Šta je novo?

Železnice - infrastruktura

Да ли ће онда након модернизације БГ - Ниш поново радити ту пругу и дизати на 160?

Ne. Za te brzine bi morala u većini potpuno nova pruga po novoj trasi da se izgradi sa veoma dugačkim tunelom kojim se zaobilazi Sićevačka klisura. Možda u nekoj daljoj budućnosti. Za sad ne postoji potreba za tim.
 
Ovaj potez Staničenje - Dimitrovgrad je približno 1/3 deonice Niš - Dimitrovgrad?
U septembru se još uvek čekala dozvola za Staničenje - Dolac, obilaznica se radi, i ostaje potez Prosek / Sičevo - Dolac.
Jel tako neko trenutno stanje?
 
Ovaj potez Staničenje - Dimitrovgrad je približno 1/3 deonice Niš - Dimitrovgrad?
U septembru se još uvek čekala dozvola za Staničenje - Dolac, obilaznica se radi, i ostaje potez Prosek / Sičevo - Dolac.
Jel tako neko trenutno stanje?
1/3 do kraja klisure, 1/3 do Staničenjea i 1/3 je da kažem gotova. Verujem da će vremenom ubrzati radove i da se otvori zajedno sve do Sofije.
 
Ниђе везе. Нит смо ми у ЕУ, па да нас прикажу на тој мапи, нити морамо измишљати неке нове пројекте брзе пруге, када пројекат већ имамо и спроводимо га. Северни крак коридора готов, сад следи јужни. И увек ће бити брже ићи преко Србије, чак и са све границама, него около наоколо преко Румуније. И занимљиво да чак и након завршетка њиховог гига мега ЕУ брза пруга пројекта, опет ће се стизати брже из Будимпеште у Београд него из Будимпеште у Загреб или из Беча у Љубљану.
 
Ne. Za te brzine bi morala u većini potpuno nova pruga po novoj trasi da se izgradi sa veoma dugačkim tunelom kojim se zaobilazi Sićevačka klisura. Možda u nekoj daljoj budućnosti. Za sad ne postoji potreba za tim.

Pirot - Dimitrovgrad za 160 je moglo da se praktično i sada odradi, stacionaža Srećkovac - Božurat, ne bi bili nešto preterano veći troškovi od trenutnih, ali za tako nešto bi morala država da uskoči u dodatno finansiranje, očigledno nije bilo ambicija, šteta, jer ne bi bila neka basnoslovna velika cifra, najviše korekcija bi bilo oko reke Jerme, ostalo bi praktično ostalo isto.
Cela pruga Niš - Dimitrovgrad verujem da neće biti predata u kompletan rad do prvih kvartala 2028.
No, hajmo prvo Brestovac - Niš, mora od nečeg i da se krene.
 
A kakav je nivo SS opreme predviđen za Niš - Caribrod?

ETCS Level 2.

"Contract includes the delivery and installation of singalling and telecommunication equipment for Niš Bypass and Prosek-Dimitrovgrad section, including the ETCS Level 2 implementation."


Sada je standard da kada se radi modernizacija deonice vrši i ugradnja "Eurobalize", konkretno za sada je ovaj sistem implementiran od Beograda do Subotice i od Subotice do Horgoša (ETCS Lv 1). Generalno čak mislim i da u odnosu na komšiluk idemo debelo napred sa uvođenjem Evropske kontrole.
Naravno, modernizacijom tih pruga uvodi se i GSMR, skroz je ispoštovan TSI bla bla truć truć...
 
Poslednja izmena:
U predlogu zakona o budžetu našli su se budući zajmovi za rekonstrukciju pruga Beograd - Niš (1150 mil EUR), Valjevo - Vrbnica (840 mil EUR), Vrbas - Sombor (263,5 mil EUR), Stara Pazova - Šid (482,3 mil EUR). Pančevo - Zrenjanin - Subotica (909,5 mil EUR), Ostružnica - Batajnica (110 mil EUR) i Brestovac - Preševo (376 mil EUR).
 
U predlogu zakona o budžetu našli su se budući zajmovi za rekonstrukciju pruga Beograd - Niš (1150 mil EUR), Valjevo - Vrbnica (840 mil EUR), Vrbas - Sombor (263,5 mil EUR), Stara Pazova - Šid (482,3 mil EUR). Pančevo - Zrenjanin - Subotica (909,5 mil EUR), Ostružnica - Batajnica (110 mil EUR) i Brestovac - Preševo (376 mil EUR).
Gde mogu da nađem ove podatke? Odnosno, ceo budžet
 
Mislim da je tu planirana dvokolosečna pruga, odnosno novi paralelni most.
Иако су за мост урађени стубови тј. постојећи су прављени за два колосека, цена делује баш висока.
Но, ред је да се та деоница доведе у ред, уосталом као и цела железничка обилазница око Београда.
То би требало да буде приоритет јер то постаје чеп.
 
Da li možda neko ima podatak koje godine je nastao zastoj pri kopanju Vračarskog tunela?

Zastoj je trajao oko dve meseca na prostoru između Narodne biblioteke i Hrama Svetoga Save. Problemi su se javili kada se naišlo na degradirani laporac (zone raspadanja) koji je bio natopljen vodom. Problem je rešen stabilizacijom tla hemijskim injektiranjem, a iskop se vršio ručno – rudarskom metodom, uz podupiranje, pri čemu se podgrada oslanjala na štit.

Generalno, Vračarski tunel je građen mehanizovano – metodom mehanizovanog štita, sa istovremenom ugradnjom betonskih segmenata. Mehanizovani iskop se izvodio u neizmenjenim laporcima, a pri nailasku na krečnjačke partije vršila se promena reznih alata. Mašine za iskopavanje bile su sovjetske proizvodnje (mislim da su imale imena „Beograd“ i „Metro“).

Pitanje broj 2: Da li možda neko zna proizvođača i oznaku tih mašina?
 
@Boki123 Predlog zakona možeš naći na sledećem linku:

Sećam se da sam nailazio na različite priče o zastoju ali ne znam detalje... Postoji mogućnost da postoje i neke koje su urbane legende.

Ipak deluje da je izgradnja tog tunela dugog svega dva puta po tri kilometra zadala dosta poteškoća, da li mislite da je u međuvremenu napredovala tehnologija gradnje krticama s obzirom na to da nas potencijalno očekuje izgradnja daleko dužih tunela za metro.
 
Poslednja izmena:
Postoje krtice koje tek iskopan deo drže pod takvim pritiskom da kada majstori ulaze da zamene noževe moraju da prolaze proceduru kao ronioci.
Zbog pritiska ne dolazi do obrušavanja i odmah mašina postavlja betonsku oblogu.
Ne znam za koje tipove zemljišta mogu da se koriste ali znam da postoje.
 
Vrh