Koristite zastareli preglednik. Možda se neće pravilno prikazivati ova ili druge veb stranice. Trebalo bi da nadogradite ili koristite alternativni preglednik.
Ali juste u pravu Karlo kad kaže da su stanice na BG-PA projektivane kao da tuda prolaze brzi vozovi a ne prigradski. Mene je 2016te kad su renovirali prugu baš iznenadilo da su napravili takve stanice a lokalnog su karaktera.
Pa ja gledam na to kao da jedan peron može da ima 2 strane pa može da primi 2 koloseka, kao recimo onaj izmedju 4og i 5og koloseka. A neko će to računati kao 2 različita perona ako pristaju 2 koloseka.
Ne znam kako se gleda pravilno na to, možda neko ko je upućeniji može da pojasni...
Aha, razumem sta si hteo da kažeš, ti računaš ovaj peron izmedju 4og i 5og koloseka kao dupli.
Ja sam mislio na 2 perona fizički u gradjevinskom smislu, ovaj jedan do stanice i ovaj drugi izmedju 4og i 5og koloseka.
Japanci su izmislili taj sistem i nije uopšte glup već veoma racionalan i bezbedan. Taj sistem služi da brzi vozovi preteknu sporije.
Zamisli peron gde bi prošao voz 300 na sat... oduvao bi sve oko sebe. To su stanice namenjene brzim vozovima, ne onim sto idu 120.
Pogledaj stanice za shinkansen...
Stanica koja može da vrsi manipulaciju putnika na sporednim kolosecima dok na centralnim može da prodje brzi voz maksimalnom brzinom. To su obično stanice sa 4 koloseka i 2 bočna perona.
Postoje i varijante sa 6 koloseka i 2 perona ali su redje. (Vrbas Nova na primer), ima i drugih konfiguracija...
Primera radi
Brza pruga Pariz-Lyon dužine 491km ima samo 2 stanice po standardu HSR (Stanica Macon Loché i stanica Le Creusot TGV) dok brza pruga Beograd Subotica koja je 3 puta kraća ima čak 14 stanica tog tipa sto čini to područje jedno od najgušćih u evropi po pitanju broja HSR stanica.
Ovaj veb sajt koristi kolačiće radi prilagođavanja sadržaja, poboljšanja korisničkog iskustva i očuvanja prijave ako se registrujete.
Nastavkom korišćenja ovog veb sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića.