sada pravi, pa su i iskustva manjkava.

Pa, čisto da bi bili sigurni da li je tako, da izmerimo trag kočenja vozila nekoliko različitih težina kad ovo prevrtanje kocki stigne do raskrsnice sa Francuskom. Prvo na suvom "prevrnutom" kolovozu, a zatim na mokrom. Pa onda da na vreme vidimo ima li smisla nastavljati sa tim i iza raskrsnice, ili ćemo opet napraviti ogromnu štetu. To bi bilo moguće uraditi lako i brzo.

Jer, mora da postoje neki pravilnici o minimalnom trenju koje mora postojati da bi put bio bezbedan za korisnike i dobio upotrebnu dozvolu. Pretpostavljam da nije dozvoljeno napraviti autoput od stakla, ili nešto slično. Šta o tom pitanju kažu Sekretarijat za saobraćaj i Javno preduzeće “Putevi Beograda”? Koji su kriterijumi za podlogu puta, ili za maksimalni zaustavni put vozila, ili šta je već od parametara tog tipa kod njih propisano? Pa da odmah sad izračunamo šta će se desiti kada počnu jesenje kiše, pa sve pliva u vodi, ili kad počne zima i led? Ili prosto kad dete sa Trga izleti na put po suvom kolovozu? Na koliki se zaustavni put tada mora računati? Da li je fino uglačani granit sa tolikom izmerenim putem zaustavljanja prihvatljiv sa stanovišta njihovih bezbednosnih pravila? Onda bar, u najmanju ruku, negde stoji zapisano šta je ko rekao.

A ko zna da li je iko od njih bilo šta i pitan o novoj podlozi kolovoza. Takođe, kako stoji stvar sa novim saglasnostima na nove izmene projekta (ako uopšte postoji), ili o stepenu slobode da se projekat menja bez novih saglasnosti?
 
Bilo bi dobro da prevrnu kocke samo kod pozorista i puste da saobracaj tece preko njih nedelju dana, da vide da li ce kocke utonuti u podlogu kao pre i kako ce se ponasati. Bice katastrofa da isprevrcu sve kocke i tek onda puste saobracaj i shvate da i dalje tonu.
 
I da negde u sred te nedelje okolo stave bogato dimenzionisan sistem prskalica za baštu, da bi simulirali dugotrajnu i jaku kišu. Jer šta ako je ispod ovih rupa ilovača koja ne propušta vodu? Ili čak i ako nije ilovača, ali se zemlja ipak brzo zasiti vodom? Pa onda ispod blokova bude ovako?

 
Ako naprednjaci opet osvoje Beograd posle svih ovih silnih za******* naroda onda smo mi spremni za kolektivnu lobotomiju. Pogledajte samo kako su Ruzveltovu izfuserili.
80d0f3602ca951c44ae61b871e4f6cce.jpg


Sent from my SM-G970F using Tapatalk
 
Bez ozbiljne podloge te kocke sa trga ne bih stavio ni u dvorištu

iako je kod mene mnogo manji promet pešaka, a nema ni auta. :)
 
Sigurno bi veštaci za procenu brzine na osnovu traga kočenja mogli da urade inverznu operaciju, da odrede trag kočenja. Jedan od glavnih parametara je i stanje kolovoza. Materijal, vlažnost.... Valjda će se neki veštak javiti.

Pokušao sam na brzinu da nadjem nekakav stručni materijal.
U diplomskom radu hrvatskog sveučilišta "ODREĐIVANJE ZAUSTAVNOG PUTA MOTORNOG VOZILA U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA" (https://repozitorij.fpz.unizg.hr/island ... 24/preview)
se na strani 30 analizira uticaj kakvoće kolovoza. Međutim ne postoji u parametrima opcija "gladak kamen".
Pogledajte prilog 2
Na istoj strani se pominje i neophodnost povećanja hrapavosti kolovoza i ukazije se na jedan drugi stručni rad
"NOVA METODA OHRAPAVLJIVANJA POVRŠINE KOLNIKA"
(https://bib.irb.hr/datoteka/742165.Nova ... ivanja.doc)
Izuzetno zanimljivo, pročitajte.
Postoje velike mašine za ohrapljivanje i vozila za testiranje klizanja (Skid Resistance Test)
Pogledajte prilog 1


U tom radu postoji referenca 7-Skid resistance
(http://classes.engr.oregonstate.edu/cce ... 4_body.htm)
Medjutim link je nedostupan i mogu se naći samo njegovi fragmenti.
Na primer u poglavlju 4.2.3 Surface Texture Measurement kažu
Because pavement skid resistance is tied to surface macrotexture, some methods seek to measure a pavement's macrotexture then correlate it with skid resistance as measured by some other, more traditional method. The simplest surface texture measurement is the sand patch test (ASTM E 965). The test is carried out on a dry pavement surface by pouring a known quantity of sand onto the surface and spreading it in a circular pattern with a straightedge. As the sand is spread, it fills the low spots in the pavement surface. When the sand cannot be spread any further, the diameter of the resulting circle is measured. This diameter can then be correlated to an average texture depth, which can be correlated to skid resistance. A texture depth of about 1.5 mm (0.06 inches) is normally required for heavily trafficked areas.

Boldovao sam ključni deo. Da li naša glatka kocka ima teksturu od 1.5mm. NEMA.

Naravno da bi konkretan eksperiment na Trgu bio najtačniji ali šanse za tu predstavu su minimalne. Za ovaj posao je potreban veštak a ne veštac.
 
Апдејт од јутрос:

Саобраћај и даље затворен код Народног. Плоче око клупа и даље мусаве и грозне. :)
 
Markoni1":3l96faap je napisao(la):
I od Istoka apdejt
845ddc2658b79189cd49f0ed45ca21cb.jpg


Sent from my SM-G970F using Tapatalk
Dokaz da internet i zaključivanje nije za svakoga. A sve počinje od "uticajnog" Tviteraša koji nikada nije uzeo alat u ruke, ali koji misli da zna da su pločice zalepljene na kocku.

Istok je više puta napadan kada objavi nešto tačno, logično, ali to nije po ukusu internet zajednice. Nešto slično što doživljavamo mi koji branimo prazan prostor na Trgu u svakodnevnoj komunikaciji.
 
Može li neko da mi objasni razliku između asfalta i betona u ovom slučaju? Da li je to zbog propusnosti? Pa i asfalt može da se radi sa krupnijom granulacijom pa bi onda voda imala gde da otiče? Da li bi u tom slučaju asfalt bio mekši?
 
Apropo Istoka Pavlovića, eto, on se povukao sa fronta razumnih, obećava da "neće više to da radi". Čoveku je sigurno lakše tako, jer, kome je još do preganjanja sa buzdovanima, svih boja. Ko tu gubi? Pa društvo, jer nelogika, antiintelektualizam, rečju - glupost, odnose apsolutnu prevagu u javnom prostoru.

Blago nama. Oduzimamo reč i poslednjima koji misle.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=660649#p660649:1ki4dzhl je napisao(la):
astrodule » 16 Sep 2019 08:16 am[/url]":1ki4dzhl]Može li neko da mi objasni razliku između asfalta i betona u ovom slučaju? Da li je to zbog propusnosti? Pa i asfalt može da se radi sa krupnijom granulacijom pa bi onda voda imala gde da otiče? Da li bi u tom slučaju asfalt bio mekši?


Bilo je predviđeno da se kocke "lepe" za podlogu cementnim malterom.
Koliko ja znam, na asfalt ništa ne može da se "lepi" osim farbe, ali može na beton. Ako grešim, neka me neko ispravi.

I onda su odradili na brzaka i jeftinije asfaltom, kocke stavili u pesak, a zaptivanje odradili samo u tankom sloju od 1-2 cm pri vrhu kocki.
Voda je našla put, prodrla u pesak, napravilo se blato ispod pojedinačnih kocki, količina vode koja je prodla nije bila velika - kratak pljusak, pritisak u okolnom pesku (zbog težine kocki) nije dozvolio dalje mešanje vode i peska, kiša je stala, blato je imalo ulogu "elastičnog elementa" ispod odlepljenih kocki. Kocke šetaju dole-gore i usput izbaciju blato, tj pomešan pesak (podlogu) i vodu, i na kraju potonu.

Da se radilo po projektu, ništa od ovoga se ne bi dogodilo.
E sad, gde je bio nadzor kada su se na trgu pojavili asfateri umesto mešalica za beton, to je glavno pitanje.
 
Jujuju jaaadan Istok...
skočio je u voz internet hajpa, pri tome post mu je ono "zdravo čaršijo na sve četiri strane" sve je potkačio, a može i Vesari da kaže da ga je "razumno kritikovao bez zle namere", e kad je stvar otišla predaleko pa ka je informer upregao onda, čekaj stani...
Kao neko ko se "bavi internetom" previše je naivan tj. previše se pravi glup i iznenađen...
Povrh toga "spakovao" je ljude koji insistiraju da su ono "lepljene kocke" sa ljudima koji ukazuju na greške u rekonstrukciji.
Zato je mašina i krenula da "melje"...
Da li je to svesno uradio ili ne, ne zna se šta je gore...

Sent from my moto g(6) play using Tapatalk
 
relja":meuun3xk je napisao(la):
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=660649#p660649 je napisao(la):
astrodule » 16 Sep 2019 08:16 am[/url]":meuun3xk]Može li neko da mi objasni razliku između asfalta i betona u ovom slučaju? Da li je to zbog propusnosti? Pa i asfalt može da se radi sa krupnijom granulacijom pa bi onda voda imala gde da otiče? Da li bi u tom slučaju asfalt bio mekši?


Bilo je predviđeno da se kocke "lepe" za podlogu cementnim malterom.
Koliko ja znam, na asfalt ništa ne može da se "lepi" osim farbe, ali može na beton. Ako grešim, neka me neko ispravi.

I onda su odradili na brzaka i jeftinije asfaltom, kocke stavili u pesak, a zaptivanje odradili samo u tankom sloju od 1-2 cm pri vrhu kocki.
Voda je našla put, prodrla u pesak, napravilo se blato ispod pojedinačnih kocki, količina vode koja je prodla nije bila velika - kratak pljusak, pritisak u okolnom pesku (zbog težine kocki) nije dozvolio dalje mešanje vode i peska, kiša je stala, blato je imalo ulogu "elastičnog elementa" ispod odlepljenih kocki. Kocke šetaju dole-gore i usput izbaciju blato, tj pomešan pesak (podlogu) i vodu, i na kraju potonu.

Da se radilo po projektu, ništa od ovoga se ne bi dogodilo.
E sad, gde je bio nadzor kada su se na trgu pojavili asfateri umesto mešalica za beton, to je glavno pitanje.
Poenta je u roku, tj brzini izodjenja radova, tj sto skorijem pustanju deonice u sobeacaj. Sa betonom bi to trajalo daloko duze nego famozni 1. Septembar. Inace sa betonom bi to bila jedna kruta kolovozna konstrukcija i ne bi bilo problema sa vodom. Ovako je nastao picvajz. A sto se tice medija, neki ozbiljni mediji traba da nadje za sagovornika ozbiljnog i strucnjaka koji se bavi kolovoznom konstrukcijom, a ne samo da se pozivaju poznati inzenjeri arhitekte i likovi iz raznih komora


Sent from my iPhone using Tapatalk
 
Заправо, није битна киша, док су прали коцке испразнили су неколико цистерни са водом.

А оригиналан пројекат је предвиђао и да се без проблема по коловоз могу извести тенкови на Трг. Коцке које су грубе површине и горе и доле. Између осталог и три центиметра више коцке које се епоксидним лепком у тањем слоју лепе по ободима и по средини бетонске подлоге, челичне спојнице између бетонских целина. Постављање коцки које нису лепљене у влажан малтер па њихово заливање. Сазревање бетона у трајању од 28 дана пре постављања коцки...
 
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=47miRqzsGsM[/youtube]
 
Vrh